Istočna Bosna - Najljepši je na svijetu moj rodni kraj

Premijer FBiH Nermin Nikšić uputio je danas predsjedniku i premijeru RS Miloradu Dodiku i Radovanu Viškoviću dopis u vezi napada na povratničku zajednicu u tom entitetu posljednjih mjeseci.

Upućeni dopisu prenosimo u nastavku:

"Obraćam Vam se kao predsjedniku i premijeru RS vezano za porast broja sve ozbiljnijih napada koje trpi povratnička zajednica u RS posljednih mjeseci. Nažalost, većina ovih napada motivisana je mržnjom i netrpeljivošću na vjerskoj ili etničkoj osnovi. Napadi sežu od vrijeđanja, zastrašivanja, fizičkog ugrožavanja, napada hladnim oružjem pa sve do posljednjeg slučaja u Gacku, napada uz upotrebu vatrenog oružja.

Smatram da je u ovim bremenitim vremenima na najvišim dužnosnicima posebna odgovornost za sigurnost, jednakopravnost i zaštitu naših najugroženijih kategorija stanovništva, u koje nažalost, ali očigledno spadaju i povratnici.

Radi se o ljudima koji svojim djelima pokazuju da ne prihvataju nametnutu matricu ponašanja, koji su se vratili na svoje demonstrirajući jasno želju da nastave život sa svojim komšijama. Umjesto da se ponosimo zbog toga, da im pružimo svu moguću pažnju, vrlo često se dešava obratno i pojedinci se svojski trude da im zagorčaju život.

Naravno, ako izostane reakcija institucija, ako se odgovorni za napade na povratnike ne sankcioniraju, te ako još svojim izjavama političari podgrijavaju netrpeljivost, onda to više ne možemo smatrati samo incidentima i djelom pojedinaca. Istina je da je napada na povratnike bilo i u FBiH, čak i ozbiljnih.

Međutim, prilikom svakog takvog incidenta u ovom dijelu Bosne i Hercegovine, kao Vlada smo reagovali hitno, dajući jasnu, javnu i bezrezervnu podršku povratnicima, te policijskim i pravosudnim organima u otkrivanju i sankcionisanju počinitelja. Najviši dužnosnici Vlade FBiH su redovno na licu mjesta, da lično pokažu kako je nasilje nad povratnicima neprihvatljivo, njihova prava neotuđiva, a podrška Vlade neupitna.

Ovakav odnos je rezultirao u pravilu brzim otkrivanjem i procesuiranjem počinitelja, a povratnicima bi bila pružena svaka vrsta podrške.

Zato smatram kako je osuda posljednjeg incidenta i poziv na otkrivanje počinilaca poslan od Vas, svakako dobrodošao čin, svjestan sam, a siguran kako i Vi to znate, da je za osiguranje pravde i prava povratnika potrebno mnogo više. U pravilu, nakon što interesovanje javnosti za pojedine incidente u RS opadne ili ih zasjene novi incidenti, sve ono što se dešava u pozadini niti se može nazvati časnim, niti pravednim.

Slučajevi padaju u zaborav, počinitelji se ili ne otkriju ili ne procesuiraju adekvatno. Čak imamo i slučajeve pokretanja postupaka protiv žrtava, poput slučajeva incidenata u Srebrenici i Bratuncu.

Ovakvo postupanje je potpuno neprihvatljivo za jedno savremeno demokratsko društvo. Ukoliko sistem ne zaštiti žrtve nasilja, onda možemo govoriti o sistemskom zastrašivanju i nasilju, a definicija sistemskog širenja straha i nasilja je teror. Želim vjerovati da ste iskreni u osudi ovih djela, te da ste spremni pokazati kako se ipak ne radi o sistemskom terorisanju povratnika u RS.

Zato Vas pozivam da svojim primjerom pokažete da je takvo ponašanje prema povratnicima neprihvatljivo i da iskoristite poluge sistema, koje Vam nesumnjivo stoje na raspolaganju, kako bi počinitelji zlodjela bili otkriveni i propisno sankcionisani. Svako relativiziranje ili izbjegavanje sankcionisanja počinitelja otvaranje je vrata za novo nasilje i nove napade. Siguran sam kako to ne može i ne smije biti bilo čiji interes.

Zato Vas, još jednom pozivam, da svako od nas u skladu sa svojim mogućnostima i ovlaštenjima učinimo sve što je u našoj moći da pokažemo kako u Bosni i Hercegovini, u svakom njenom kutku, ima mjesta za svakog njenog građanina, da smo spremni osigurati demokratska načela i pravdu, koja ne smiju biti privilegija pojedinih, nego jednako pravo svih.

Vlada FBiH i ja lično Vam stojimo na usluzi za svaki oblik saradnje na putu izgradnje sigurnog, pravednog društva za sve naše ljude u Bosni i Hercegovini", navodi se u dopisu Nikšića.

Širom svijeta danas se obilježava Praznik rada, 1. maj.

Na današnji dan 1886. godine održane su demonstracije radnika u Chicagu, kada je u sukobima s policijom poginulo više radnika, a pet njih je osuđeno na smrt.

Devetnaesti vijek bio je obilježen iskorištavanjem radnika. Niske nadnice i višesatni dnevni rad, od 12, pa čak i 18 sati, kako za odrasle tako i za djecu, iscrpljivao je ljude koji su u svim zemljama razvijenog kapitalizma štrajkovima zahtijevali dostojnije uslove rada i života. Štrajkački pokreti doživjeli su najveći zamah u SAD-u.

Oko 40.000 radnika protestovalo je u Chicagu 1. maja 1886. godine, ističući zahtjeve simbolizovane u tri osmice: 8 sati rada, 8 odmora i 8 kulturnog obrazovanja. Policija je trećeg maja intervenisala i ubila nekoliko demonstranata, a ranila oko 50 radnika. Brojni demonstranti su uhapšeni, a vođe su izvedene pred sud. Petoro ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju.

Tri godine kasnije, 1889. na prvom kongresu Druge internacionale odlučeno je da će se svakog 1. maja održavati demonstracije dok god radnici i radnice ne izbore pravo na dostojan život i rad. Već od sljedeće godine taj dan se slavi kao međunarodni dan opšte solidarnosti radništva.

Nakon boljševičke revolucije, Prvi maj je postao državni praznik u SSSR-u, a potom i u drugim nastalim jednopartijskim državama. U jednopartijskim režimima i nerazvijenim državama radnički pokret je bio zaštićen samo deklarativno, a u stvarnosti je bio dirigovan i kontrolisan za boljitak birokratske elite.

Zbog kasnijih povezivanja sa jednopartijskim sistemom i boljševičkim komunizmom, Sjedinjene Američke Države pomjerile su proslavu 1. maja na septembar.

Nakon pada bloka jednopartijskih režima, Prvi maj dobija novu afirmaciju kao dan borbe za radna i ljudska prava razvojem sindikalizma i nastankom nove ljevice, koja je demokratska, te se protivi autoritarnosti.

Međunarodni praznik rada obilježava se velikim marševima, akcijama i demonstracijama, koje organizuju različiti pripadnici i simpatizeri radničkog, sindikalnog i širokog antikapitalističkog pokreta.

Sindikati metalaca i trgovine danas će u glavnom gradu BiH održati protestne šetnje.

Većina građana će danas Prvi maj obilježiti na raznim izletištima uz tradicionalni roštilj.

Predstojeće glasanje o rezoluciji o genocidu u Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a i politička kriza koju Milorad Dodik izaziva samo su neke od tema o kojima je u novom izdanju Klix Studija govorio potpredsjednik bh. entiteta Republika Srpska (RS) Ćamil Duraković.

VIDEO LINK:  https://youtu.be/IEHj1CHr60Y?si=xs7qQ9JcMDIcT62B

Usljed rastuće zapaljive retorike kaže da je kod povratnika prisutna zbunjenost, ali i strah.

Navodi da ljudi iz straha napuštaju svoje domove u RS-u, odlaze u drugi entitet ili u inostranstvo.

Ovakva retorika će izazvati i ekonomski problem za BiH. Kaže da je upoznat sa slučajevima da dijaspora odlučuje otkazati put u BiH zbog straha od neizvjesnosti.

Saopćenja spornog sadržaja

Stava je da Dodik ne razmišlja o Srbima koji ne žive u, recimo, Banjoj Luci.

"Dodik ne razmišlja o Srbima na području Federacije BiH, ili Srbima koji iz Istočnog Sarajeva rade u Sarajevu. Njega ne zanima hoće li oni imati otplatiti ratu kredita", rekao je Duraković.

Istakao je da se Srbi zbog Dodikove retorike ne osjećaju lagodno.

"Nije isto Srbinu u Kladnju ili Banjoj Luci", rekao je.

Stava je da političari moraju paziti šta govore u javnom prostoru.

"Vidjeli ste ova neka okupljanja koja su meni suvšna. Sjećate se protesta 'Granica postoji' pa su neka udruženja iz Sarajeva htjela da se skupe s druge strane linije razgraničenja ne misleći da mi duboko u teritoriji entiteta živimo i da nam takva pomoć ne treba", rekao je govoreći o efektima etničkih okupljanja.

Zabrinula su ga, kaže, sumnjiva saopćenja koja izdaju pojedina udruženja, a u kojima se govori o ratu i mobilizaciji.

"Ovo vrijeme smuntnje daje prostora politikantima da destabilizuju stvari", rekao je.

Komentarisao je i skup koji je održao federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak, a što je izazvalo brojne reakcije.

Porodica Isak je prethodno posjetila Memorijalni centar Srebrenica, a na fotografijama se našao i Duraković.

Ističe da nije bio upoznat sa dolaskom porodice Isak taj dan, ali i da mu je Ramo prijatelj.

"Riječ je o ministru unutrašnjih poslova FBiH. Sa aspekta institucionalne saradnje mi imamo odličnu saradnju. Ti skupovi vjerovatno imaju motiv i u jednom momentu je navodno bio skup promocije neke pjesme, a onda je objavljennaziv 'Domovina te zove'. Možda je on patriota, ne ulazim u to, ali sam skretao pažnju da te poruke prijetnji naprave problem. Dodik je kao izgubljen čovjek duboko u šumi koji galami da mu neko pruži ruku da se vrati. Svako ko mu u ovom momentu pruži ruku je saveznik", rekao je.

Istakao je da Isaka poštuje kao ministra, ali i da mu neke stvari nisu jasne poput davanja populističkih izjava.

Duraković također kaže da je protivnik pompeznog ulaska pod rotacimama u Memorijalni centar.

"Srebrenica je drugi sentiment, puhanje po Smetovima je druga priča, a priča da u Srebrenciu neko prolijeće ko u filmovima, to nije priča za Srebrenicu", kaže Duraković.

O dočeku koji je Isak priredio pripadnicima FUP-a koji su bili privedeni u sklopu akcije "Black Tie 2" kaže da smatra da o tome sud trebaju dati građani FBiH.

Negiranje genocida

Kazao je i kako se osjeća kao preživjela žrtva genocida kada se genocid negira te podsjeća da ni ranije rezolucije o genocidu nisu promijenile živote žrtava, ali i da ova posljednja može pokazati stav svijeta nasparam politike negiranja.

"Ovdje se ne pokušava zauzeti politički stav da je bio genocid nego da se poštuju sudske presude", rekao je i dodao da ne shvata zbog čega je sad nastala pompa.

Srbiji će, dodaje, biti teško te će usvajanjem rezolucije Srbiji biti sužen prostor za negiranje gencoida.

Iako politički vrh Srbije o genocidu govori kao o "velikom zločinu", rekao je da se, sve i da je to tačno i da sudske presude nisu dokazale da je počinjen genocid, zločinci ne bi trebali veličati.

"Ali evo, da je veliki kako oni kažu onda su ljudi koji leže u zatvoru za taj veliki zločin veliki zločinci čiji murali ne trebaju da budu širom Banje Luke i Beograda. Oni moraju da se ograde od toga ako žele vlastitom narodu dobro", rekao je.

Na pitanje koliko je uvjeren da će rezolucija o Srebrenici biti usvojena kaže da su 220 posto šanse da rezolucija bude usvojena.

Govorio je i o političkoj situaciji u BiH u kontekstu negiranja genocida.

"Politika negiranja nije više politika. Uporno guranje prsta u oko preživjelim je dodatno opterećenje da vas vrijeđaju i žive, a mrtve svakako, znate da licitiraju brojevima te ovoliko je ubijeno te onoliko", ističe Duraković.

Ruka Dodiku

Smatra da su pregovori s Dodikom nemogući, ali i da bi mu opet pružio ruku da je ispoštovao obećanje koje je dao.

Podsjetio je da je Dodik kazao da će dati dva i po miliona KM za projekte za bošnjačku i hrvatsku zajednicu.

"Baška sad što negira i vrijeđa, to je jedno. Drugo je politička laž. Sjednemo za stol, dogovorimo nešto i onda ti slažeš. Onda on proziva druge da lažu", navodi.

Kaže da u BiH ne postoji politička ličnost za kojom bi se narod digao i branio njene interese.

"U zabludi je svako ko misli da bi za njim krenuo 100.000 ljudi", rekao je i dodao da su potrebe ljudi drugačije.

Iako se govori o pucanju državne koalicije, stava je da ona postoji sve dok Vijeće ministara radi.

"To je na nivou politike izjava, suštinski imaju svoje minsitre, Vijeće ministara. Ne vidim ja da se to raspada", rekao je.

Govorio je i o odazivu na skup bošnjačkih političara koji je sazvao ministar vanjskih polosva BiH Elmedin Konaković, a kojem se odazvao.

Stava je da taj skup ne može u ravan sa skupovima koje sazivaju Vučić i Dodik.

"Bio je to sastanak lidera bošnjačkih stranaka. Ja saa govorio o jednoj temi - kako vi govorite o jedinstvu kada u Srebrenici ne možete kandidovati jednog kandidata", istakao je.

Načelnik Srebrenice

Dodao je da taj skup ne daje alibi velikosprskim politikama.

Na kraju je kazao i za koga smatra da bi bio najbolji kandidat za načelnika Srebrenice te istakao da se nada da će doći do dogovora probosanskih stranaka koje će ponuditi jednog kandidata.

Za njega je u ovom momentu najbolji kandidat Hamdija Fejzić.

"Ovdje nije stvar biti mlad i lijep. Čovjek je bio zamjenik načelnika, ima to neko iskustvo, ja samo govorim o iskustvu i spremnosti da se o toj vatri gori", rekao je Duraković koji je bio načelnik Srebrenice.

Istakao je optimizam da će biti postignut dogovor oko jednog kandidata i naglasio da će taj čovjek imati njegovu podršku, ma ko bio.

Kazao je i da smatra da će stvari u BiH nakon usvajanja rezolucije biti drugačije, ali u pozitivnom smislu.

"Ne postoje objektivne mogućnosti da dođe do nasilja ili rata", rekao je i dodao da je razlog taj jer ne postoje mehanizmi.

Gostovanje Ćamila Durakovića u Klix Studiju možete pogledati direktno na našem YouTube kanalu, kao i na portalu Klix.ba.

Također nas možete slušati i na Spotify, Apple Podcastu, Amazon Music i drugim platformama.

Predsjednica udruženja Majke Srebrenice Munira Subašić je govorila na UN-ovoj panel diskusiji, prilikom čega je obrazložila zašto je važno podržati rezoluciju, kojom bi se obilježio međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

Kroz suze je ispričala ko je ona i koga je sve izgubila u genocidu, zatim se osvrnula na podatke do kojih je došlo udruženje.

"Prema našoj evidenciji, ubijeno je 10.701 osoba, ubijali su bebe koje su tek rađale, ubijali su starce, žene, 1.042 maloljetne djece, ubijali su i sve su to uradili za osam dana, samo zato što su bili muslimani", kazala je.

Osvrnula se na to koliko je sama brutalnost zločina šokirala majke i preživjele žrtve genocida.

"Na početku mi majke nismo mogle vjerovati da su mogli ubiti tolike ljude i narod, sakupiti i zatrpati u velike masovne grobnice. Mislile smo da su ljudi živi, čekale i nadale se da će doći, međutim kongresmen američki nam je saopćio da su svi mrtvi, a nama je ostao cilj da pronađemo kosti svoje djece, da ih dostojanstveno sahranimo, a da zločinci izađu pred lice pravde", kazala je.

Govorila je o tome kako je bilo živjeti nakon ovog ogromnog zločina koji se dogodio Bošnjacima Srebrenice te je istaknula ponos zbog toga što su uprkos svemu majke uspjele odgojiti djecu koja ne mrze.

"Cilj nam je bio odgojiti djecu bez mržnje i osvete, naša djeca nisu napravila nijednu osvetu, naša djeca su se školovala, završila dobre škole, umjesto mržnje i osvete, naša djeca su inžinjeri, profesori, govore nekoliko jezika, e to je ponos majki Srebrenice, kako smo uspjele da odgojimo svoju djecu iako smo istjerani, protjerani na ulicu", rekla je Subašić.

Prisjetila se toga koliko joj je bilo teško kada je pronašla dvije kosti najmlađeg sina: "S bolom legnem s bolom ustanem pa zar je moj sin se sastojao od dvije kosti?", zapitala se, navodeći da mnoge majke nisu uspjele naći ni jednu jedinu kost.

Na samom kraju, Subašić je naglasila da vlast u RS-u nije dobra i da svi građani u tom entitetu nemaju ista prava, ali kaže kako su obični ljudi dobri i nažalost izmanipulisani.

"Obični narod srpski je dobar i oni ne znaju pravu istinu. Djeca ne znaju pravu istinu. Želim da naša djeca budu u miru, da ne dožive ono što su prethodne generacije. Želim da moja unučad imaju prijatelje Srbe, Hrvate, Jevreje i Rome, što više budu sarađivali bit će vrjedniji i bolji", kazala je.

Također je apelovala na članice UN-a da glasaju za rezoluciju, a onima koji to ne žele uraditi poručila je da će tako "sebe i svoju zemlju gurnuti u nešto što je netačno i da ne pripadaju čovječanstvu".