Dina

16
Maj

Suđenje šestorici nekadašnjih visokih dužnosnika i pripadnika Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske (VRS) optuženima za genocid u Srebrenici, počinje 4. jula.

 

Na statusnoj konferenciji Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je navelo da namjerava pozvati velik broj svjedoka, od kojih su neki zaštićeni pseudonimima, neki u inostranstvu, a neki u zemljama regiona te je izjavilo da će uložiti i velik broj materijalnih dokaza.

 

Miloš Perić, branilac Lazara Ristića je kazao da očekuje da Tužilaštvo izdvoji i kopira određene materijalne dokaze koje će predočavati, s obzirom da su od tužioca dobili podatke koji su na CD-u, a ima ih velik broj.

 

Perić smatra da bi Tužilaštvo trebalo napraviti plan koje će svjedoke saslušati u narednim suđenjima i reći koje će materijalne dokaze predočiti.

 

Tužilac Predrag Tomić je kazao da će teško precizirati unaprijed kojih će deset ili dvadeset svjedoka pozvati, ali da nije teško na CD-u doći do traženih podataka jer se radi o dokumentima ovjerenima u Hagu.

 

Radivoje Lazarević, koji brani Sretena Miloševića, zatražio je da se njegovom klijentu dodijeli još jedan dodatni branilac, što je Sudsko vijeće odbilo.

 

Ristić i Milošević su optuženi s Mladenom Mihajlovićem, Dragojem Ivanovićem te Stanojem i Miloradom Birčakovićem i terete se da su – za vrijeme širokog i sistematičnog napada VRS-a i Ministarstva unutrašnjih poslova na području Zaštićene zone Ujedinjenih nacija Srebrenica, u svojstvu nekadašnjih visokih dužnosnika i pripadnika Zvorničke brigade – svjesno pružali pomoć pripadnicima udruženog zločinačkog poduhvata u počinjenju genocida nad žrtvama bošnjačke nacionalnosti.

 

Tužilaštvo je ranije navelo da su optuženi učestvovali u zarobljavanju i prisilnom zatvaranju više od 800 bošnjačkih muškaraca i dječaka u fiskulturnu salu škole ‘Grbavci’ u Orahovcu, te operaciji transporta zarobljenika na mjesto strijeljanja na lokalitetima u blizini škole, gdje je ubijeno više od 800 žrtava, a tijela – pomoću mehanizacije – ukopavana u dvije masovne grobnice, javlja BIRN BiH.

 

16
Maj
Prošle su 32 godine od krvavog zločina u mjestu Zaklopača koje se nalazi pored magistralnog puta Vlasenica – Milići.
 
Zaklopača je malo mjesto u blizini Vlasenice, u sjeveroistočnoj Bosni, gdje je prije 32 godine, 16. maja 1992, u roku oko pola sata likvidirano više od 60 civila Bošnjaka. Pripadnici tadašnje srpske vojske i policije došli su u selo s četiri-pet vozila i stanovništvo ovog, do tada mirnog mjesta, počeli redom ubijati. Najmlađa žrtva zločina je bila tada četverogodišnja Naida Hodžić, a najstarija Fatima Berbić (62).
 
Među ubijenim je bilo 12 djece.
 
Samo iz porodice Hodžić zločinci su ubili 26 članova. Između ostalih, ubijeni su: Ibro Hodžić (67) i njegovih pet sinova Bećir (44), Huso (41), Haso (39), Hamdija (32) i Safet (29), zatim Šaban Avdić (61) i njegovi sinovi Mustafa (33) i Salim (28), te trojica braće Hamidović: Alija (40), Asim (26) i Hašim (34). Ubijena je Hata Hodžić (36) zajedno sa sedmogodišnjim sinom Salihom. Razorene su porodice: Berbić, Dugalić, Hreljić, Ibišević, Mahmutović, Salihović i Selimović.
 
U krvavom pohodu na Zaklopaču prekinuto je 12 djetinjstava. Ubijena djeca su: Admir (Fadil) Hodžić (7), Naida (Fadil) Hodžić (4), Admira (Rifet) Hodžić (8), Anesa (Ramiz) Hodžić (8), Asim (Ramiz) Hodžić (6), Mersudin (Huso) Hodžić (15), Sadmir (Behadil) Hodžić (11), Sedin (Behadil) Hodžić (16), Salih (Hasan) Hodžić (9), Edin (Osman) Salihović (13), Edina (Osman) Salihović (9), Nedžad (Salko) Salihović (13).
16
Maj

Dvoje ljudi je teško, a još četvero lakše ranjeno u napadu nožem na prolaznike u sjevernom švicarskom gradu Zofingenu, oko 50 kilometara južno od grada Basela i njemačke granice, javila je lokalna policija.

 

Napad se dogodio jučer oko 17 sati.

 

"Imamo nekoliko ozlijeđenih", rekao je glasnogovornik policije novinskoj agenciji dpa, dodajući da su oni prebačeni u bolnicu.

 

Policija je rekla da je primila pozive da je muškarac napao ljude nožem na lokalnoj željezničkoj stanici. Napadač je zatim pobjegao u obližnju zgradu, nasumično ozljeđujući ljude na putu.

 

Mještanima je rečeno da izbjegavaju to područje dok je policija započela operaciju.

 

Policija je na društvenim mrežama potvrdila da su počinitelja uhapsili specijalci nakon što se dva sata skrivao u zgradi. Počinitelj, za kojeg se pretpostavlja da je djelovao sam identificiran je kao stranac star oko 40 godina, prema lokalnoj policiji. Motiv napada još uvijek nije jasan.

 

Svih šest žrtava nalazi se u bolnici zbog uboda nožem. Među ozlijeđenima su dvije učiteljice iz kantonalne škole Zofingen i jedna trudnica koja je zadobila posjekotine na licu, ali više nije u životnoj opasnosti.

 

Počinitelj je također primio liječničku pomoć jer se sam ozlijedio nožem.

15
Maj

Ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama, Zlatko Lagumdžija, odlučio se obratiti na današnjoj sjednici Vijeća sigurnosti posvećenoj Bosni i Hercegovini, a nakon govora Saše Marta, srbijanskg otpravnika poslova u Ujedinjenim nacijama. Još jednom je pozvao sve kolege da se pridruže Rezoluciji o genocidu u Srebrenici.

 

“Umjesto priznanja, ovdje čujemo negiranje. Ovdje se zaista suočavamo sa negiranjem čovječnosti. Ne treba ovdje govoriti o tome kako će rezolucija o Srebrenici dovesti do nestabilnosti u državi. To je samo prijetnja onih koji žele da kontrolišu istinu i regionu i da i dalje nastave da slave i nagrađuju ratne zločince, te da viktimiziraju žrtve. Ako mogu da pitam, gdje se pominje nasilje u rezoluciji? Kako će ga to potaknuti? Jer se neko konačno suprotstavio revizionizmu? Kultura sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici ne smije biti kultura negiranja, kako se genocid nikada ne bi ponovio, zato pozivam kolege da nam se pridruže u Rezoluciji i provedbi. I konačno, vaša blizina mojoj državi izaziva nestabilnosti. Vi ste bili dio sukoba kao i mi što smo bili, dio ste i Dejtonskog mirovnog sporazuma, stoga morate poštovati suverenitet”, poručio je Lagumdžija.

 

Obraćanje Lagumdžije ovom tijelu uslijedilo je nakon što je predstavnik Srbije, Saša Mart, na redovnoj sjednici posvećenoj Bosni i Hercegovini, u dva navrata prozvao Lagumdžiju.

 

Naveo je kako su rezoluciju o genocidu u Srebrenici inicirali pojedinci, te da “jednostrani potezi Misije BiH pri UN-u ne pridonose procesu pomirenja u BiH.” Dodao je kako rezolucija ne “doprinosi ni stabilnosti”, a kao “ilustrativan primjer” naveo je i pismo koje je Lagumdžija nedavno uputio svim članicama UN-a.

Istočna Bosna