Istočna Bosna - Najljepši je na svijetu moj rodni kraj

U prisustvu nekoliko desetaka hiljada vjernika iz svih krajeva Bosne i Hercegovine u subotu je na vrelu Bune ispred Blagajske tekije proučen tradicionalni mevlud i zikr. Mevlud na turskom i bosanskom jeziku proučili su imami, derviši i šejhovi predvođeni šejhom Ilhanom Hadžimjelićem.

Ova višestoljetna tradicija okupljanja vjernika na izvorima rijeka, visovima planina i posebnim prirodnim krajolicima u svojoj konceptualnoj formi podrazumijeva i određenu vrstu svenarodnog saborovanja u kojoj se u međusobnom susretanju razmjenjuju, prije svega, životna, a potom i vjerska i tradicijska iskustva.

Tim povodom, u izrazima dobrodošlice i srdačne zahvalnosti da svojim vjerskim određenjima ovu tradiciju čine ponositom i dostojanstvenom mostarski muftija dr. Salem-ef. Dedović je ocijenio kako se radi o tradiciji čistote, ljepote i duhovnosti.

- Ovaj skup je izraz naše gorljive vjere, u kojem jačamo uvjerenje da smo na pravome putu na kojem znamo kako ćemo se ponašati i kuda nam je hoditi - kazao je muftija.

Tumačeći kur'anske ajete i nauk islama muftija se osvrnuo na sve prisutnije pojavne tendencije populizma koje nagrizaju moralno etičke principe i razaraju humanističke civilizacijske tokove.

- U današnjem nemirnom svijetu koji je izgubio orijentaciju, koji je izgubio putokaze stradavaju nevini, nemoćni, poput naše braće u Palestini, ukrajinskog naroda koji strada nevin od agresora, važno je pronaći načina za smiraj srca u pobožnosti i ibadetima, a jedna od tih prilika su ovakva naša okupljanja na našim dovištima - rekao je, dodavši da se ljubav prema Gospodaru svjetova ne može potrošiti.

Pomagati jedni drugima u dobru

Skup u Blagaju na vrelu Bune svojim sadržajem, dodao je, je snažan poticaj za istrajavanje u vjeri, dobročinstvu i ljudskosti.

- Ovo su prilike u kojima se hrabrimo da ćemo pomagati jedni drugima u dobru. Možda nam se čini da su to male i zanemarive stvari, ali nema većih i važnijih od njih u ovom prolaznom svijetu - naglasio je muftija.

Pozvao je političke predstavnike na svim nivoima vlasti da na tim osnovama izgrađuju orijentire djelovanja, da ih u svim aktivnostima vodi ljubav prema zemlji jer međusobna podijeljenost i razjedinjenost ih nigdje neće odvesti.

- Mora nas okupljati velika ljubav prema ovoj zemlji. Ma koliko god rušitelji i osporavatelji države bili uporni u tome, mi moramo biti uporniji od njih i ne možemo malaksati na tom putu. Mi ovdje u Mostaru i Hercegovini ne smijemo malaksati i nećemo odustati govoriti o temi o kojoj govorimo proteklih godina, o lokalitetu Lakišića harema i našem konceptu izgradnje Interlukuturnog centra koji je zasnovan na ideji okupljanja, povezivanja i razumijevanja. Vrijedi na tome ustrajati i ne pokolebati se - rekao je muftija Dedović.

Taj projekat, naglasio je, iako se odnosi na jedan mali dio nekadašnje centralne zone grada Mostara, u suštinskom smislu vratit će dostojanstvo bošnjačkom narodu u Hercegovini.

- Na tome insistiramo i to "naša Bosna" (vjernici iz Bosne op.a) treba da razumije zašto dižemo glas i što se nećemo umoriti na tome putu. To je investicija u budućnost koju moramo promišljati, budućnost u kojoj kao narod nećemo biti drugorazrednog značaja i kojem nitko neće određivati mjeru naše slobode. U tom smislu svima vama koji ste došli iz svih naših bosanskih džemata zaslužujete našu zahvalnost jer podržavate zajedništvo našega naroda na našoj tradiciji i našoj vjeri, zato je vaše djelo veliko i važno - poručio je muftija.

Umjesto izaslanika reisu-l-uleme Islamske zajednice u BiH okupljenim vjernicima se na kraju programa obratio specijalni gost, bivši reis Republike Turske, a sadašnji direktor Instituta za islamsku misao iz Ankare prof. dr. Mehmed Gormez, koji slovi kao jedan od vodećih mislilaca u islamskom svijetu.

Najprije je sa prisutnima podijelio dojmove koje je stekao tokom posjete Blagajskoj tekiji i dovištu kazavši kako BiH nije bilo kakva država, da Mostar nije bilo kakav grad, da Buna nije bilo kakva rijeka i da tekija nije bilo kakva tekija. U njenom historijatu i pripovijestima o njenim utemeljiteljima Gormez je akcentirao važnost zalaganja za principe istine, ali i značaja nepokolebljive vjere i odanosti vjerskim načelima.

Prvi muslimani donijeli sa sobom čistoću

- Oni koji su živili islam, odmah do tekije sagradili su mlin i hranili one koji su za tim imali potrebe. Kad su ovdje došli prvi muslimani donijeli su sa sobom čistoću, moral, iskrenost, istinsko vjerovanje i pokazali su kako se živi islam ličnim primjerom i tako se islam širio po cijeloj Bosni i Hercegovini - kazao je Gormez.

Govoreći o faktorima koji su utjecali na brzo širenje islama u BiH istakao je da se to desilo zbog činjenice da je islam poricao mogućnost da čovjek bude potčinjen drugom čovjeku, a da njegovu potpunu pokornost zavrjeđuje samo Njegov plemeniti Stvoritelj.

- Naša vjera nam nalaže da ne smijemo robovati nikome i ničemu osim Allahu dž.š. Zato vi koji ste danas došli sa potpunim vjerovanjem posvjedočili ste da će na ovim prostorima biti vjernika do Kijametskog dana. Vi ste ovdje domaćini. Ovo je vaša zemlja. Vi imate svoju kulturu i civilizaciju i vi ste dio velikog umeta koji broji preko dvije milijarde - rekao je Gormez.

Prokomentirao je i osporavanja bošnjačke kulture, islamske tradicije što je bilo intenzivno izraženo krajem XX i početkom XXI stoljeća kazavši kako su Bošnjaci i bosanskohercegovački muslimani svoju kulturu vjekovima brižno njegovali, gradili i čuvali.

- Neko je to htio da sruši. Vi ste za ovu zemlju dali svoje sinove, dali ste svoje živote i uspjeli ste je sačuvati - kazao je Gormez.

Tokom govora učenjem Fatihe odao je počast i poštovanje šehidima Mostara, BiH i prvog predsjednika BiH rahmetli Alije Izetbegovića, ali i šehidima Gaze koji pred očima svijeta gube svoje živote u najvećem genocidu koji se provodi nad palestinskim narodom.

Današnjem tradicionalnom mevludu i zikru prethodio je kijami i medžlisi zikr proučen u petak večer na kojem su sudjelovali šejhovi i derviši tekija iz šire balkanske regije.

Petu islamsku dužnost - hadž ove godine će obaviti 2.225 hodočasnika iz Bosne i Hercegovine. Prvi avion će iz Sarajeva za Džedu krenuti šestog juna. Hodočasnici će najprije boraviti u Mekki a potom u Medini. Direktor Ureda za hadž i umru Dževad Hadžić kaže da dove naših hadžija, njihove suze dovoljno govore o svijesti i njihovoj žudnji za K'abom.

Za životno putovanje hodočasnika iz BiH je sve spremno. Novina je što će ove godine najprije boraviti u Mekki 14 dana, a nakon obavljenog hadža putuju za Medinu gdje će boraviti pet dana. Sveukupno 19 dana.

Analizom dosadašnje organizacije hadža, navodi Hadžić u intervjuu za Fenu, zaključili su da ljudi na putovanje odu odmorni, zdravi, sretni. Boravkom u Medini privikavaju se na klimu, veliku gužvu i nepoznatu okolinu.

Hodočasnici iz čitavog svijeta, njih do tri miliona su skoncentrisani na jednom mjestu, a sa sobom osim kulture i tradicije, donose i viruse na koje naši ljudi nisu imuni, dodatni problem je klima, te se većina ljudi razboli.

- Stoga smo odlučili da najprije idemo u Mekku. Željeli smo da naši ljudi tako odmorni i zdravi obave hadž i da ga dožive na pravi način, onako kako to može zdrav čovjek doživjeti. Ako se i razbole nakon hadža, odlazak u Medinu je opuštajući jer nemaju puno obaveza, osim posjete i obavljanja namaza u džamiji Poslanika a.s. - pojašnjava Hadžić.

Hodočasnici će se najprije okupiti u džamiji Kralj Fahd u Sarajevu gdje će obući svoje ihrame i oprostiti se od svojih porodica i najmilijih, a potom autobusima krenuti ka Aerodromu Sarajevo.

Osiguran je avio prijevoz saudijskom avio kompanijom Flynas, koja redovno leti iz Sarajeva za Džedu, ali i za Rijad. Slotovi letenja su utvrđeni, prvi let je šestog juna u 10:00 sati ujutru, po dva aviona svaki dan. Sa aerodroma u Džedi, osigurani su autobusi za Mekku.

Po dolasku u Mekku, hodočasnici će odmah obaviti obred umre, a nakon nekoliko dana odmora i priprema, idu na Arefat, gdje počinje obred hadža.

Hadžijama je na usluzi 47 vodiča i šest šerijatskih konsultantica. O zdravlju hadžija vodit će brigu 14 članova medicinskog tima, sedam ljekara specijalista i sedam medicinskih tehničara. Vodič ljekarima je Adem Zalihić.

U Mekki će boraviti u hotelu Meridien Towers, udaljen od harema Ka'be oko desetak minuta, a u Medini u hotelu Maien. Očekuje da će hadžije biti zadovoljne smještajem, hranom i kompletnom uslugom koju će im Ured za hadž i umru Islamske zajednice u BiH prirediti na njihovom životnom putovanju.

A kako bi hadž bio valjano obavljen, Hadžić kaže da se organizuju seminari i za vodiče i hadžije tokom kojih se video projekcijama upoznavaju sa svim obrednim mjestima, zakonima države, ali i šerijatskim zakonima - sav put od polaska od kuće, do dolaska, odnosno, povratka.

Hadžić očekuje da će ljudi zahvaljujući tim edukacijama biti potpuno informisani i da će to puno olakšati svima.

Hadž je peta islamska dužnost koju je svaki musliman dužan obaviti, barem jednom u životu, pod uslovom da je zdrav, slobodan i da ima dovoljno materijalnih sredstava kojim može podmiriti troškove hodočašća. To je, po Hadžićevim riječima, potežak put za bolesne i starije ljude.

- Stoga je najvažnije da svi paze na svoje zdravlje, da se naoružaju strpljenjem. Jer hodočastiti K'abu dolaze ljudi iz čitavog svijeta, a svi oni sa sobom nose svoju kulturu, običaje. Kako ne bi dolazilo do nejasnoća, nesporazuma, tokom kojih ljudi ponekad izgube prisebnost, zaborave da su Allahovi gosti, da ne dođe do izgovaranja neprimjerenih riječi, postupaka, moraju se naoružati strpljenjem – naglašava Hadžić.

Zato, dodaje, stalno upozoravaju hadžije da budu strpljivi tokom boravka tamo kako ne bi pokvarili svoj hadž, i kako bi obavili ono zbog čega su žrtvovali i imetak i zdravlje, napor putovanja.

Govoreći o starosnoj strukturi, percepciji doživljaja hadža kao pete islamske dužnosti, Hadžić kaže da sve više mladih ljudi ide na hadž, edukovani su, obrazovani, znaju o propisima vjere, "a veliki broj onih koji su na čekanju, govori o toj svijesti našeg čovjeka".

- Mi smo prvog novembra otvorili prijave za hadž, a već 30. novembra je sve bilo popunjeno. Svakoga dana je sve veći pritisak, ukoliko neko otkaže, da ga uvedemo u spisak. To dovoljno govori u prilog tvrdnji da je naš narod svjestan, zna šta je hadž i željno ga iščekuju. To vidimo i po susretu i razgovoru sa hadžijama, koliko oni žude za tim, za boravkom u Mekki i Medini. Zaista kada vidite hadžije kako stoje u blizini K'abe, učeći dove, kada vidite njihova lica i suze, ta slika dovoljno govori o njihovoj svijesti i njihovoj žudnji za tim mjestom - tvrdi Hadžić.

Ove godine je i mešihat Islamske zajednice Srbije dobio određeni broj mjesta, oko 700, a muslimani iz Sjeverne Makedonije, Albanije i Kosova godinama putuju u organizaciji Islamske zajednice.

- Inače, bh. hadžije i općenito hadžije sa Balkana su rado viđeni gosti i u Mekki i u Medini. Vrlo su pažljivi, čuvaju i paze stvari po hotelima, ne prljaju, ne lome, uredni su i čisti. Zaista svi hotelijeri rado ugoste naše hadžije. Svim hadžijama želim mebrur hadž. Neka pripaze na svoje zdravlje i neka slušaju upute vodiča kako bi im hadž bio valjan - poručio je u intervjuu za Fenu direktor Ureda za hadž i umru Islamske zajednice u BiH Dževad Hadžić.

FENA

Energetski sektor u Republici Srpskoj trpi značajne finansijske udarce, a u prilog ovoj tvrdnji, govori činjenica da je RS u 2024. godini definitivno izgubila dva arbitražna spora, zbog kojih će dvjema slovenačkim kompanijama morati da isplati sa kamatama nešto manje od 340 miliona maraka.

Ali, tu nije kraj problemima, jer RS-u prijeti još jedan arbitražni spor, ovoga puta sa Hrvatskom, a u igri je ponovo 200 miliona KM, koliko u vidu odštete od Rudnika i termoelektrane “Gacko” planira da traži “Hrvatska elektroprivreda” (HEP), pišu Nezavisne novine.

Prvo ćemo se ukratko posvetiti onome što je već izgubljeno.

Naime, 1. maja ove godine, Arbitražno vijeće u Londonu odbacilo je zahtjev Republike Srpske, odnosno BiH, da se poništi arbitražna odluka kojom je Srpska bila obavezana da isplati 90 miliona KM odštete slovenačkoj kompaniji “Vijadukt”, zbog jednostranog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu, a koji je potpisan 2004. godine.

Ovo je za portal “Capital” potvrdio Predrag Baroš, pravni zastupnik “Vijadukta”.

Kompletan slučaj datira iz 2004. godine, kada je Vlada Republike Srpske sa “HES Vrbas”, potpisala ugovor o dodjeli koncesije za izgradnju “HE Krupa” i HE “Banjaluka – Niska”, vrijedan 165 miliona KM.

Međutim, uslijedili su protesti građana Banjaluke, koji su se protivili projektu, što je dovelo do toga da se nije realizovao do 2015. godine, čime je ugovor raskinut.

Zbog raskida ugovora, kompanija “Vijadukt” iz Slovenije, koja je većinski vlasnik “HES Vrbas”, podnijela je Vladi RS odštetni zahtjev vrijedan 46 miliona eura (90 miliona KM). Pošto do dogovora nije došlo, “Vijadukt” je 2016. godine podnio zahtjev za arbitražu sa BiH u Vašingtonu.

Drugi poraz od Slovenaca potvrđen je u januaru ove godine.

Tada su predstavnici Rudnika i termoelektrane Ugljevik, “Elektrogospodarstva Slovenije” i Holdinga “Slovenske elektrane” potpisali tri ugovora povodom arbitražnog spora koji je trajao deceniju i po, između ugljevičkog preduzeća i slovenačke elektroprivrede, a kojim je traženo da RiTE, odnosno “Elektroprivreda Republike Srpske” (ERS), treba da plati 67 miliona eura (131 milion KM), na ime prouzrokovane štete po osnovu neisporučene trećine proizvedene električne energije, za period od 12. juna 2011. godine, do 31. decembra 2021. godine.

RS se ugovorima obavezala da će novac iz svojih sredstava platiti ERS u 14 polugodišnjih rata, kao i da će iz RiTE Ugljevik isporučivati trećinu proizvedene struje Sloveniji, sve dok bude radila. Međutim, to nije sve.

RiTE Ugljevik će takođe morati da plati i kamatu zbog neisporučene struje, a ona iznosi dodatna 58,2 miliona eura, odnosno oko 116 miliona KM.

Sličan problem sa neispunjenim obavezama koje se tiču isporuke struje ima i Rudnik i termoelektrana (RiTE) Gacko, s tim da oni muku muče sa Hrvatima.

“Nezavisne novine” već su pisale o čemu se radi, ali nije zgoreg podsjetiti da “Hrvatska elektroprivreda” od RiTE Gacko traži 100 miliona eura (oko 200 miliona maraka) i kamate na ime obeštećenja po osnovu ulaganja u izgradnju termoelektrane iz osamdesetih godina prošlog vijeka.

Tada se RiTE obavezala da će Hrvatskoj isporučivati jednu trećinu proizvedene struje, a obaveze su redovno plaćane do 1992. godine, kada je počeo rat u BiH.

HEP je na tom planu 2017. godine, poslao zahtjev za mirno rješavanje spora Savjetu ministara BiH (mirno poravnanje), tražeći da im se na ime odštete plati 100 miliona eura. Međutim, od tada se situacija nije pomjerila sa mrtve tačke, pa se hrvatska strana okrenula namjeri da pokrene međunarodni arbitražni spor.

“Nezavisne” od rukovodstva RiTE Gacko nisu uspjele saznati da li ima novih informacija u vezi s ovim pitanjem, a isto smo prošli u pokušaju da dobijemo stav od Petra Đokića, ministra energetike i rudarstva Republike Srpske.

Vrijedi podsjetiti da je Radovan Višković, premijer Srpske, najavio da će, ukoliko HEP krene u arbitražu, Republika Srpska pokrenuti protivtužbu, kojom bi tražila da joj Hidroelektrana (HE) Plat kod Dubrovnika, a koja je dio hidrosistema Trebišnjica, nadoknadi preuzetu i nenaplaćenu električnu energiju od 1994. godine.

Ekonomista Slaviša Raković ističe za “Nezavisne” da će RS preživjeti gubitak novca, ali da je šteta nenadoknadiva u smislu da su se tim parama mogli pokrenuti novi projekti. Stava je da u ovom slučaju ne možemo na isti način gledati na slučajeve u Ugljeviku, Gacku i Banjaluci, jer se radi o različitim periodima.

“Da se radilo po propisima, u Vrbasu nikad ne bismo došli u situaciju da imamo spor. To je zaista vrijedno istrage da se vidi zašto je došlo do toga i neko bi trebalo da odgovara”, smatra Raković, dodajući:

– Ugljevik je izgubio. Što se tiče RiTE Gacko, tu imamo mnogo kompleksnije odnose sa HEP-om, jer se u isti koš u taj slučaj mogu staviti i Hidroelektrane u Dubrovniku – rekao je.

Raković kaže da je ključ svega ispitati gdje godinama nestaju milioni maraka iz javnih energetskih preduzeća te da Srpska u bilo kom trenutku može biti suočena sa nekom arbitražom, ukoliko sa druge strane projekta stoji neki strani investitor.

– Uzmite samo Rašida Serdarova, evo, ja čekam da on počne da tuži za bilo šta. Ne bi me čudilo. Podsjetiću vas i na to da je kroz IRB RS nestalo 300-400 miliona KM, pa nikom ništa. Kad nestane neki novac, treba da se zapitamo gdje je on ispario, pa nije u termoelektrani. Kako vrijeme prolazi, trag novca se uništava, a niko ne odgovara za to – upozorio je Raković.

Heroj Mehdin Hodžić, kapetan Senad, poginuo je na današnji dan, 10. maja 1992. godine u sapanjskom naselju Zaseok.

Mehdin-Senad Hodžić “Kapetan Labud” rođen je u Tuzli 1957. godine. Prije rata, bio je pripadnik MUP-a, radio i živio u Splitu.

1992. godine vraća se u rodnu Tuzlu gdje se priključuje Patriotskoj ligi. Atletski gradjen, inteligentan, pun snage koju je oplemenio borilačkim vještinama, Mehdin se odmah nakon uključenja u Patriotsku ligu svim žarom posvetio formiranju specijalnih jedinica, uporedo radeći na njihovom naoružavanju. Poslije pada Bijeljine Mehdin Hodžić i Hase Tirić, sa jedinicom, dobro naoružanom i opremljenom, odlaze na područje Sapne i Teočaka u namjeri da prvo pomognu Almiru Ništoviću u odbrani Kule-Grada, a onda i da mobilišu narod ovog kraja. Do Kule-Grada nisu stigli, ali su se u Nezuku sastali sa Hajrudinom Mešićem i njegovim borcima. Tada su se njih trojica udružili i formirali zajedničku komandu. Komandant je bio Mehdin Hodžic – Senad, zamjenik Hajrudin Mesić, pomoćnik Hase Tirić. Narednih dana oni će vode žestoke bitke u širem regionu Tuzle.

Posljednja dva dana života komandanta Mehdina Hodžića protekla su u velikim bitkama, u kojima je ovaj prekaljeni ratnik pokazao nevjerovatnu hrabrost i prisebnost, odigravši važnu ulogu u odbrani zvorničke i teočanske enklave. Devetog maja Hodžićevi borci, u paklenoj bici, oslobadjaju jako četnicko uporiste Baljkovica. U toj bici, medutim, teže je ranjen kapetan Hajro. Narednog dana, 10. maja 1992. godine agresori kreću u opšti napad na Teočak, Sapnu i Nezuk. Bila je to, zapravo, bitka za Zaseok, u kome su se nalazili Komanda i borci Mehdina Hodžića. U jednoj šumi nalazili su se, takodje, ranjenici i izbjeglo stanovništvo. Nažalost, u smiraj bitke poginuo je i junak Mehdin Hodžić Senad. Tada je izvojevana velika pobjeda, ali jedan veliki junački život kapetana “Crnog Labuda” je ugašen.

Istog dana ukopan je na mjestu gdje je i poginuo. Mehdin Hodžić je kao komandant jedinice imao tajni znak “Kapetan Labud”. Kada je poginuo, Hase Tirić i njegovi borci kao uspomenu na njega, svojoj jedinici su dali naziv “Crni labudovi”.