Dina

14
Maj
Porodice šest žrtava genocida počinjenog u julu 1995. godine u Srebrenici do sada su dale saglasnost za ukop posmrtnih ostataka njihovih najmilijih na kolektivnoj dženazi 11. jula u Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari.
 
Nekompletnost posmrtnih ostataka i dalje je problem pa se porodice teško odlučuju na ukop. Uglavnom se radi samo o nekoliko kostiju.
 
 
- Kada govorimo o Srebrenici, nemamo veliki broj identificiranih kompletnih posmrtnih ostataka. Spremno je šest žrtava, ali taj broj se poveća do jula. Ima još vremena, čekamo još neke DNK nalaze i poklapanja. Međutim, imamo 12 identificiranih za koje porodice nisu dale saglasnost za ukop, smatraju da je identifikovan mali broj kostiju. Također, imamo 53 DNK poklapanja identiteta, ali samo sa jedne ili dvije kosti - kazala je Saliha Ðuderija, članica kolegija direktora Instituta za nestale osobe u Bosni i Hercegovini (INO). 
 
 
Navela je da se radi o prilično kompletnim tijelima. Nakon kolektivne dženaze 11. jula svake godine se rade reeksumacije pa će tako biti i ove godine.
 
- Pronašli smo još jedan dio posmrtnih ostataka žrtava koje su ranije ukopane. Oko 65 osoba će dobiti dodatni dio posmrtnih ostataka koje ćemo dodati ranije ukopanim u mezarju Memorijalnog centra - pojasnila je Ðuderija.
 
 
Saliha Ðuderija, članica kolegija direktora Instituta za nestale osobe u BiH
 
Ukazala je i na problem nedostatka relevantnih informacija za pronalazak novih grobnica.
 
- Što se tiče pretraživanja terena, to se u kontinuitetu radi, ali nedostaje relevantnih informacija. Nije nam jednostavno jer došlo je vrijeme kada ne možemo doći do relevantnih informacija. Imamo mnogo informacija koje nas odvedu na neke lokacije, odradimo čitav posao, ali ne nađemo posmrtne ostatke. Imamo nekih indicija, ali ne znamo da li će biti tačne. Znamo da sigurno ima još mjesta gdje se nalaze preostali broj žrtava iz Srebrenice. Sve je manje svjedoka ili osoba koje žele da daju informaciju koja je tačna i koja bi nas odvela do mjesta gdje se nalaze nestale osobe. Još oko 800 osoba se traži. To su osobe čiji su identiteti verificirani - pojasnila je Ðuderija.
 
Istakla je da informacije koje su posljednjih mjeseci dobijali od policijskih agencija uglavnom nisu davale rezultate.
 
- Što znači da je teško doći do mjesta gdje se nalaze posmrtni ostaci preostalog broja ubijenih. Znamo da sigurno postoje još neke masovne grobnice. Pokušat ćemo da uz pomoć naših međunarodnih kolega suzimo teren u smislu posmatranja promjena na terenu. Pokušavamo da dođemo do nekih modernijih sredstava, georadara - naglasila je Ðuderija.
 
I u Krajini nedostatak informacija o grobnicama
 
Što se tiče Krajine u koju spada Prijedor, Banja Luka, Kotor-Varoš, navela je da je na tom području verificirano više od 1.200 nestalih osoba.
 
- Najveći broj je vezan za Prijedor i Kotor-Varoš. To su nam zaista najteža područja gdje nam trebaju informacije da pronađemo mjesta gdje se nalazi preostali broj nestalih Prijedorčana. Imamo indicije da se jedan dio njih može nalaziti u zajedničkim i masovnim grobnicama. Međutim, ista je stvar kao i sa Srebrenicom kada je riječ o pristupu podacima - kazala je Ðuderija.
 
Podsjetila je da se u Bosni i Hercegovini traži još 7.608 osoba.
 
- To su osobe čija imena su verificirana, provjerena, ali nažalost ne znamo mjesta njihovog ukopa. Radimo i na reviziji mrtvačnica. Već imamo neke slučajeve gdje je došlo do zamjene identiteta jer su identificirani klasičnom metodom, a ne putem DNK. Ovo je prilika da kažemo porodicama, onima koji su već identifikovali klasičnom metodom, da i oni daju uzorke i vidimo da li je došlo do zamjene identiteta - pojasnila je Ðuderija.
 
Poručila je da se radi o složenom i komplikovanom procesu koji zahtijeva visok nivo saradnje.
 
- Teško nam je i da dođemo do zvaničnih informacija nadležnih tijela u to vrijeme, štabova, civilne zaštite, vojnih jedinica, lokalnih vlasti i onih koji su se bavili asanacijom terena, da nam pomognu i s nama razmijene informacije - izjavila je Ðuderija.
 
Godinama se u mrtvačnicama i centrima za identifikaciju u Bosni i Hercegovini nalaze vreće sa posmrtnim ostacima ekshumiranih, međutim, identitet nije bilo moguće utvrditi.
 
- Takvih imamo više od 1.400. To su NN identiteti. Znamo da su osobe iz našeg mandata, ali ne možemo da dobijemo poklapanje u smislu krvnog uzorka. To ima veze sa ovim klasičnim identifikacijama. Te slučajeve u kontinuitetu radimo. Idemo u smjeru da zamolimo porodice koje su identifikovale svoje najmilije klasičnom metodom da i oni daju krv kako bismo sto posto utvrdili identitet - dodala je Ðuderija.
Otvaranje Memorijalnog centra Potočari 
 
Memorijalni centar Potočari zvanično je otvoren 20. septembra 2003. godine, a otvorio ga je bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Bill Clinton. U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari do sada je ukopana 6.751 žrtva genocida, dok je 250 žrtava ukopano u mjesnim mezarjima po odluci preživjelih članova porodica.
 
Žrtve potječu iz različitih općina, a najviše ih je s područja Srebrenice, Bratunca, Vlasenice, Zvornika i Milića. Žrtve genocida pronađene su na 150 različitih lokaliteta, od čega je riječ o 77 masovnih grobnica. Najmlađa do sada ukopana žrtva u Potočarima bilo je novorođenče, djevojčica Fatima Muhić, a najstarija nana Šaha Izmirlić, rođena 1901. godine.
12
Maj

I dalje traje istraga smrti Alme Arazi (39) i njeno troje djece, koji su pronađeni mrtvi u rijeci Bojani u Skadru u slučaju koji je šokirao ne samo Albaniju već cijeli region, piše Blic.

 

Almina jetrva Valentina Arazi je posljednja osoba koja je vidjela Almu i njenu djecu prije tragičnog čina.

 

Bile zajedno u kafiću


Iako su one bile zajedno u jednom kafiću u Skadru, 10 minuta kasnije Alma Arazi se vidi na mostu na njegovom ulazu.

 

Istražitelji će, nakon uvida u snimak sa mosta, ponovo ispitati jetrvu, kako bi saznali šta je sve prethodilo tragediji.

 

Valentina, koja je već dala svoje svjedočenje policiji nakon incidenta, očekuje se da bude ponovo ispitana, prenijeli su albanski mediji.

 

Ovako nešto se radi da bi se shvatilo da li je jetrva možda posumnjala u ozbiljno psihičko stanje 39-godišnjakinje, ali i da bi se dobio uvid u njene telefonske pozive nakon toga i ko su ljudi sa kojima je komunicirala.

 

Sa rekonstrukcije kretanja Alme Arazi, prema navodima skadarskog tužilaštva, ona je sa Valentinom pila kafu u jednom lokalu, a zatim prošetala do mosta Bune.

 

posljednji trenutak za policiju


Poslije 12 minuta hoda, Alma Arazi se vidi kako ulazi na most Buna oko 20.21 sat.

 

Zbog kretanja vozila, istražitelji smatraju da je Alma Arazi, prešavši most, skrenula udesno i stigla do travnjaka, koji se spušta u blizinu reke.

 

Ovo je posljednji trenutak za policiju, nakon čega Alma nestaje sa snimka, a njena i smrt njene djece ostaje misterija.

 

Podsjetimo, Alma je 2. maja nestala sa djecom, a njen suprug Ergis je tek 3. maja prijavio njihov nestanak.

 

Almino tijelo i tijelo jednog djeteta izvučeni su iz rijeke Bojane.

 

Tijelo njene osmogodišnje kćerke pronađeno je u ponedeljak, dok je tijelo najstarije devojčice (9) pronađeno još u subotu, otkad je i trajala neprekidna potraga.

 

Sutradan je Ergis uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo izazivanje samoubistva.

 

12
Maj

Na zvaničnoj Facebook stranici Američke ambasade SAD u bIh objavljeni su detalji posjete Nj. E. ambasadora Majkla Marfija Bratuncu.

 

- Danas u Bratuncu odajemo počast bošnjačkim civilima, uglavnom ženama i djeci, koje su ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 1992. godine. Bratunac je bio mjesto nekih od najtežih ratnih zločina i brutalnog masovnog etničkog čišćenja tokom rata. Da bismo odali počast žrtvama i otvorili put svjetlijoj budućnosti za Bosnu i Hercegovinu, svi moramo promovirati pomirenje, poštovanje i toleranciju - navedno je u objavi Ambasade SAD u BiH.

11
Maj

U prethodnom periodu političke opcije u Srebrenici vodile su pregovore oko mogućeg zajedničkog kandidata za načelnika.

 

Cilj pregovora od samog početka je bio da probosanske stranke nastupe sa jednim kandidatom na predstojećim lokalnim izborima.

 

U toku pregovora u javnosti su se pojavila imena trojice kandidata. Hamdija Fejzić kao kandidat kojeg podržava SDA, Faruk Đozić kao prijedlog Stranke za Bosnu i Hercegovinu. I Muhamed Avdić kao nestranački kandidat kojeg podržavaju NiP, SDP i Naprijed.

 

Dok DF zvanično nije zauzeo stav, niti izašao u javnost sa nekim imenom.

 

Kako Vijesti.ba saznaju od dobro upućenih izvora, pregovori su trajali šest mjeseci, dogovoreni su kriterijima, nakon čega su trebala doći imena i glasanje.

 

No, međutim do toga iz niza razloga nije došlo.

 

Da bi jučer, u saopštenju koje je uputio javnosti, Hamdija Fejzić, bivši zamjenik načelnika Općine Srebrenica, naglasio da je došlo do nemogućnosti postizanja dogovora oko zajedničkog kandidata za načelnika općine na predstojećim lokalnim izborima, zbog, kako je naveo, "sitnih, ličnih i uskostranačkih interesa".

 

Kao odgovor na tu situaciju, Fejzić je donio odluku da će nastupiti kao nezavisni kandidat za načelnika općine Srebrenica. Ova odluka proizilazi iz njegove političke odgovornosti i iskustva, nakon konsultacija i razgovora sa mnogim građanima Srebrenice, kao i predstavnicima udruženja i organizacija.

 

Svoje razočaranje razvojem situacije je za Vijesti.ba iskazao i povjerenik SDP Srebrenica, Ahmo Mehmedović.

 

- Razočaran sam da je neko istupio bez zajedničkog i političkog dogovora kao kandidat za načelnika, obzirom znajući da je Hamdija bio potencijalni kandidat SDA Srebrenica. Zaista svi težimo da dođemo do zajedničkog rješenja na osnovu činjenica o prethodnim rezultatima i stanju na terenu, rekao je on.

 

Mehmedović pojašnjava i da ovakve odluke dodatno udaljavaju od konačnog rješenja.

 

- Pozivam političke stranke i kandidate na razum i zajednički dogovor za Srebrenicu, poručio je on.

 

Dok Alija Tabaković predsjednik OO SDA Srebrenica, navodi da je poznato SDA Srebrenica koja sada uglavnom imala preko 75 % podrške birača u Srebrenici.

 

- I da je podršku gospodinu Hamdiji Fejziću za kandidaturu kao zajedničkog kandidata. Odluka je donesena 09.03.2024. godine i to smo javno saopćili. Kako će gospodin Fejzić biti kandidovan je bila stvar procedura, navodi on

 

Tabaković za Vijesti.ba još pojašnjava da je u toku prethodna dva mjeseca pokušano da se postigne dogovor.

 

- Izabrali smo gospodina Ćamila Durakovića da vodi ove pregovore kao nestranačka osoba, ali i kao autoritet u svojstvu potpredsjednika bh. entiteta Rs.Nažalost neke političke partije koje nisu parlamentarne u Srebrenici ili su tek u osnivanju nisu dali podršku gospodinu Fejziću pod izgovorom jer ga je SDA podržala.U nekoliko navrata samo nudili razne općine i ustupke u pregovorima, nažalost nismo naišli na razumijevanje, rekao je on.

 

Tabaković je pojasnio i razlog zbog kojeg je Fejzić, donio odluku da nastupi kao nezavisni kandidat.

 

- Obzirom da su izbori raspisani i da se krenulo u aktivnosti prikupljanja potpisa, gospodin Fejzić je zvanično donio odluku da nastupi kao nestranački kandidat i zatražio podršku svih probosanski stranka koje imaju općinske organizacije u Srebrenici ili su u fazi osnivanja.

 

Srebrenica je sredina sa posebnim osjećajem i mora se voditi računa da unutar bošnjačkih partija mora svako biti zadovoljen. Ne smije biti pobjednika ni poraženih, ali svako kora da zna svoj domet i mjeru, ističe predsjednik SDA Srebrenica.

 

On obrazlaže i neke od razloga zbog kojih nije došlo do dogovora unutar probosanskih stranka.

 

- Bolesne i prekomjerne ambicije pojedinaca unutar nekih partija su prošle izbore odvele te pojedince i partije da su bile dio srpske reprezentacije. Upozoravali smo na takve anomalije. Nažalost nismo ozbiljno shvaćeni i na kraju se ispostavilo da smo bili upravu.

 

Kao ozbiljna partija i dalje stojimo na raspolaganju i pozivamo na jedinstvo, što nam i jeste obaveza. Postoje ljudi u Sarajevu s kojima vodimo razgovore. Duboko sam ubijeđen da ćemo na kraju postići dogovor i naći rješenje.

 

Mislim da nam se ne smije ponoviti 2020. godina, poručuje Tabaković i dodaje:

 

"Ovdje se nažalost ne vodi borba između partija i pojedinaca koje nude posebne programe. Ovdje je borba kako opstati i ustrajati u borbi protiv negatora genocida i opstanka ljudi koji žele dobro svim stanovnicima. Dakle na jednoj strani su oni koji negiraju genocid i osam godina nas vraćaju unazad, i na drugoj strani oni koji se bore za pozitivne i civilizacijske vrijednosti."

 

A. Dedić

Istočna Bosna