Istočna Bosna - Najljepši je na svijetu moj rodni kraj

Općinski sud u Sanskom Mostu potvrdio je optužnicu protiv Drage Tendžerića zbog izazivanja narodnosne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, jer se, podižući tri prsta, fotografisao pokraj table na putu za masovnu grobnicu “Lanište 1” kod Ključa, u kojoj su pronađeni ostaci žrtava iz Biljana.

Za optuženog je Detektor ranije pisao da je na fotografiji pokazao i tetovaže s likovima četničkog vođe Draže Mihailovića i vojvode Momčila Đujića, što je uznemirilo žrtve.

U optužnici Tužilaštva Unsko-sanskog kantona (USK), u koju su novinari Detektora imali uvid, navodi se kako je Tendžerić 21. januara prošle godine zaustavio svoje motorno vozilo pored table s natpisom “Masovna grobnica Bošnjaka Lanište 1”, iz koje je ekshumirano 188 tijela civila, te zamolio prijatelja da ga uslika mobilnim telefonom, pokazajući na leđima istetovirane simbole koje on smatra historijom svoje nacije.

“Svjestan da izaziva mržnju i netrpeljivost prema konstitutivnim narodima koji žive u Federaciji, javno je objavio fotografiju na svom Facebook i Instagram profilu, što je imalo za posljedicu da je objava prikazana u elektronskim i printanim medijima na području USK i Federacije, što je uzrokovalo uznemirenost građana općine Ključ i naselja Biljani”, navodi se u optužnici Tužilaštva USK-a koja je potvrđena 29. marta.

Detektor je pisao ranije kako su porodice žrtava, razočarane nedostatkom pravde, dodatno bile uznemirene fotografijama Tendžerića snimljenim na putu za masovnu grobnicu “Lanište 1” kod Ključa, na kojima je on tom prilikom pokazao i svoje tetovaže s likovima Mihailovića i Đujića.

Iz Udruženja porodica žrtava su ranije kazali kako smatraju da do ovakvih događaja ne bi došlo da su počinioci zločina kažnjeni.

U Biljanima kod Ključa je, prema presudama Haškog tribunala, 10. jula 1992. ubijeno oko 200 ljudi, koje su pripadnici vojske i policije prethodno zarobili i odveli od njihovih kuća, a među žrtvama su bile žene, stari ljudi i četveromjesečna beba.

Za zločine u Biljanima do sada je pred Sudom Bosne i Hercegovine na sedam godina zatvora osuđen samo Marko Samardžija, u svojstvu komandira Treće čete Saničkog bataljona u sastavu 17. lake pješadijske brigade.

Prije tačno 32 godine, na Dan pobjede nad fašizmom, u krugu mjesne džamije u Glogovi kod Bratunca samo u jednom danu udružene snage bratunačke policije srpske nacionalnosti, bratunačke TO i JNA, za nekoliko sati strijeljale su 65 bošnjačkih civila.

Za zločine u Glogovoj do sada je procesuirana samo jedna osoba, predsjednik tadašnjeg Kriznog štaba i Teritorijalne odbrane Bratunac Miroslav Deronjić, koji je nakon priznanja zločina u Hagu osuđen na 10 godina zatvora. Deronjić je umro je pri kraju izdržavanja kazne.

Zločin u Glogovoj prvi je najmasovniji zločin koji se dogodio na početku agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Svake godine preživjeli mještani i članovi porodica ubijenih okupljaju se na ovom mjestu kako bi se prisjetili i odali počast nevino stradalim civilima. Predstavnici udruženja žrtava, Islamske zajednice i mještani su prvo položili cvijeće na spomen–obilježju, a potom su posjetili lokalitet masovne grobnice u neposrednoj blizini lokalne džamije.

Najmlađa žrtva ovog stravičnog zločina je Muharem Ibišević (16), koji je ubijen pored oca Mustafe i godinu starijeg brata Muje. Tijela ubijenih pobacane su u masovne grobnice.

„Mi u Podrinju, naša povratnička zajednica, ne možemo egzistirati bez istine. Ostali smo bez naših najmlijih koji su ubijeni samo zato što su bili muslimani. To je rezultat njihovih oslobođanja koje oni proslavljaju u podrinjskim gradovima. Svake godine kada se približi mjesec maj, mi Bošnjaci se moramo dodatno aktivirati, a sve u cilju da se ne zaboravi ono što se desilo. I pored svega što smo preživjeli, mi smo narod koji je spreman da gradi suživot i da na mjestima gdje su počinjeni zvjerski zločini ponovo organiziramo naš život“, rekao je Elvir Hodžić, glavni imam MIZ Bratunac.

Prema dostupnim podacima, tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu ubijeno je 388 Bošnjaka iz ovog naselja. Njih 144 ubijeno je tokom 1992. godine, dok je u genocidu, kojeg su počinile vojska i dijelovi policije RS, ubijeno 210 Bošnjaka iz Glogove. 31 stanovnik ovog mjesta je ubijen tokom 1993. i 1994. godine.

U Federaciji Bosne i Hercegovine povećanje boračkih naknada kao i penzija ovisi o rastu bruto domaćeg proizvoda kao i indeksu potrošačkih cijena. Stoga, postavlja se pitanja koliki je rast BDP-a u prošloj godini ako su penzije u aprilu usklađene za 1,55 posto, a boračke naknade za nekoliko feninga, tačnije devet feninga, pa po mjesecu provedenom u odbrani zemlje umjesto pet KM iznosi 5,09 KM.

Konačni rezultati o BDP-u iz 2023. godine tek 22.11.2024. godine

- Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u četvrtom tromjesečju 2023. godine, u odnosu na četvrto tromjesečje 2022. godine, prema prvoj procjeni, iznosi 2,5 posto.

Napominjemo da je osnovna svrha obračuna tromjesečnog bruto domaćeg proizvoda izračun realne stope rasta (koja za 2023. godinu iznosi 1,8 posto) i da se procjene zasnivaju na indirektnoj metodi, što može dovesti do manjih odstupanja nominalne i realne stope rasta BDP-a nakon objave godišnjeg BDP-a za 2023. godinu i to prvi rezultati 15.07.2024. godine, a konačni 22.11.2024. godine - navode iz Federalnog zavoda za statistiku i dodaju:

- S obzirom na to da se usklađivanje penzija vrši na osnovu procenta porasta nominalnog bruto domaćeg proizvoda i procenata porasta potrošačkih cijena u prethodnoj godini, bruto domaći proizvod u tekućim cijenama u Federaciji BiH za 2023. godinu iznosi 31.809.415 KM, i nominalno je veći za 8,0 posto u odnosu na 2022. godinu.

U građevinarstvu rast BDP-a za 6,0 posto

Indeks potrošačkih cijena u Federaciji BiH, 2023. godina u odnosu na 2022. godinu, iznosi 105,1.

U prijevodu, stopa rasta potrošačkih cijena, mjerena indeksom potrošačkih cijena (CPI) u 2023. godini iznosila je 5,10 posto u odnosu na 2022. godinu, dok stopa rasta BDP-a za 2023. godinu iznosi 8,00 posto. Primjenjujući zakonsku formulu za usklađivanje penzija 50 posto CPI (2,55 posto) plus 50 posto BDP (4,00 posto), dolazi se do konačnog iznosa redovnog usklađivanja penzija od 6,55 posto. Akontativno su u januaru penzije povećane za pet posto i u aprilu za mizernih 1,55 posto.

Realni rast bruto dodane vrijednosti u četvrtom tromjesečju 2023. godine zabilježen je u finansijskoj i djelatnosti osiguranja 9,7 posto, informacije i komunikacije 6,6 posto, trgovini na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala, prijevoz u skladištenje, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 6,5 posto. Zatim, u građevinarstvu 6,0 posto, stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima 5,6 posto, umjetnosti, zabavi i rekreaciji 3,8 posto, obrazovanju, zdravstvu, socijalnoj zaštiti 1,2 posto. Poslovanju nekretninama 0,3 posto.

Pad BDP-a u poljoprivredi, snabdijevanju električnom energijom...

Realni pad bruto dodane vrijednosti zabilježen je u djelatnostima poput vađenje ruda i kamena, prerađivačkoj industriji, proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom. Kod snabdijevanja vodom, uklanjanja otpadnih voda, upravljanja otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 4,0 posto, od čega u prerađivačkoj industriji 5,0 posto, poljoprivredi, šumarstvu i ribolovu 0,8 posto.
Ekonomski stručnjak Admir Čavalić objašnjava šta zapravo znači bruto domaći proizvod.

- To je ukupna naša godišnja proizvodnja. To je ono što mi na nivou godine proizvedemo novu vrijednost. Dakle BDP je vrijednost naših finalnih proizvoda i usluga - kaže Čavalić i dodaje da kada dolazi do pada BDP-a da je to u vezi sa usporavanjem njemačke ekonomije prije svega.

U Memorijalnom centru Veljaci, 12. maja ove godine, biće klanjana dženaza ubijenim Bošnjacima Bratunca od 1992. do 1995. godine. Obzirom da ove godine nema identifikovanih za dženazu klanjat će se dženaza u odsustvu, potvrđeno je danas na press konferenciji u Tuzli na kojoj su govorili predstavnici Organizacionog odbora za sjećanje na zločin nad Bošnjacima Bratunca 1992.-1995.

– Nažalost, ove godine nećemo imati posmrtnih ostataka spremnih za dženazu, iako pouzdano znamo da ima pronađenih tijela, ali zbog svih onih stvari koji su vezani za ovu problematiku u dobrom smo zastoju. Evo 32 pune godine poslije stravičnog zločina u Bratuncu, gdje je postojala genocidna namjera koja je svoju kulminaciju doživjela 1995. godine, znamo da tražimo još otprilike polovinu ljudi koji su nestali 1992. godine – kazao je Elvir-ef. Hodžić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Bratunac.

U Veljacima je do sada ukopano 316 posmrtnih ostataka, a blizu 400 osoba, žrtava iz Bratunca je ukopano izvan ovog memorijalnog centra.

– Imamo spisak, 3.538 imena i prezima Bošnjaka koji su nestali, to je 16,5 % ukupne bošnjačke populacije Bratunca. Kompletne porodice su nestajale. Ove godine će se klanjati dženaza za one koje možda nikada nećemo pronaći. Znamo da je Drina najveća masovna grobnica u Evropi – kazao je Hodžić.

Admir Velić, predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje programa „Sjećanje na zločin nad Bošnjacima Bratunca 1992.-1995.“ i predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Bratunac kazao je kako je ovo 18. godina kako se na ovakav način sjećaju zločina nad Bošnjacima Bratunca.

– Program je već počeo 3. maja, a završava 20. maja. Počinje posjetom Hranči kada je napadnuto prvo prigradsko naselje, kada su Bošnjaci istjerani iz svojih kuća, civili poubijani, kuće popaljene. Dan pobjede nad fašizmom je 9. maja, ali nažalost fašisti su tada 1992. u Bratuncu, naselje Glogova koja je jedno od većih naselja, okupirali, stanovništvo satjerali do džamije i tu je, pored same džamije izvršena egzekucija 65 ljudi. Tu je pronađena i masovna grobnica – rekao je Velić.

U subotu, 11. maja biće posjeta logoru osnovne škole Branko Radičević, Gradskom stadionu i ostalim mjestima stradanja Bošnjaka (Repače, Redžići, Konjević Polje). Biće organizovana posjeta Ljubovinskom mostu gdje je više ljudi ubijeno te će se simboličkim bacanjem ruža u Drinu prisjetiti tih žrtava koje vjerovatno nikada neće biti pronađene. Program završava 20. maja u Sandićima.

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine Bošnjaci su u Bratuncu činili većinu stanovništva, bilo ih je 67% od ukupnog broja stanovnika.