23
Mart

JASMIN MAHMUZIĆ: KREDIT PRIVREMENO NEĆE OTPLAĆIVATI ONI KOJI SU OSTALI BEZ PRIMANJA

Published in BiH

Informacija da će banke u Federaciji Bosne i Hercegovine uvesti tromjesečni moratorij na plaćanje kredita fizičkim i pravnim licima zbog posljedica širenja infekcije COVID-19, koju uzrokuje novi soj koronavirusa SARS-CoV-2, očekivano, izazvala je pozitivne reakcije i veliko interesovanje javnosti. Ali i brojna pitanja koja se sažimaju u jedno – ko ima pravo na navedenu olakšicu […]

 

 
 
 

Informacija da će banke u Federaciji Bosne i Hercegovine uvesti tromjesečni moratorij na plaćanje kredita fizičkim i pravnim licima zbog posljedica širenja infekcije COVID-19, koju uzrokuje novi soj koronavirusa SARS-CoV-2, očekivano, izazvala je pozitivne reakcije i veliko interesovanje javnosti. Ali i brojna pitanja koja se sažimaju u jedno – ko ima pravo na navedenu olakšicu u vremenima krize koja se sve ozbiljnije održava i na bh. privredu.

 

Tim povodom za Radiosarajevo.ba govori direktor Agencije za bankarstvo Bosne i Hercegovine Jasmin Mahmuzić.

 

Gospodine Mahmuzić, usvojena je odluka o moratoriju na kredite. S obzirom da je navedena mjera, koja je pozdravljena od bh. javnosti, uvedena u koordinaciji sa Agencijom za bankarstvo BiH, na koji način će ona biti provedena i što građani mogu da očekuju?

 
  • Prema odlukama koje su upravo objavljene, bankama i nedepozitnim finansijskim institucijama daju se široke mogućnosti prilagođavanja i djelovanja u nastalim okolnostima. Prema vlastitoj procjeni, banke i nedepozitne finansijske institucije će pristupati rješavanju zahtjeva klijenata koji trpe ekonomske posljedice pojave pandemije, ali je ostavljena i mogućnost da banke i nedepozitne institucije primijene mjere samostalno, ukoliko procjene da klijent nije u mogućnosti kontaktirati banku, odnosno, nedepozitnu finansijsku instituciju. Smatram da će u određenom periodu, prema raspoloživim kapacitetima banaka i nedepozitnih finansijskih institucija, svi klijenti na koje se odnose raspoložive mjere, imati odgovarajući tretman. Upućujem građane i privrednike da prate objave banaka putem web stranica. Mjere će se sprovoditi postepeno i svi trebaju imati strpljenja i razumijevanja. Građani koji su zbog pojave pandemije ostali bez prihoda ili su im prihodi značajno umanjeni, privremeno se oslobađaju obaveze plaćanja po kreditima, to je ključna poruka.

 U kakvom stanju je bankarski sektor nakon izbijanja vize izazvane pandemijom koronavirusa?

 

  • U momentu kada je nastao poremećaj, naš bankarski sistem je bio visoko kapitaliziran i likvidan. Koncept razvoja i primjene regulatornog okvira je takav da se uvijek planiraju mjere za stresna stanja, kakvo imamo danas. Smijem tvrditi da je naš pristup bio dovoljno konzervativan i da zahvaljući tome možemo održati stabilnost sistema i u slučaju produžene krize.

Svjesni smo da je privreda u teškoj situaciji. Smanjena privredna aktivnost, vodi manjim prihodima, što za posljedicu može imati čak otpuštanja i gašenja privrednih subjekata. Na koji način Agencija može pomoći privrednom sektoru, odnosno kako bankarski sektor može pomoći? Jeste li u tom smislu predlagali određene mjere?

 

  • Ekonomske posljedice će biti značajne. Ipak, treba se nadati da će zastoj u ekonomskim tokovima biti kratkotrajan. Svi se moramo postaviti odgovorno i tražiti načina da taj kratkoročni šok premostimo i izbjegnemo nepotrebnu štetu. Bankarski sistem je dobro regulisan i stabilan. Smatram da će ključni uspjeh agencija za bankarstvo biti u održavanju stabilnog i agilnog sistema koji će dati punu podršku privredi i državi kada nastupi vrijeme oporavka. Mi ćemo svakako pratiti dnevne promjene i potrebe i spremni smo donositi nove odluke kojima će se podržati rad banaka i privrede u vanrednim okolnostima.

Kako gledate na određene zahtjeve koji su iz Predsjedništva BiH, prije svega od srpskog člana, Milorada Dodika, upućivani prema Centralnoj banci, o čemu se ovih dana oglasio i MMF?

 

  • Održavanje aranžmana „currency board“ sada je značajnije nego prije. Zahtjevi koji se odnose na obaveznu rezervu su još uvijek primjereni. Zapravo, banke i dalje drže značajno veći iznos na Centralnoj banci, preko obavezne rezerve. Možemo biti sigurni da imamo dovoljno prostora za odlučivanje, ako se ukaže potreba za smanjenjem stope obavezne rezerve

Istočna Bosna