U zoru 9. maja 1993. godine, kada se cijeli svijet spremao obilježiti Dan pobjede nad fašizmom 1945., počeo je opći napad snaga Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) i Hrvatske vojske (HV) na Mostar.
Tog dana počela je jedna od najkrvavijih opsada jednog grada u historiji. U potpunom okruženju našla se Armije RBiH i ogroman broj civila iz Mostara i prognanika iz cijele Hercegovine. Hiljade Bošnjaka zatočeno je u koncentracione logore Herceg Bosne.
Ratni komandant Šerif Špago, prisjećajući se maja 1993. godine, govori kako pripadnici Armije RBiH u Mostaru doživljavaju 9. maj s posebnim emocijama zbog svega što se dešavala toga dana i narednih dana 1993. godine, piše Faktor.ba.
Jedinice HVO-a i HV-a napale su komandu Četvrtog korpusa u zgradi Vranica u 4.35 sati ujutro svim raspoloživim sredstvima. Nakon herojskog otpora, 10. maja 1993. godine pripadnici HVO-a zarobili su 13 pripadnika Armije RBiH koji se nisu htjeli predati, već su krenuli u proboj iz opkoljene Komande. Ovaj zločin, zabilježen je kamerama Hrvatske televizije (HTV), na čijim se snimcima, koji su tada u emisiji “Slikom na sliku” obišli skoro cijeli svijet, jasno vidi postrojavanje članova komande 4. korpusa iz zgrade Vranica, koji su potom mučki ubijeni na Mašinskom fakultetu, sjedištu Vojne policije HVO-a.
Pogledajte video OVDJE.
Petnaest godina kasnije, uz vojne počasti Mostarci su se na Šehitlucima oprostili od 10 svojih heroja Fahira Penave, Alije Čame, Senada Ćehića, Dževada Čolića, Mime Grizovića, Vahidina Hasića, Dževada Husića, Zlatka Mehića, Nenada Milojevića i Nazifa Šarančića, čija tijela su pronađena u jami Rimski bunar kod sela Goranci iznad Mostara, a posmrtni ostaci Hasana Balića, Feđe Huskovića i Šefika Pobrića još nisu pronađeni.
- Dok se u cijelom svijetu taj dan sa ponosom slavi kao dan pobjede nad fašizmom, naša sjećanja idu na naše saborce koji su zarobljeni u komandi Četvrtog korpusa od strane HVO-a, a kasnije mučki ubijeni. Taj dan nas podsjeća na istjerivanje građana Mostara iz njihovih stanova i odvođenje na stadion pod Bijelim brijegom, a kasnije i u zloglasne logore HVO-a u Mostaru i Hercegovini – prisjeća se Špago.
Osim tih tužnih sjećanja, dodaje, s posebnim pijetetom ističe se volja, hrabrost i odlučnost boraca Armije i MUP-a RbiH, ali i naroda, koji su zaustavili napad i pokušaj bojovnika da se ovlada prostorom Mostara, te uspjeli da prošire slobodnu teritoriju grada.
- Nikad neću zaboraviti tu volju i želju građana da pomognu jedinicama Armije, na razne načine, svako je tražio neku obavezu, zadatak…i posebno, što je dodatno podiglo moral je uništenje tenka HVO-a na brdu Hum. Nakon toga jasno je bilo da je Mostar odbranjen – napominje Špago.
U nemogućim uslovima stalnog artiljerijskog dejstva po civilnim objektima, borci Armije RBiH i MUP-a RBiH su, iako slabo opremljeni i malobrojni, uprkos velikim žrtvama uspjeli odbraniti Mostar i civilno stanovništvo, ali i državu BiH na ovim prostorima. Devetog maja 1995. godine prvi put u svojoj historiji BiH je dobila poziv da učestvuje na vojnoj paradi u Parizu povodom Dana pobjede nad fašizmom. Armije RBiH je na ovaj način dobila priznanje za borbu koju je vodila i postala dio evropske antifašističke porodice. Čast da nosi zastavu Bosne i Hercegovine pripala je proslavljenom komandantu 41. Mostarske slavne i viteške brigade Semiru Drljeviću Lovcu.
Pogledajte video OVDJE.
Bilo je to priznanje herojskoj borbi stanovnika Mostara koji su u nemogućim uslovima odbranili državnost BiH i principe zajedničkog života na ovim prostorima. Danas, 27 godine kasnije, na mezarju Šehitluci, gdje jedan do drugog počivaju heroji, najbolji sinovi BiH, i ovog 9. maja suborci će položiti cvijeće i odati počast.
