Međunarodne organizacije sa ljudska prava skrenule su pažnju da svako uklanjanje sadržaja i cenzura moraju podrazumijevati jasne procedure i standarde.

 

Vlada RS-a je 19. marta, na prijedlog MUP-a RS, donijela odluku o zabrani izazivanja panike i nereda za vrijeme vanredne situacije na teritoriji tog entiteta.

 

Na konferenciji za novinare ministar unutrašnjih poslova RS-a Dragan Lukač je istakao da se za vrijeme trajanja vanredne situacije zabranjuje iznošenje ili prenošenje lažnih vijesti i tvrdnji kojima se izaziva panika i narušava javni red i mir ili ometa rad organa.

 

Ova zabrana se odnosi na prenošenje lažnih vijesti putem medija, društvenih mreža i drugih sličnih sredstava.

 

- Zadnjih dana, na društvenim mrežama naročito imate različite komentare od neodgovornih ljudi koji iznose lažne vijesti i na taj način izazivaju paniku, uznemirenost kod građana, strah koji može da proizvede različite posljedice - kazao je Lukač.

 

Pojasnio je da će se odluka provoditi putem ovlaštenja policije na području RS-a, te da su predviđene novčane kazne od 1.000 do 3.000 KM za fizičku osobu i osobe u pravnim licima, i od 3.000 do 9.000 za pravne osobe.

 

Iz MUP-a RS-a nisu dodatno pojasnili na koji način će provjeravati i utvrđivati da li neki sadržaji šire paniku. Iz ove institucije nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH za dodatna pojašnjenja.

 

Urednik portala Raskrinkavanje.ba Emir Zulejhić je u razgovoru za BIRN BiH rekao kako se u ovim vanrednim situacijama zapravo pokazalo koliki problem generalno jesu lažne vijesti.

 

S obzirom da se radi o vanrednoj situaciji, kako je pojasnio, vrlo je teško ocijeniti gdje je balans između zabrana kojima se štiti javno zdravlje, s jedne strane, i ponašanja koje može, s druge strane, poprimiti represivne elemente.

 

Zulejhić kaže kako se fact-checkingom, odnosno provjerom činjenica u tekstovima, na osnovu jasne, precizne i kredibilne metodologije, može baviti bilo ko ko je spreman tome pristupiti profesionalno i nepristrasno.

 

- Pitanje je u kojoj mjeri se tako nešto može očekivati od državnog aparata kao što je policija, naročito ako uzmemo u obzir prethodna iskustva u kojima su, recimo, sami zvaničnici Vlade RS-a, uključujući i ministra unutrašnjih poslova, bili izvori dezinformacija - kaže Zulejhić.

 

Goran Miletić, direktor za Evropu pri organizaciji Civil Rights Defenders, navodi kako trenutno ove mjere izgledaju kao da su prikladne situaciji i da mogu imati opravdanje, ali da još uvijek nije jasno kako će se primjenjivati u praksi, kao ni koja će biti visina kazni "budući da organi RS-a do sada nisu pokazali dovoljno poznavanje međunarodnih standarda koji se tiču slobode izražavanja".

 

- U redu je ako se mjera primjenjuje zaista zbog sprečavanja širenja panike, ali se ovakva mjera može veoma lako zloupotrijebiti. U interesu je javnosti da svaka informacija ili vijest bude objavljena čak i kada je veoma loša, ali u ovom slučaju neko to može interpretirati kao "širenje panike", kaže Miletić.

 

Urednik portala BUKA Aleksandar Trifunović smatra kako treba sankcionisati lažne informacije koje šire paniku u situaciji u kojoj već ima previše panike, ali je izrazio bojazan od zloupotrebe.

 

- Ono što želim da bude pod posebnom pažnjom jeste da ne dođe do zloupotrebe tog mehanizma i da na neki način oni koji su neistomišljenici s vlastima, ma gdje god oni bili ili konkretno u RS-u, ne dođu na udar, da se svaka vrsta informacije koja u nekom trenutku možda ne odgovara proglasi vrstom informacije koja je lažna, koja širi paniku ili slično, a da se ne dovodi u pitanje njena objektivnost i tačnost - kaže Trifunović i naglašava da treba sačekati i vidjeti kako će se ova odluka primijeniti.

 

Aleksandra Letić, programska menadžerica Helsinškog odbora za ljudska prava RS-a, također podržava namjeru sankcionisanja nečega što širi veću paniku od one koja već postoji.

 

- Veliki upitnik je na koji način će biti određeno to ko će tačno pratiti i kako će pratiti, i kako će se okarakterisati šta je dizinformacija, a šta nije. Načelno je to dobra stvar zato što mi nemamo tu opštu kulturu da se u ovakvim vanrednim situacijama pridržavamo pravila, pa se onda društvenim mrežama šire razne informacije - kaže Letić.

 

Ističe kako se sigurno širi i niz laži koje dođu do krajnjih korisnika, ali da nemamo mehanizam niti informatičku pismenost da bismo mogli raspoznati šta je stvarna, a šta lažna vijest.

 

- Zato je važno da ova mjera bude stvarno usmjerena samo na ovaj problem širenja lažnih vijesti vezano za pandemiju, a da nam na bilo koji način ne bude uskraćeno pravo na slobodu informisanja i pravo da dobijemo blagovremene informacije o onome što se dešava u državi - objasnila je Letić.

 

Iz Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini su kazali da još nisu upoznati s detaljima ove odluke, ali da najbolji odgovor na zabrinutost zbog širenja lažnih vijesti jeste da vlasti često komuniciraju s građanima, kako bi im se pružile pouzdane informacije o poduzetim mjerama, pravima i obavezama pojedinaca i poslovnih subjekata te kako se ponašati u ovim izazovnim vremenima.

 

- Kao što smo svjedočili drugdje, cenzura i ograničavanje slobode izražavanja nisu od pomoći i mogu potkopati povjerenje u institucije - naveli su iz OSCE-a, te pozvali građane BiH da se ponašaju odgovorno i oslanjaju na službene informacije i nauku.

 

Od medija se, kako kažu, očekuje da se pridržavaju principa odgovornog izvještavanja.

 

Delegacija EU u BiH je navela kako treba poštovati bilo kakav pristup borbi protiv pogrešnih informacija ili lažnih vijesti i garantovati opća temeljna prava poput slobode izražavanja.

 

- Očekujemo od svih nivoa vlasti u BiH da ispune svoje obaveze na stvaranju okruženja koje podstiče slobodu izražavanja. To je od vitalne važnosti za EU put zemlje, kao što je naglašeno i u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU" - naveli su u odgovoru BIRN-u BiH.

 

Iz Ureda visokog predstavnika (OHR) u BiH su kazali kako prioritet vlasti svih nivoa treba biti zdravlje i dobrobit građana, i da pozdravljaju napore na sprečavanju širenja epidemije i ublažavanju posljedica po društvo, ali da se "trenutna kriza ne treba koristiti kao prilika za provođenje drugih političkih ciljeva".

 

- OHR također želi naglasiti da je, unatoč trenutnim okolnostima, izrazito važno postići pravu ravnotežu između potrebe da se održi dobrobit javnosti i da se zaštite građanske slobode unutar društva. Sloboda izražavanja i sloboda medija su od ključnog značaja za svako demokratsko društvo i ni na koji način ne trebaju biti ograničeni. Istovremeno, odgovornost je medija da se pridržavaju najviših profesionalnih standarda u svom izvještavanju - naveli su iz OHR-a.

 

Jedan od čitatelja Detektora je, odgovarajući na poziv BIRN-a BiH da se prijave zloupotrebe, nezakonitosti i kršenje ljudskih prava tokom pandemije virusa, ukazao kako je na službenoj Facebook stranici MUP-a RS-a 18. i 19. marta objavljeno nekoliko primjera da "zvanična FB stranica MUP-a RS-a javno etiketira građane za koje smatra da izazivaju paniku i šire dezinformacije za vrijeme vanredne situacije".

 

On navodi kako "administratori navedene stranice, koja je zvanična, javno objavljuju imena i prezimena lica i terete ih za određenu vrstu radnji", bez da je javno objavljeno da li je proveden bilo kakav postupak i donesena odluka o izricanju kazne.

 

MUP RS-a je na jednoj od svojih objava istakao da su provjerili nekoliko primjera na društvenim mrežama, te da su se ispostavili netačnim.

 

Do trenutka pisanja ovog teksta, iz MUP-a RS-a nisu odgovorili na koji način su izabrali primjere i zašto su objavili imena Facebook korisnika, dan prije donošenja odluke o zabrani izazivanja panike.

 

Advokatica Tatjana Savić je, komentarišući ove objave na Facebook stranici MUP-a RS-a, rekla da je previše tereta stavljeno na građane očekujući od njih da utvrde da li su informacije tačne ili ne prije nego ih objave na svojim profilima.

 

- Ne mogu građani biti ti koji provjeravaju tačnost vijesti. Zna se šta se radi s lažno objavljenim vijestima. (...) Sprečavanje širenja panike je potpuno legitiman cilj Vlade, ali ovo što su naveli, po meni, predstavlja prevelik teret za građane – da provjeravaju tačnost svake vijesti koja se pojavi na društvenim mrežama prije nego je podijele", kaže Savić.

 

Ističe da ukoliko neko krši neku zakonsku odredbu, postoje utvrđene procedure, a to je da se ustanovi istragom je li to ta osoba, da li objava te osobe potpada pod tu kategoriju i da se sprovede postupak, a ne da se prije bilo kakvog postupka to javno objavljuje.

 

- To je, u svakom slučaju, kršenje pretpostavke nevinosti. (...) Ja se samo bojim da će mnoge stvari koje ljudi objave na mrežama kao svoje lično mišljenje potpasti pod ovu kategoriju - kaže Savić.

 

Govoreći o sadržaju koji je primijetio portal Raskrinkavanje, Zulejhić kaže da se radi o dezinformacijama u vezi s nastankom koronavirusa, njegovim liječenjem i prevencijom, kao i porukama s neprovjerenim informacijama koje se dijele putem aplikacija za komuniciranje, a koje stvaraju određeni vid panike.

 

- Imamo različite teorije zavjere koje govore da je virus napravljen vještački u laboratoriji, da su ga u Kinu donijeli britanski ili američki obavještajci ili čak da Bill Gates stoji iza cijele ove priče oko koronavirusa, kako bi zaradio novac na osnovu vakcina - naveo je Zulejhić neke od primjera dezinformacija.

 

Tu su također primjeri lažnih vijesti i informacija, kako je rekao, da su prosvjetnim radnicima u RS-u smanjene plate usljed proglašenja vanrednog stanja, kao i da je u BiH puno veći broj zaraženih ljudi.

 

U zajedničkoj izjavi izvjestitelja za pitanja slobode izražavanja i slobode medija UN-a, Interameričke komisije za ljudska prava (IACHR) i predstavnika za slobodu medija OSCE-a skrenuli su pažnju da su međunarodni stručnjaci za slobodu medija rekli kako vlade moraju da promovišu i štite pristup informacijama i slobodan protok informacija tokom pandemije.

 

Priklanjanje drugim mjerama, kao što su uklanjanje sadržaja i cenzura, može da rezultira ograničavanjem pristupa važnim informacijama za zdravlje stanovništva i treba da bude preduzeto samo ako su ispoštovani standardi neophodnosti i proporcionalnosti, navedeno je u izjavi.

 

Također je istaknuto i da svaki pokušaj da se učini krivičnim djelom informacija u vezi s pandemijom može da dovede do nepovjerenja u informacije koje pružaju institucije, uspori pristup pouzdanim informacijama i ugrozi slobodu izražavanja.