Istočna Bosna - Najljepši je na svijetu moj rodni kraj

Potraga za dvojicom nestalih muškaraca od kojih je jedan policijski službenik MUP-a Tuzlanskog kantona i danas je nastavljena.

- Potraga za nestalima će biti nastavljena i danas od 11 sati, dva mješovita tima (aplinističko - ronilačka) Jedinice policije za specijalnu podršku Uprave policije MUP TK-a pretraživati će korito rijeke Spreče, od mosta Puračić nizvodno do Gračanice- saopćeno je iz MUP-a TK.

Podsjetimo, do tragedije je došlo 27. marta u Tuzli tako što je muškarac koji je bježao od policije skočio u nabujalu Jalu, a za njim, kako bi ga spasili, i još tri policajca. Dva su spašena uz pomoć građana, a jedan policajac i odbjegli muškarac su nestali u nabujaloj rijeci.

Predsjednik entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik prvostepeno je osuđen zbog krivičnog djela nepoštivanja odluka visokog predstavnika. I od presude 26. februara u otvorenom je napadu na ustavni poredak države. No, to nije jedini predmet protiv Dodika, a predmet sumnji na pranje novca kupi prašinu u državnom tužilaštvu.

Skoro sedam godina u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine nalazi se predmet protiv Dodika, sa sumnjom da je prilikom kupovine vile u beogradskom naselju Dedinje 2007. godine izvršio krivično djelo pranje novca, primanje dara te zloupotrebu položaja. Tek u martu 2022. godine Dodik je saslušan u tom predmetu i od tada se ništa nije dogodilo.

U međuvremenu, tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv Dodika zbog krivičnog djela nepoštivanja odluka visokog predstavnika. I uprkos svim činjenicama, Dodik je presudu iskoristio da je dovede na politički teren ili barem to pokušava uraditi kroz negiranje legitimiteta visokog predstavnika. Suštinski Dodik se pričom o načinu imenovanja visokog predstavnika Christiana Schmidta krije iza nacionalne zastave pa presudu protiv sebe proistovjećuje sa entitetom RS.

Zašto se godinama čekalo?

U posljednje vrijeme se u prvi plan ponovo i to tri godine nakon prvog saslušanja ponovo nameće pitanje predmeta "vila na Dedinju", što je predmet iza kojeg se Dodik ne može pokrivati nacionalnom pričom. Međutim, tu se nameće pitanje zbog čega se taj predmet povlači po tužilačkim ladicama od 2018. godine? Zašto se ništa nije dogodilo nakon saslušanja 2022. godine?

Danas, tužilaštvo treba saslušati Dodika na nove okolnosti i čak mu je poslat poziv da se javi na saslušanje 2. aprila, što je Dodik izignorisao. Kao što ignoriše i poziv na saslušanje za predmet napada na ustavni poredak. Još jedan pogrešan potez Tužilaštva BiH bio je i što je od Interpola prvo zatražena međunarodna potjernica za predmet napada na ustavni poredak. I kada je stigla odbijenica, sada se razmatra slanje novog zahtjeva za međunarodnom potjernicom za predmet vila na Dedinju.

No, iz pozicije Dodika novi zahtjev za Interpolovom potjernicom može izgledati kao osveta zbog prvobitno propalog zahtjeva. U tom kontekstu još više na značaju dobija činjenica da je predmet kupovine vile na Dedinju ležao u tužilaštvu godinama bez ikakvog pomjeranja. A trenutni razvoj događaja djeluje kao da je takav scenarij dobro osmišljen i u svakom slučaju ide u prilog Dodiku.

A pranje novca i zloupotreba položaja u slučaju vile na Dedinju je predmet lišen bilo kakvih nacionalnih tereta, već je slika i prilika korupcije. Danas, bez saslušanja na sve okolnosti Tužilaštvo BiH po Zakonu o krivičnom postupku ne može podići optužnicu protiv Dodika, jer bi u suprotnom Sud odbio optužnicu zbog proceduralnog propust. Zato je odgovornost na onima koji su predmet godinama držali u ladici, kako tužioci, tako i glavni državni tužilac Milanko Kajganić.

Historijat

Podsjetimo, Predmet je zaveden kao "Pavlović banka", koja već duže od šest godina čeka svoj pravi epilog. Radi se o, podsjećamo, predmetu koji je vezan za vilu u beogradskom naselju Dedinje, koju je Dodik kupio 14. maja 2007. godine za 750.000 eura.

Iako je tvrdio da je vilu platio novcem od kredita, ispostavilo se da je kredit u Pavlović banci podigao tek godinu kasnije, 27. juna 2008. godine, što je nametnulo opravdanu sumnju da je kredit poslužio kao pokriće.

Dodik je čak zahtjev za kredit ovjerio pečatom Vlade RS-a, kojom je u tom periodu rukovodio kao premijer.

Dodik je, navodno, ratu za sporni kredit u iznosu od nešto više od 9.000 KM uplaćivao u kešu, a novac je donosio vozač koji je, također navodno, u iskazu Tužilaštvu BiH kazao da "nije brojao pare", već ih je u banku donosio "zapakovane".

Vilu na Dedinju je iznajmljivala Ambasada Izraela, ali su napustili taj objekat 1. januara 2018. godine.

Vila je površine 341 m2, posjeduje garaže od 45 m2 i pomoćne prostorije od 63 m2 te zemljište uz objekt površine veće od 350 kvadratnih metara. Nalazi se u ulici Vaska Pope na broju 16 u Beogradu.

Vilu koja je izgrađena 2005. godine vještak je procijenio na 1.260.000 eura.

Svetlana Cenić je istakla da više ne umije, u potpuno ozbiljnom i argumentovanom tonu, da razgovara na temu Vlade RS-a i ekonomskih poteza

"Kako smo uspjeli da dozvolimo da javna percepcija bude takva kakva jeste, pored svih rezultata koje imamo?"

Upitao je ovo, na tematskoj sjednici Vlade RS, predsjednik tog bh. entiteta Milorad Dodik, iznenađen i uvrijeđen, jer se, kako kaže, u javnosti tako malo zna o svemu što je ova vlast postigla.

Vrlo brzo je Dodik pronašao i uzrok pogrešne percepcije. I ne, nije samo do “raznih mešetara”, kako, između ostalih, voli da nazove i pojedine medije, nego i do samih stručnjaka za medije, koje su, kako je rekao, iz različitih struktura zapošljavali u Vladi RS-a. "Moramo se boriti da prikažemo pozitivne rezultate koje je RS ostvario. Završili smo prošlu godinu sa 0,4 posto budžetskog deficita i sa 34 posto ukupnog duga. Amerika ima 6 posto budžetski deficit i 120 posto zaduženja", ovim je, između ostalog, Dodik prezentovao ono što portparoli nisu.

O pozitivnim rezultatima, koje je RS ostvarila, rado je, na pomenutoj sjednici, govorio i predsjednik Vlade RS-a Radovan Višković, pa se, usput, dotakao i situacije u javnim preduzećima.

Kaže, nije dobro, ali jeste bolje. Radna temperatura, podvukao je, mora da se podigne na najviši nivo. Ovaj put, samo je “drugarski” upozorio direktore.

"Nešto što ste ranije radili 30 i više dana, sada treba da bude svedeno u sedam dana. Svi oni, koji ne mogu da se prilagode, bilo bi korektno da ne smetaju", rekao je Višković.

Sve ovo, bilo je itekako inspirativno za ekonomistkinju Svetlanu Cenić, koja je za Srpskainfo rekla da više ne umije, u potpuno ozbiljnom i argumentovanom tonu, da razgovara na temu Vlade RS-a i njegovih ekonomskih poteza.

"Situacija u javnim preduzećima uopšte nije bolja, osim ako oni to šminkaju, pišu, dopisuju. Svjedoci smo zaduženja, pa hoće li Ugljevik raditi, neće raditi, hoće li Šume u još veći minus.., a ovo što Višković kaže da će se umjesto 30, raditi sedam dana, najbolje ko Đenka, toliku temperaturu da podignu. Oni meni svi djeluju kao Đenka, pa samo čekamo još da kažu 'al’ ga je spalio, al’ ga je opravio'", kaže Cenić, poredeći ekonomsku situaciju u RS sa scenom iz filma “Maratonci trče počasni krug“.

Osvrnula se i na izjavu predsjednika RS-a u kojoj kritikuje stručnjake za medije. Kaže, ne kritikuje on njih zato što ne znaju da predstave situaciju, nego što ne znaju da maštaju i fino izmaštaju.

"On se sjeća kad je imao američkog mentora, pa kad mu je ovaj objašnjavao kako se to šminka, crta, kako kažeš nešto, divota. Pretpostavljam da je na to mislio, on je izučio tu školu i znaće da im da neke lekcije i poduke", zaključila je Svetlana Cenić.

Većina studenata hoće da isposluje promene kroz pritisak ulice. No, koliko dugo mogu da održe taj pritisak, pita se švajcarski javni servis SRF u reportaži iz Beograda.

Srbija doživljava istorijski talas protesta, dok se predsednik Aleksandar Vučić brani i optužuje u svakodnevnim nastupima na televiziji, prenosi švajcarski javni servis SRF, piše DW.

Nadstrešnica nije renovirana. Uopšte nemamo zvučni top. Takve javno izrečene laži srpskih zvaničnika su jedan od razloga što je „protest prerastao u pravi narodni ustanak“, ocenjuje SRF.

„Na čelu kolone su i dalje studenti. Univerziteti su pravo srce pokreta“, ocenjuje se u reportaži novinara Janisa Farlendera.

Meta je Vučićev sistem

„Studenti svesno ne napadaju direktno sveprisutnog predsednika Vučića. Ali kada traže da institucije – mediji, pravosuđe ili izborna komisija – rade posao po zakonu bez obzira ko je na vlasti, time ciljaju pravo u obuhvatni sistem moći koji je Vučić tokom godina izgradio“, navodi se.

Kao veliko dostignuće masovnih protesta navodi se to što su studenti uspeli da iza sebe okupe „velike delove društva, ljude koji se politički nalaze od levice do desnice, studente i seljake, ljude iz metropole i provincije“.

Ali, ocenjuje SRF, to uspeva jer njihovi zahtevi nisu konkretni. Traže se institucije koje funkcionišu, a u to svako može učitati šta mu se dopada. „Svi su protiv ogromne korupcije u svakodnevici i ne žele više da je trpe“, navodi se.

„Ali, kad se postavi pitanje kako urediti državu posle Vučića, jedinstvo nestaje. To se već sada pokazuje.“

Koliko se još može?

„Opozicija traži prelaznu vladu sa stručnjacima, kako bi se utabao put do poštenih novih izbora. Taj zahtev deli i deo studenata. Ali, veliko je nepoverenje u hronično rascepkanu opoziciju. Zato studenti za sada izbegavaju da se povežu sa njom. A bez njih će biti teško“, ocenjuje SRF.

Većina studenata hoće da isposluje promene kroz pritisak ulice. No, reporter se pita „koliko dugo mogu da održe taj pritisak“.

„Srbija je poslednjih godina doživela više talasa velikih protesta. Ali malo šta je to postiglo. Svi pokreti su se vremenom gasili. Ipak, sadašnji protesti se na to nadograđuju. Time stavljaju Aleksandra Vučića pod do sada neviđeni pritisak“, navodi SRF i zaključuje:

„Deluje da je momentum na strani studenata. Pitanje je da li je to dovoljno da Srbiju odvede u neku drugu budućnost.“