Predsjednik Crne Gore i lider DPS-a Milo Đukanović, u intervjuu za “Newsmax Adria” priznao je poraz na izborima održanim u nedjelju.
Đukanović je, govoreći o rezultatima parlamentarnih izbora na kojima njegova stranka sa svojim dugogodišnjim partnerima prvi put nije osvojila većinu u crnogorskoj Skupštini, rekao da će, kada je u pitanju konstituiranje nove vlade, poštovati demokratska pravila savremene demokratske civilizacije te da će vladu formirati onaj ko ima 41 mandat u crnogorskom parlamentu.
- Incidenti nisu nikoga iznenadili, slavlje još manje. Razloga za slavlje pobjednika uvijek ima, ali to slavlje podrazumijeva i civilizovan odnos prema drugim građanima i potrebi očuvanja stabilnosti Crne Gore. Mi smo sinoć prisustvovali jednom izlivu netolerancije, agresije, primitivizma, pokušaja obračuna s ljudima koji drugačije misle”, rekao je Đukanović.
On je ocijenio da su ne samo u Crnoj Gori, već u regionu u cjelini, još živa dva pogleda na budućnost regiona – jedan je onaj koji personicira dosadašnji sastav vlasti u Crnoj Gori, kao manje-više u svim državama regiona, koji budućnost vidi u evropskom sistemu vrijednosti u evropskim i ezroatlantskim integracijama.
- Nasuprot tome je, kao što vidimo, još vrlo živahan onaj nacionalizam iz devedesetih godina, koji je u novim okolnostima, zahvaljujući novim podsticajima, probuđen i koji sad pokušava da okrene točak istorije unatrag”, rekao je on.
Na pitanje da li je to moguće, Đukanović je rekao:
- Mislim da ne može. Mislim da ćemo još prolaziti kroz ovakve situacije koje imamo u Crnoj Gori. Jer, kao što sam rekao, još je to oštar klinč između dvije politike, i daleko od toga da je samo u Crboj Gori. Hoću da kažem da duboko vjerujem da je Crna Gora duboko ispred država regiona kada je u pitanju opredijeljenost i odlučnost za evropske integracije. Uredu, dogodila nam se opomena u nedelju, vidjećemo kako će se to sve odraziti na unutrašnju politiku i na untrašnje društvene odnose u Crnoj Gori, ali treba vjerovati da je u Crnoj Gori još živa i stabilna svijest o prednostima građanske države, multietničkog društva i evropskog sistema vrijednosti kojim želimo da pripadamo.”
Na pitanje da li je u nedjelju bila opomena i šta dalje ako vladu formira većina u kojoj nije DPS, Đukanović je rekao:
- Sačekajmo da vidimo kako će izgledati ta vlada, kakva će biti njena partijska struktura. Postoje različita mišljenja o tome da li će biti ekspertska vlada ili politička. Kao što znate, živimo u jednom sistemu parlamentarne demokratije s velikim ovlašćenjima vlade i simboličnim ovlašćenjima predsjednika. Ja sam trenutno neko ko je na poziciji predsjednika, ali ko je puno vremena prije toga proveo u Vladi, ko je koristio ta ovlašćenja i ko je iz pozicije predsjednika pokazao poštovanje ingerencija koje Vlada u našem sistemu ima. Tako će biti i u narednom periodu, ali svo svoje znanje političko isustvo i svoju aktuelnu poziciju u sistemu vlasti u Crnoj Gori, i dalje ću bezrezervno koristiti da naglasim prednosti građanske države Crne Gore, multietničke demokratije u njoj i Crne Gore kao članice EU i kao članice savremene evropske civilizacije”.
Na pitanje sa kim će prvo razgovarati po pitanju nove Vlade, lider DPS-a je rekao:
- Kao što znate, to nije nova konstrukacija. Čitav politički život u Crnoj Gori i uopšte u regionu je praćen konstrukcijama tog tipa. Imali smo konstrukciju da će DPS svim sredstvima braniti svoju vlast. Kao što vidite, to je jedna najobičnija neutemeljena denuncijacija. DPS je ona politička snaga koja je Crnu Goru izvela na put evropskog razvoja, koja je, zajedno s tom Crnom Gorom, ostvarila značajne iskorake na putu evropskog razvoja, i ona je i danas ta snaga koja će pokušati da Crnu Goru zadrži na tom putu. Jer, znate, i dalje smo mi najjača politička partija na crnogorskoj političkoj sceni i vjerujem da ćemo u bloku za Evropu, koji će biti konstituisan u crnogorskom parlamentu, predstavljati vrlo respektabilnu snagu, koja će se, naravno, i dalje zalagati za ono što je politička tekovina naše vlasti u Crnoj Gori. Kada je u pitanju konstituisanje nove vlade, poštovaćemo, kao i u svemu, ono što su demokratska pravila savremene demokratske civilizacije. Da će onaj ko ima 41 mandat u crnogorskom parlamentu, dobiće priliku da formira vladu.”
Upitan da prokomentariše koje su greške dosadašnje vlade, koju je vodio Duško Marković, kao i da li je to Zakon o slobodi vjeroispovijesti, Đukanović je rekao:
- Što se tiče Zakona o slobodi vjeroispovijesti, i dalje sam apsolutno uvjeren da nije greška i, kakav god bude odnos nove vlade prema njemu, ja sam za to da se ta pitanja sada ili u doglednoj budućnosti moraju riješiti. Ne može se previdjeti status Pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Taj status, logično, želi da uspostavi kontinuitet sa statusom koji je Pravoslavna crkva imala u nezavisnoj Crnoj Gori. Autokefalna pravoslavna crkva Crne Gore i vjerujem da je potpuno legitimna intensija crnogorske, vjerske, političke javnosti, da nakon obnove države, obnovi i one vrijednosti koje na neki način predstavljaju tradiciju crnogorskog društva.”
Na pitanje da li će nova vlada nastaviti tim putem, Đukanović je rekao:
- Vlade dolaze i mijenjaju se. Svaka vlada, zavisno od svoje od svoje političke, nacionalne, ideološke profilacije, može u nekom periodu svoje vlasti ignorisati činjenice. Ali, prije ili kasnije, te činjenice moraju odnijeti prevagu. Prosto, teško je polemisati s nečim što je tako istorijski neupitno i urezano u sjećanje Crne Gore i Crnogoraca. Što se tiče vladavine prava, ja mislim da je vlada u kontinuitetu, uključujući još aktuelnu vladu premijera Markovića, apsolutno bila posvećena tom pitanju, i tom pitanju je bila posvećena kao važnom prioritetu državne politike. Vi znate da je Crna Gora na tom planu ostvarila ozbiljne iskorake. Dakle, ne može biti članica NATO-a država koja nema zadovoljavajuću vladavinu prava. Nismo mi tamo dospjeli zahvaljujući prečicama ili zato što nam je neko progledao kroz prste. Crna Gora je napravila ozbiljne iskorake na planu ekonomskog razvoja, vladavine prava. Tu svakako ima još puno posla, jer kao što znamo, deficit vladavine prava je karakteristika i istorijska i aktuelna na Balkanu. To je posljedica okolnosti, da smo ovdje tako konkretno imali nestabilnosti. Dakle, sada je je Crna Gora, rekao bih, na dobrom putu, a sistematski iz dana u dan, unapređuje vladavinu prava i ja vjerujem da će to biti karakteristika državne politike i u narednom periodu.”
On je kazao da je teško reći zašto su poraženi na izborima u nedjelju.
- Teško je dati na to egzaktan odgovor, posebno u kratkom periodu. Znate, i u prethodnom periodu je crnogorsko društvo funkcionisalo kao podijeljeno društvo. Sjetićete se i tada kada smo u kontinuitetu pobjeđivali u Crnoj Gori, s idejom nezavisne Crne Gore, i evropskog društva u Crnoj Gori, i tada su postojali ovi jaki otpori tog drugog bloka, koji je, nažalost, previše tradicionalan, koji je orobljen nekim agresivnim nacionalizmom, čije smo posledice vidjeli 90-ih godina na prostoru bivše Jugoslavije i koji prosto želi da Crnoj Gori nametne ne građanski nego nacionalni, a to je nacionalistočki profil. U datom trenutku se učinilo da iz raznih razloga, koje je sada vjerovatno teško ukratko definisati, taj pogled odnese prevagu. Moguće da je nezadovoljstvo ljudi nekim politikama koje smo vodili. Moguće da je nezadovoljstvo time što se još nije dosegao nivo standarda u društvu, koji ljudi očekuju. Moguće i da je nezdovoljstvo, kao što ste spomenuli, Zakonom o slobodi vjeroispovijesti i manipulacijama koje je Crkva i zvanični Beograd pokrenuo tim povodom i vodio vrlo intenzivno od decembra prošle godine do danas. Moguće da su ti razlozi prevagnuli u ovom trenutku, da se to klatno zamalo, iz jedne nedovoljno jasne većine, preseli na stranu neke druge većine. Ali, kao što sam vam već rekao, klatno može da ide i lijevo i desno, crnogorsko društvo je tu gdje jeste.
Upitan da li je za ovih 15 godine od stjecanja nezavisnosti propustio da ublaži podijeljenost, Đukanović je odgovorio:
- Vrlo je pažljivo bila tretirana. U 15 godina se ne da riješiti ono što je nasloženo vjekovima. Prema tome, tu je potrebna jedna duža, kontinuirana posvećenost, i potrebni su malo bolji uslovi. Dakle, lakše je savladavati jedno nepovoljno istorijsko naslijeđe ukoliko živite u uslovima blagostanja i ukoliko možete da ljudima, kroz ekonomski razvoj i evropski razvoj društva, učinite jasnijim, vidljivijim, dohvatljivijim, napredak koji će i sami osjetiti. Međutim, kao što znate, u ovih 15 gdoina mi, praktično, živimo kontinuirano u krizi. Mi smo obnovili nezavisnost 2006. godine, 2008. je Evropa ušla u tešku evropsku ekonomsku krizu, nakon toga je uslijedila ona politička kriza koja je u finalu rezultirala zatvaranjem evropskih vrata za Zapadni Balkan tokom mandata prethodne Evropske komisije. Danas živimo neku korona-krizu. Dakle, sve skupa, nepovoljni uslovi da biste vi mogli da izađete ususret onome što su nerealna, ali svakako legitimna očekivanja ljudi.
Legitimno je da ljudi žele da žive bolje, ali na drugoj strani, postoji realnost koja vas uvijek upozorava da se u desetak ili 15 godina ne mogu nadomjestiti zaostaci koje ste ostvarili vijekovima. Ja mislim da je nije pravo pitanje da li je Crna Gora došla do svog cilja, jer se za 14 godina ne dolazi do cilja, ali je pravo pitanje da li je Crna Gora na pravom kolosijeku. Taj je odgovor nedvosmisleno pozitivan. Dakle, Crna Gora je u prethodnih 14 godina udvostručila svoj bruto proizvod, udvostručila svoju prosječnu platu, više nego udvostručila svoju penziju. Ona je u ex-Jugoslaviji bila najnerazvijenija republika ekonomski, danas je ekonomski narazvijenija zemlja Zapadnog Balkana.
Crna Gora je u međuvremenu ušla u NATO, Crna Gora danas prednjači kada je u pitanju članstvo u Evropskoj uniji. Prema tome, odgovor je vrlo očigledan, Crna Gora je napravila progres, treba nam napredak na tom putu, treba nam posvećenost, treba nam kontinuitet sveobuhvatnih reformi, prije svega unapređenje vladavine prava i unapređenje demokratije, tome treba biti posvećen u narednom periodu, a znate, iluzija je vjerovati da ćete tokom tog čitavog dugog procesa imati uvijek jednu vlast. Dakle, vlasti se moraju mijenjati, ali je jako važno da svaka vlast poštuje ono što su učinci u prethodnom periodu i da pokuša da na jednom novom, osnaženom temelju države i društva, dogradi nešto što će biti njen prepoznatljiv učinak.”
Predsjednik Crne Gore je ocijenio da od donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, od decembra prošle godine, postoji, kako je rekao, jaka medijsko-politička agresija iz Beograda prema Crnoj Gori i to “od svih”.
- Govorim, kada kažem svi, o manje-više svim medijima i svim značajnim političkim akterima u Srbiji”, rekao je Đukanović. Na pitanje da li misli na Vučića, odgovorio je – naravno.
On je naveo da je Vučić davao, kako kaže, podršku velikosrpkom nacionalizmu kroz prijeme tih aktera.
- Predsjednik Vučić i aktuelna državna politika Srbije pokazali su dvije vrlo problematične intencije. Prva je da žele da se miješaju u unutrašnji politički život drugih država, a drugi je da se miješaju na način da pokušavaju da revitalizuju politiku velikosrpskog nacionalizma u regionu. I jedno i drugo je veoma pogrešno i veoma pogubno”, naglasio je Đukanović.
Kazao je i da je u svim javnim nastupima i u razgovorima sa pojedinim ljudima sa političke scene Srbije upozoravao da je to “neodgovorno poigravanje s duhom iz boce”. “Tome sam lično svjedočio devedesetih, kada je taj isti duh pušten iz boce, i kada je proizveo jednu nepodnošljivu mržnju i doveo do tragičnih ratova u kojima je život izgubilo oko 150 hiljada ljudi”, naveo je. Đukanović kaže da su zatim nosioci tadašnjih vlasti izgubili kontrolu nad tim duhom iz boce, koji su sami pustili.
- Ponavljati takvu grešku nepunih trideset godina kasnije i targetirati Crnu Goru na način na koji je devedesetih godina targetirana Hrvatska ili krajem devedesetih Kosovo, i pretvarati Crnogorce u neprijatelje – ja mislim da je to izraz neodgovornosti. To svjedoči o pokušaju da se obnovi jedna retrogradna politika. Ta retrogradna politika je veoma opasna, ona je i u ovom periodu, kao i devedesetih, zahvaljujući nepažnji određenih međunarodnih centara, shvatila da je dobila legitimitet za te svoje retrogradne nacionalističke težnje”, naveo je Đukanović.
- Aktuelna politika Beograda, prećutno podržana iz određenih međunarodnih centara – prije svega zbog potrebe tih centara da budu akteri rješavanja odnosa na relaciji odnosa Beograda i Prištine – ta prećutna podrška je u Beogradu shvaćena kao prilika da se reaktuelizuje i konačno riješi srpsko pitanje u regionu”, kaže Đukanović.
- Pokušaj rješavanja srpskog pitanja po mjeri Beograda jeste pokušaj izmjene karaktera države Crne Gore. To je ona ponuda koja se pokušava nametnuti svih ovih godina – da umjesto građanske države i multietničkog društva bude srpska država, da se Crnogorci “konačno osvijeste” da oni nisu nikakva posebna nacija nego da su komunistička izmišljotina, da je Crna Gora druga srpska država… To su teorije koje vidimo da žive zatovljene duboko u strukturama balkanskog društva, koje svaku nepažnju međunarodne zajednice koriste da isplivaju na površinu, naravno s tendencijama koje su opasne po stabilnost regiona”, naveo je Đukanović.
Na konstataciju da ima tvrdnji da je Vučić svojim nacionalizmom tjerao vodu na njegovu (Đukanovićevu) vodenicu, da mu je, zapravo, pomagao, predsjednik Crne Gore kaže da to tvrde ljudi kojima je data instrukcija da tako nešto govore, da bi prikrili oficijelnu politiku Beograda.
- Oficijelna politika Beograda, to je, valjda, i slijepcu jasno, je bila da pokuša da promjenom vlasti stvori atmosferu u kojoj bi Crna Gora postala dio planiranog srpskog svijeta u trouglu između Beograda, Banjaluke i Podgorice”, rekao je.
Đukanović kaže da se to neće dogoditi, da se izborni rezultati mijenjaju iz jednog u drugi izborni ciklus i dodaje da smatra da nekih radikalnih usvajanja rješjenja u koja vjeruje dosadašnja opozicija, neće biti i da crnogorsko društvo neće unazad.
