Goražde je glavni grad i jedna od tri općine Bosansko-podrinjskog kantona, u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Glavna naselja općine su Goražde i Vitkovići. Prije rata, a prema popisu stanovništva iz 1991. godine općina Goražde je imala 37.573 stanovnika, od toga u gradu Goraždu - 16.273. Na području općine Goražde danas živi oko 30.000 stanovnika.
Historija
Povoljna klima, plodno tlo, bogatstvo šuma kao i druga prirodna bogatstva pružala su ovom kraju dobru mogućnost da se u davnoj prošlosti na mjestu današnjeg grada nasele ljudi. Ovdje postoje tragovi života iz prahistorije, a arheološka iskopavanja potvrđuju da su naselja Popov Do, Zupčići, Podhranjen i još neka druga mjesta bili naseljeni već u mlađem kamenom dobu. Naselja iz okoline Goražda: Sopotnica, Zidine (Kopači), potiču iz rimskog perioda.
Srednji vijek
Kako je sam grad nastao ili kako je dobio naziv, nema sigurnih podataka. Prema jednom mišljenju grad je dobio ime od glagola gorjeti, a što bi i ukazivalo da je prvobitno naselje gorjelo te da je to izvorište za njegovo ime. Po drugom viđenju radilo bi se o kraju koje je imalo svoje visinske dijelove (gore) pa je to i oblikovalo naselju njegovo ime. Postoji i mišljenje koje govori o tome da je Goražde postalo od slavenskog imena Gorazd. Da li je naselje dobilo ime od korijena riječi gorjeti (po teoriji Đoke Mazalića), ili po tome što mu je okolina bogata šumama - gorama, sigurno se ne zna. Ni najnovija tvrdnja Milice Grković da ime Goražde vodi korijen od slavenske riječi Gorazd nije konačno rješenje.
Zna se da se ime grada prvi put pominje 1379. godine. Tada je zabilježen karavan koji je prevozio so do Vlaha vlastele iz roda Kosača u Goražde. Goražde predstavlja trg koji se razvio zahvaljujući svom položaju na čuvenoom Drinskom putu (Via Drine) koji je spajao jadransko primorje sa Srebrenicom i Srbijom. Tu poziciju iskoristili su domaći trgovci kojih je u 14. i 15. vijeku preko 70 sa područja Goražda. Ističu se Zlatarići, Novakovići, Ljubavići, Veseokovići i dr. Na razvijenosdt trgovine na području Goražda pokazuje i podatak da je Goraždanin Pavle Branković 1409. godine putovao u Lombardiju u Italiju, očito zbog ekonomskih poslova. Goražde nije bilo utvrđeno mjesto, ali je čitav sklop okolnih tvrđava omogućavao njegov nesmetan razvoj. Goražde je pripadalo Kosačama. Pored pisanih spomenika, dosta materijalnih ostataka govori o životu na ovom prostoru, prije svega nadgrobni spomenici - stećci.
Osmansko doba
Kada su Osmanlije u 14. vijeku počeli sa osvajanjem balkanskih zemalja na udaru je bila srednjovjekovna Bosna. Goražde je 1465. godine palo u turske ruke. Taj period obilježen je i ekonomskim razvojem. Iako je grad 413 godina bio pod turskom vlašću i imao većinom bošnjačko stanovništvo nije dobio orijentalno obilježje.
Austro-ugarsko doba
Poslije Osmanskog carstva Bosnom je 1878. godine zavladala Austro-Ugarska monarhija. Te iste godine austro-ugarska vojska ulazi u Goražde. U samom gradu gradi važnu kasarnu 1886. godine. Danas je to obnovljena osmogodišnja škola "Husein-ef. Đozo" (ranije O.Š. "Nikola Tesla").
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat BiH, pa i Goražde dočekali su pod Austro-Ugarskom okupacijom. U tom ratu stanovništvo Goražda, uglavnom bošnjačko, masovno je stradalo od srpske i crnogorske vojske. Bio je to osmi genocid nad Bošnjacima.
Drugi svjetski rat
U toku Drugog svjetskog rata Goražde preživljava teške dane. Sam grad više puta prelazi iz jednih u druge neprijateljske ruke. Komadanje Jugoslavije i njena podjela negativno su se odrazile i na samo Goražde. U aprilu 1941. godine u grad ulaze njemačke i italijanske jedinice, vlast formiraju i jedni i drugi, a osim toga formirana je i vlast Nezavisne države Hrvatske (NDH). Kako je tada stanovništvo grada u nacionalnom pogledu bilo mješovito, opet se našla prilika za međusobno sukobljavanje. U tom sukobu najviše strada bošnjačko stanovništvo. Za vrijeme tog, devetog po redu genocida nad Bošnjacima, četnici su klali Bošnjake na goraždanskom mostu i bacali ih u Drinu.
Agresija 1992-1995
Završetkom Drugog svjetskog rata ovdje se živjelo u nadi da se više nikada neće ponoviti strahote rata. Prije svega Bošnjaci su imali ogromno povjerenje u svoje komšije, nepomišljajući da od njih može doći bilo kakvo zlo. Ali sve je bilo formalno, prividno i lažno. Desilo se ono najgore, opet od komšija Srba, Srbije i Crne Gore. Velikosrpski prohtjevi i planovi oko stvaranja takozvane "Velike Srbije", doveli su do toga da Srbija i Crna Gora uz pomoć velike većine bosanskih Srba i cjelokupne JNA, aprila 1992. godine izvrši agresiju na BiH. Bio je to početak još jednog genocida nad Bošnjacima, desetog po redu. U ovom ratu Goražde i stanovništvo grada našlo se u posebno teškom položaju. Goloruko stanovništvo dželatima pruža otpor, kako ne bi doživjelo sudbinu Čajniča, Rogatice, Foče ili Višegrada.
Grad je bez vode, struje i hrane. Jedini način da se dođe do minimalne količine brašna za porodicu bio je "Put spasa" do Grepka. A onda je i taj put bio presječen. Svaki dan blokade bio je presudan, svaki goraždanski dan bio je posebna priča. U vremenu neizvjesnosti, teških iskušenja i nezamislive patnje, Goražde je sačuvalo svoje dostojanstvo. Šta je sve grad izdržao ne može se ispričati, ali se sigurno zna da je svaki ratni dan u Goraždu posebna priča, svako dijete i svaki čovjek je živa historija. U vrijeme blokade grad nije umirao, nego je prkosio agresoru životom. Mada u teškim uslovima, radile su bolnice, škole i druge institucije. Nažalost ovdje su izvršeni i neki zločini protiv nedužnog srpskog stanovništva u gradu ali se to po svim dokazima ukazuje na krivicu pojedinaca u goraždanskog dijela Armije BiH.
Jedna od najvećih bitaka za Goražde bila je operacija "Krug" augusta 1992. godine. Operacije su izvele Prva i Tridesetprva drinska udarna brigada. Borbe su trajale četrdeset dana i završile su trijumfalnim ulaskom u grad oslobodilačkih jedinica preko jakih četničkih uporišta Desana i Površnice. Akcija je izvedena na dva ratišta, napadom na kote Hranjen i Oštro na jednoj strani i Petibor, Trovrh i Tvičjak na drugoj strani. Izvođenjem operacije "Krug" neprijatelju je nanesen težak poraz. Oslobođeno je 150 km2 prostora, došlo se do oružja i municije, podignut je moral naših branitelja. Sve ovo ukazalo je da je na goraždanskom prostoru stasala jaka armija branitelja koja je sposobna poraziti do zuba naoružanog neprijatelja. Ova operacija, ne samo da je borcima dala moral nego je i omogućila gradu da bar donekle normalno živi.
Nakon oslobađanja 150 km2 na lijevoj obali Drine, dana 14. septembra iste 1992. godine počela je akcija za oslobođenje teritorije na desnoj obali Drine. Akcija je uspješno završena 18. septembra 1992. godine, a izvele su je jedinice Četrdesettreće i Tridesetprve drinske brigade. Razbijena su neprijateljska uporišta na Kolijevkama, Visevicama i Biljinu, te oslobođena naselja Bare, Krsnica, Zupčići, Potkozara i još neka sela. Tada je cijeli teritorij Goražda bio slobodan.
Jedini bosanskohercegovački grad na Drini koji se uspio odbraniti u ovom ratu je Goražde i svi njegovi branitelji s pravom nose naziv heroji i sam grad je heroj. Ako se ovom doda i strateška važnost za BiH i Federaciju onda Goražde sigurno zaslužuje veću pažnju, da se u njemu osiguraju uvjeti za bolji život i zapaženiji razvoj.
Geografija
U gornjem toku rijeke Drine, otprilike u središtu njenog gornjeg toka, nalazi se grad Goražde. Grad ima povoljan geografski i strateški položaj. Smješten je na istočnim obroncima planine Jahorine, na nadmorskoj visini od 345 m, 43° 40' sjeverne geografske širine, te 18° 58' istočne geografske dužine. Grad se nalazi na obje strane rijeke Drine, vezan drinskim mostovima.
Grad okružuju uzvišenja Mišjak na jugozapadu, Biserna na jugoistoku, Samari na jugu, Gubavica na zapadu i Površnica na sjeveru. Između ovih lijepih šumskih predjela, prkosno i nekada plahovito protječe ljepotica Drina, koja nizvodno od grada, otprilike oko jedan kilometar gubi svoje pravo ime i prelazi u vještačko jezero. Dolina Drine bila je glavna raskrsnica, odnosno saobraćajna arterija na području istočne Bosne. Važan je to put za Primorje, Srbiju, Crnu Goru, dobra veza sa Sarajevom i drugim krajevima. Za sve ove puteve znali su stari Rimljani, srednjovjekovni Dubrovčani i mnogi drugi. Poseban značaj Goraždu u saobraćajnom pogledu davala je pruga uskog kolosijeka Ustiprača - Foča izgrađena 1939. godine. Veći značaj Goražde dobija 1958. godine kada je izgrađen put Goražde - Tjentište - Čemerno - Gacko - Dubrovnik.
Stanovništvo
Info
Glavni članci: Demografija Goražda i Spisak naseljenih mjesta u Goraždu
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Goražde imala je 37.573 stanovnika, raspoređenih u 187 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, veći dio općine Goražde ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Bašabulići, Bogdanići, Borak Brdo, Borova, Bosanje, Bučje, Dragolji, Dragovići, Džuha, Đakovići, Gojčevići, Gradac, Hajradinovići, Hladila, Hrid, Hrušanj, Jabuka, Kanlići, Karauzovići, Karovići, Kopači, Kostenik, Krašići, Ljeskovik, Mašići, Milanovići, Nevorići, Novakovići, Odžak, Podhomara, Podkozara Gornja, Podmeljine, Pribjenovići, Prolaz, Pršeši, Radmilovići, Ropovići, Rusanj, Seoca, Surovi, Šovšići, Trebeševo, Ustiprača, Vlahovići, Zakalje, Zapljevac, Zemegresi, Zidine, Zorlaci, Zubovići, Zubovići u Oglečevi, Žitovo i Živojevići, te dijelovi naseljenih mjesta: Blagojevići, Donje Selo, Hubjeri, Podkozara Donja, Radijevići, Sopotnica, Uhotići i Žuželo. Od ovog područja formirana je općina Ustiprača (Novo Goražde).
Nacionalni sastav stanovništva - općina Goražde, popis 1991.
ukupno: 37.573
Muslimani - 26.296 (69,98%)
Srbi - 9.843 (26,19%)
Jugoslaveni - 789 (2,09%)
Hrvati - 80 (0,21%)
ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 565 (1,50%)
Nacionalni sastav stanovništva - Grad Goražde, popis 1991.
ukupno: 16.273
Muslimani - 9.568 (58,79%)
Srbi - 5.584 (34,31%)
Jugoslaveni - 663 (4,07%)
Hrvati - 62 (0,38%)
ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 396 (2,43%)
Privreda
Turizam
Splavarenje
Posebna i jedinstvena ponuda u Goraždu je splavarenje Drinom. Ovo je doživljaj čija se posebnost ne može riječima opisati, već se jednostavno mora doživjeti, a žubor Drine i njeni talasi dok polahko plovite, zasigurno će odmoriti svakog čovjeka.
Splavarenje Drinom je, u suštini tajnstveno, budi neizvjesnost, izaziva radoznalost i želju za ponovnim vraćanjem ovoj zelenookoj ljepotici. Splavarenje na ovom neobičnom plovilu izgrađenom od drvene oblovine, kapaciteta petnaest osoba, traje jedan dan, uz mogučnost sportskog ribolova sa splava i uživanja u gastro ponudi domaćih specijaliteta.
Svake godine u organizaciji Turističke zajednice Bosansko-podrinjskog kantona Goražde i Vlade Kantona početkom mjeseca Jula organizuje se manifestacija Drina - Prača, kada je na Drini prisutno preko 10 splavova i drugih neobičnih plovila.
Ribolov
Gornji tok rijeke Drine, još uvijek sačuvan od svih zagađivača, što je osnovni preduslov da pored ravničarskih vrsta žive i najzanimljivije salmonidne vrste riba interesantne ribolovnim sladokuscima.
Raznovrsnost ribljim fondom, izrazito bogatstvo mladicom i drugim vrstama ribe, te brige o zaštiti ovih vrsta, proizvelo je potrebu za formiranjem sportskih ribolovnih društava koja egzistiraju na ovom prostoru.
Lov
Povoljna konfiguracija zemljišta,odgovarajuća klima i šumska bogatstva su osnovni činioci više lovnih revira na području Goražda, od kojih izdvajamo najveće u Bosni i Hercegovini "Kriva Draga" u čijem sastavu se nalazi i lovački kompleks Bijele vode sa gaterom opremljenim za obuku i trening lovačkih kerova.
Bogatstvo različitosti lovne divljači i tradicije u lovstvu na BPK u funkciji očuvanja zaštite lovne divljači egzistiraju četiri lovačka društva osposobljena za sportsko-profesionalnim odnosom prema lovstvu i lovnom turizmu.
Politika
Ustroj općine
Općina Goražde je podjeljena na 20 mjesnih zajednica:
1. Goražde I 11. Vranići
2. Goražde II 12. Posestra
3. Goražde III 13. Faočići
4. Goražde IV 14. Rešetnica
5. Vitkovići 15. Kraboriš
6. Osječani 16. Orahovice
7. Berič 17. Bogušići
8. Osanica 18. Hubjeri
9. Ilovača 19. Sadba
10. Mravinjac 20. Zupčići
Kultura
Manifestacije
Internacionalni Festival prijateljstva
Centralni događaj turističke ljetne sezone je tradicionalni "INTERNACIONALNI FESTIVAL PRIJATELJSTVA", koji se održava pod sloganom: "prijateljstvo, druženje, igra i zabava".
Ovaj festival, koji traje od 01. do 10. augusta, predstavlja sintezu različitih kulturnih dešavanja iz velikog broja evropskih zemalja, gdje moto ovog festivala dobija puni smisao i postiže željene efekte.
"Internacionalni festival prijateljstva" okuplja brojne prijatelje Goražda iz cijele Evrope, a sjećanje na dobar provod i festivalski duh živi do narednog festivala.
Festival pjesme i sevdaha "Rade Jovanović"
U znak sjećanja na poznatog goraždanskog pjesnika i kompozitora Rade Jovanovića, u Goraždu se 18. juna 2005. godine održao festival pjesme i sevdaha "Rade Jovanović Goražde 2005." U revijalnom dijelu kao gosti učestvuju mnogi poznati izvođači narodne muzike.
Dani Isaka Samokovlije - Sunce nad Drinom
U čast jednog od najistaknutijih bh. književnika i pripovjedača Isaka Samokovlije početkom Januara održava se tradicionalna manifestacija " Dani Isaka Samokovlije - Sunce nad Drinom" koja traje više dana. Jedan dio manifestacije održava se i u Sarajevu.
Ovim činom se obilježava godišnjica njegove smrti 15.januara 1955.godine, a obimnim programom predviđeni su brojni sadržaji.
Dani jabuke
Sajam "Dani jabuke" je privredno-kulturna manifestacija koja se održava u Goraždu.
Cilj i namjera organizatora je da ova manifestacija Goraždu vrati izgubljeni status u oblasti voćarstva koje je imalo prije stotinu i više godina.
Književnost
Knjige o Goraždu
"Goražde - u prošlosti i danas" (Napisao: prof. Rasim S. Živojević, Godina: 1964, Izdavač: Geografsko društvo BiH)
"Goraždanske Godine" (Napisao: Fahrudin Bečić, Godina: 1996, Izdavač: Compact-E)
"Biti svjedok istine" (Napisao: Ahmet Sejdić, Godina: 1996, Izdavač: Info-grafika)
"Ratni Dnevnik Goražde 1992. - 1995." (Napisao: Sarajlić Tarik, Godina: 1998, Izdavač: Smail Sarajlić)
"GORAŽDE: The Peacekeepers' Tale", CD/Audio zapis (Napisala: Gillian Sandford, Godina: 2001, Izdavač: gmsmedia)
"Safe Area Goražde" (Napisao: Joe Sacco, Godina: 1997, Izdavač: Fantagraphics)
"No Escape Zone" (Napisao: Nick Richardson, Godina: 2000, Izdavač: Little, Brown)
Sport
Goražde spada u red gradova u kojima su neki sportovi veoma cijenjeni i razvijeni. Važno je istaći da su veliki uspjeh u sportu Goraždani postigli u karateu, odbojci, košarci i rukometu. Ovi klubovi osnovani su poslije II svjetskog rata i nemaju dugu tradiciju kao fudbalski klubovi, ali su postigli prilično dobar uspjeh, a osobito se dobro afirmisao sport u karateu.
Osim tih, goraždani imaju dugu tradiciju i sportova na Drini. Kajakaški Klub BUK je jedan od najstarijh sportskih klubova u Goraždu i postoji vise od 40 godina. Goražde i rijeka Drina su redovno bili domaċini raznih takmičenja medju domaćim i inostranim kajakaškim klubovima.
Rukomet
Prvu rukometnu loptu u Goražde je 1956 godine donio nastavnik fizičke kulture Fikret Pašić koji je te godine formirao ekipu „Gimnazijalac“ i postao njen prvi trener. Polovinom 1957 godine, formirao se Opštinski rukometni odbor na čelu sa profesorom Otašom Kosorićem. Te godine nastaju ekipe: „Izviđač“, „Partizan“ a kasnije i „Radnički“.
Prvi predsjednik R.K. “Radnički“ je bio Antun Jurjević-Tona. Prvi trener i igrač je bio Dragoljub Mičović. Rukomet je osvojio mlade u gradu, a utakmice su uvijek bile izuzetno posjećene. Sve ovo je doprinijelo razvoju rukometnog sporta u Goraždu.
Oba rukometna kluba Goražde (muški i zenski) takmče se u Premijer rukometnoj ligi Bosne i Hercegovine.
Nogomet
Kao i u drugim našim mjestima, fudbal u Goraždu ima najvise pristalica, to je jedan od naj starijih sportova u Goraždu. Prvi fudbalski klub u Goraždu osnovan je 1918. godine i dobio je naziv "Herceg Stjepan". Klub mijenja ime 1922 godine u "Gošk", koji je prvu međugradsku utakmicu odigrao protiv kluba "Jugovića"iz Foče. Klub je ovo ime zadržao sve do drugog svjetskog rata.
Poslije oslobođenja osnovan je 1946. godine fudbalski klub "Bratstvo". Klub mijenja ime 1948. godine u ime "Sloga", koje zadržava do 1952. godine, kada dobija novo ime "Pobjeda". Ovo ime nosio je do 1957.godine, kada se od kluba "Pobjeda" prave dva sportka kluba: "Gošk" i "Radnički". Oba kluba postoje sve do 1960. godine. Te godine "Gošk" se fuzionirao sa "Radničkim", danasnje "Goražde". Klub se takmičio sa klubovima iz susjednih gradova u okviru goraždanskog saveza: Foče, Rogatice, Čajniča, Višegrada i Rudog. Sem toga takmičio se sa klubovima iz drugih mjesta u Bosni i Hercegovini pa i sa nekim sportskim klubovima iz Sarajeva. Pored "Radničkog" u Goraždu takodje postoji i fudbalski klub "Azot" Vitković
Karate
Karate klub "HOLIDAY" je počeo sa radom Marta 1998.god. kao odgovor pojedinim elementima koji ne razumiju suštinu ove plemenite borilačke vještine i sporta. Ovaj klub u početku nije imao pravi tretman, kao ni podrsku, međutim pojedinci iz uprave kao i ucenici iz ratne generacije su uspjeli prevazići postojeće probleme i stvoriti respektabilan klub.
Sada ovaj klub broji oko 150 članova svih uzrasta koji rade u četiri grupe u Goraždu i jednom sekcijom u Ilovači. Sportisti iz ovog kluba su u proteklih godina osvojili preko 200 medalja, kako u državi tako i van nje. Ovaj broj je mogao biti i veći da su imali mogućnosti posjećivati veći broj takmičenja. Iz kluba je u reprezentaciji BiH bilo preko 10 takmičara od dječije do seniorske selekcije. Sportisti karate kluba "Holiday" i treneri su proglašavani među najuspješnije u bosansko-podrinjskom kantonu.
Karate klub "HOLIDAY" je registrovan u Karate Savezu BiH i postoji dobra saradnja sa karate klubovima u državi kao i širom Evrope i Amerike. Osnovni izvor finansiranja kluba je članarina, pomoć od Vlade BPK kao i sponzora i simpatizera kluba. Planirano je uvesti stalne preplatne klubske karte koje će biti dodatni izvor finansiranja.
Ribolov
Na području općine i šire postoje više ribolovnih društava a to su:
Sportsko ribolovno društvo "Goražde"
Sportsko ribolovno društvo "Halil Sofradžija Ustikolina"
Sportsko ribolovno društvo "TOPLIK" Prača.
Preiueto sa Wikipedije
