Istočna Bosna - Najljepši je na svijetu moj rodni kraj

Vjerski program u povodu Dana šehida u Potočarima predvodio je muftija tuzlanski Vahid ef. Fazlović.

Obilježavanju 30. godišnjice genocida u Srebrenici će prisustvovati prijatelji istine iz cijelog svijeta, poručeno je danas u Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari gdje je obilježena 22. godišnjica od prve kolektivne dženaze.

U Potočarima je obilježen i Dan šehida koji se tradicionalno u Bosni i Hercegovini obilježava drugog dan Ramazanskog bajrama.

Vjerski program u povodu Dana šehida u Potočarima predvodio je muftija tuzlanski Vahid ef. Fazlović.

"Prije 30 godina Rijaset Islamske zajednice BiH ustanovio je Dan šehida da bude drugog dana ramazanskog bajrama. Ovo je mjesto koje nas poziva, imamo dužnost da ovdje dolazimo, da smo u svim našim šehitlucima", poručio je muftija Fazlović iz Potočara.

"Kada god dođemo u Potočare osjećamo se dostojanstveno. Ovo je mjesto našeg dostojanstva. Mjesto našeg zavjeta koji glasi da svako od nas naspram svoje dužnosti mora biti odgovoran. Moramo biti odgovorni i odlučni u obavljanju svih naših zadaća. Majke Srebrenice, sve majke naših šehida su inspiracija. Ovo je godina kada obilježavamo 30 godina od genocida. Sa nama će biti ovdje prijatelji istine iz cijeloga svijeta", poručio je u obraćanju prisutnima Fazlović.

Iz Memorijalnog centra Srebrenica podsjetili su da je na današnji datum 2003. godine ukopano 600 žrtava genocida, te da su u toj godini bile još dvije kolektivne dženaze žrtvama genocida.

Nakon prve obavljene, druga dženaza je bila 11. jula sa 282 ukopane žrtve, a treća dženaza je bila 20. septembra 2003. godine kada je ukopano 107 osoba. Ukupno 989 žrtava genocida je ukopano te godine.

"Obilježili smo ovo mjesto, mjesto zločina i genocida. Naši voljeni, naši šehidi su opomena da se nikad i nikome ne treba da desi i ponovi Srebrenica", istakla je Munira Subašić, predsjednica udruženja "Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa"

Memorijalni centar Potočari zvanično je otvoren 20. septembra 2003. godine, a otvorio ga je bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Bill Clinton. U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari do sada je ukopana 6.765 žrtva genocida, dok je 250 žrtava ukopano u mjesnim mezarjima po odluci preživjelih članova porodica.

Žrtve potječu iz različitih općina, a najviše ih je s područja Srebrenice, Bratunca, Vlasenice, Zvornika i Milića.

Žrtve genocida pronađene su na 150 različitih lokaliteta, od čega je riječ o 77 masovnih grobnica. Najmlađa do sada ukopana žrtva u Potočarima bilo je novorođenče, djevojčica Fatima Muhić, a najstarija nana Šaha Izmirlić, rođena 1901. godine.

Za više od hiljadu žrtava genocida još uvijek se traga.

Kupovina vile u elitnom naselju Dedinje u Srbiji godinama je aktivna, saslušanja u ovom predmetu koje je formirano u Tužilaštvu obavljena su 2022. godine, ali priča je ponovo intenzivirana.

Naime, Tužilaštvo BiH je Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske i vlasniku ove vile uputilo novi poziv na saslušanje, međutim, Sandi Dizdarević, stručnjak za sigurnost i kriminolog za N1 je rekao da ne vjeruje da će se tome odazvati kao što nije dosad ni u jednom predmetu koji je protiv njega pokrenut.

Dodao je i to da je uporedo i u Srbiji u tužilaštvu otvoren predmet protiv Dodika.

Dodik je u ovom slučaju osumnjičen za krivično djelo pranje novca u vezi sa krivičnim djelima primanje dara i drugih oblika koristi i zloupotreba položaja.

Dizdarević se osvrnuo na nedavnu prvostepenu presudu Dodiku koju mu je izrekao Sud BiH za nepoštivanje odluka visokog predstavnika, pa je spomenuo i antiustavne poteze koji su uslijedili nakon toga pa su tako predsjednik RS i njegovi bliski saradnici osumnjičeni za napad na ustavni poredak BiH i kao takvi pozvani su na saslušanje u Tužilaštvo BiH, međutim, nikad se nisu pojavili.

Nakon nekog vremena raspisana je centralna potjernica, a Dizdarević smatra da se Dodik neće odazvati ni na saslušanje u predmetu za vilu na Dedinju.

"Prije nekoliko dana sam ukazao na to da prvostepena presuda Dodiku je predstavljena kao politički progon, međutim, ona je bila okidač za nešto što je trebalo uslijediti prije nekih 10 godina, a tiče se organizovanog kriminala i pranja novca Dodika i osoba oko njega. Kupovina vile na Dedinju je zapravo izvlačenje novca iz banaka na području RS, a koje je Tužilaštvo BiH otvorilo. Dugo vremena je taj predmet bio u fazi istrage zbog nemogućnosti dolaska do određenih dokaza koji su u vlasništvu Srbije. Da li su ti dokazi dostavljeni ili se na neki drugi legalan način došlo do njih ne znam i zaista ne bih mogao o tome govoriti ni da znam javno i temeljem tog predmeta je upućen poziv Dodiku kao osumnjičenom, ali sam uvjeren da se ni u ovom pitanju neće pojaviti na saslušanju", rekao je Dizdarević.

Zatim je spomenuo da je po ovom pitanju formiran predmet i u srbijanskom tužilaštvu.

"Poznato je da je u svoj toj fazi traženja dokaza iz Srbije otvoren predmet protiv iste osobe u Specijalnom tužilaštvu Srbije. Poznato mi je i to da, pored ovog, postoji niz drugih predmeta koji uključuju osobe bliskih Dodiku i osobama koje su uz njega", poručio je Dizdarević.

Podsjećanja radi, Dodik je vilu na Dedinju platio najmanje 750.000 eura. Ipak, mnogo toga je sporno u vezi sa kupovinom te luksuzne nekretnine u Beogradu.

Osim što je za nju podigao kredit tek godinu nakon što je postao njen vlasnik, problematična je i visina pozajmice, kao i mjesečna rata koja bi, sudeći po uslovima navedenim u katastru, trebalo da iznosi nevjerovatnih 10.000 eura. Dodik je sve pokušao da objasni i pred nadležnim organima i u medijima.

Kako je više puta rečeno, Dodik je kupio vilu na Dedinju 14. maja 2007. godine, a kako je i sam rekao, ona ga je koštala čak 750.000 eura.

Toliko, međutim, prema zvaničnim podacima u Katastru nepokretnosti, iznosi samo visina kredita (bez učešća).

U pitanju je luksuzna trospratna nekretnina od 342 kvadrata, sa garažom od 45 i pomoćnim objektom u suterenu od još skoro 64 kvadratna metra, a nalazi se u Ulici Vaska Pope.

I na prvi pogled, mnogo toga je problematično u vezi s kupovinom ove vile na Dedinju. Nakon što je otkriveno je da je kredit podigao i godinu nakon što je pazario taj luksuzni objekat, Tužilaštvo BiH je pokrenulo postupak protiv njega.

Postavlja se pitanje kako je uspio podići toliki kredit i odakle mu novac za otplatu rate.

U Katastru nepokretnosti piše da je Dodik za kupovinu vile na Dedinju uzeo pozjamicu u iznosu od skoro milion i po konvertibilnih maraka, odnosno 750.767 eura. On se zadužio, kao se dalje navodi, 2008. godine, u "Pavlović international bank" i to na period od 102 mjeseca, odnosno osam i po godina, sa kamatnom stopom od sedam posto.

Upravo zbog svega navedenog taj predmet je formiran pod nazivom "Pavlović banka".

Milorad Dodik pozvan je da se 2. aprila odazove Tužilaštvu Bosne i Hercegovine u svojstvu osumnjičenog za pranje novca.

Podsjećamo, Sud BiH izdao je naredbu za raspisivanje međunarodne potjernice za predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom i predsjednikom Narodne skupštine RS Nenadom Stevandićem.

Sud BiH je zaprimio je prijedlog Tužilaštva BiH da se prema osumnjičenima Miloradu Dodiku i Nenadu Stevandiću raspiše međunarodna potjernica.

Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je danas da je prihvatio prijedlog državnog Tužilaštva o raspisivanju međunarodne potjernice za Miloradom Dodikom i Nenadom Stevandićem, koji se terete za krivično djelo "napad na ustavni poredak".

Preuzeto sa https://tuzlanski.ba/vijesti/regija/nakon-tuzilastva-u-bih-i-tuzilastvo-srbije-formiralo-predmet-za-dodikovu-kupovinu-vile-na-dedinju/989473

Ljetno računanje vremena počinje u nedjelju 30. marta kada kazaljke na satu pomičemo za jedan sat unaprijed. U 02.00 sata kazaljke ćemo pomaknuti jedan sat unaprijed, na 03.00 sata, čime ćemo izgubiti sat sna.

Namjera promjena sata proizašla je iz želje da se što bolje iskoristi dnevno svjetlo, posebno u ljetnim mjesecima i smanji potrošnja energije. Međutim savremena istraživanja pokazuju da su te uštede minimalne.

Europska unija predložila je ukidanje sezonskog pomicanja sata 2018. godine, ali članice se nisu uspjele dogovoriti o jedinstvenom vremenu pa se satovi još uvijek pomiču u većini zemalja Europske unije.

Nekoliko zemalja već je ukinulo tu praksu. To uključuje Rusiju, Tursku i Bjelorusiju koje su se odlučile za trajno ljetno računanje vremena te Island, koji zbog svog položaja ne treba pomicati satove.

Na zimsko računanje vremena 2025. godine vraćamo se u nedjelju, 26. oktobra, i tada ćemo u 03.00 sata vratit kazaljke jedan sat unazad, na 02.00 sata ujutro.

Rusija je pružila podršku misiji EUFOR-a u Bosni i Hercegovini, unatoč ranijim prijetnjama Milorada Dodika koji je sugerirao da će zatražiti ruski veto na produženje mandata ove misije. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija je jutros usvojilo izjavu koja uključuje podršku operaciji Althea, misiji EUFOR-a koja djeluje u skladu sa svojim mandatom. Ova odluka bila je moguća zahvaljujući saglasnosti svih članica Vijeća sigurnosti UN-a s pravom veta, a među njima su SAD, Velika Britanija, Francuska, Kina i Rusija.

Dodik je u nekoliko navrata zaprijetio da će Rusija staviti veto na produženje mandata EUFOR-a. Na konferenciji za novinare 12. marta izjavio je: „Komandant EUFOR-a može da okači prijetnje mačku o rep. Od Rusa ću tražiti da ulože veto, da Althea nestane.“ Dodik je tada također zaprijetio komandantu EUFOR-a Marianu Florinu Barbuu, poručivši mu da se „ne zeza“ i da se vrati mandatu. Ove izjave sugerirale su da bi Dodik mogao pokušati mobilizirati Rusiju u svoju korist kako bi blokirao produženje misije.

Međutim, uprkos tim prijetnjama, Rusija nije podržala Dodikove zahtjeve. Umjesto toga, članice Vijeća sigurnosti, uključujući Rusiju, usvojile su izjavu kojom se potvrđuje nastavak podrške operaciji EUFOR-a. Ovaj razvoj događaja ukazuje na to da su Dodikove prijetnje bile više politički blef nego stvarna prijetnja za misiju EUFOR-a. Rusija, koja je ranije imala snažnu podršku Dodiku, nije se priklonila njegovim naporima da izazove promjene u vezi s misijom, što može biti signal promjene u geopolitičkim odnosima u regiji.

Ovaj slučaj također pokazuje kako se političke prijetnje mogu koristiti u unutrašnjim političkim igrama, ali i kako one mogu imati ograničen utjecaj na međunarodne odluke, kada se suoče sa širim konsenzusom unutar međunarodnih tijela kao što je Vijeće sigurnosti UN-a.