Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) Bosne i Hercegovine raspolaže operativnim saznanjima o mogućem postojanju masovne grobnice na lokalitetu Retinje u općini Foča, prikupila je određen broj izjava svjedoka, a svoja je saznanja dostavila Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine kao i nadležnim tužilaštvima u okviru više predmeta u vezi s ratnim zločinima na području Foče.
Ovo je odgovor koji je OSA prije nekoliko dana dostavila na zastupničko pitanje Šemsudina Mehmedovića, zastupnika u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.
Mehmedović je pitao postoje li izjave svjedoka ili neke druge informacije da se na ovoj lokaciji, između mjesnih zajednica Godijeno i Vikoč, nalaze posmrtni ostaci zarobljenih Bošnjaka koji su ubijeni u jesen 1992. nakon što su završili branje šljiva u selu Veselice i da su tijela zatrpale građevinske mašine dovezene za tu namjenu, a prethodno su iskopale jamu za grobnicu.
- OSA je tokom prikupljanja saznanja o počinjenim ratnim zločinima između ostalog prikupila i jedan broj izjava svjedoka i drugih informacija koje se odnose na izvođenje logoraša iz zatočeničkog objekta Kazneno-popravnog doma Foča tokom 1992. na "branje šljiva", od kada im se gubi svaki trag – naveli su iz OSA-e.
Prema dostupnim informacijama, na "branje šljiva" je odvedeno između 35 i 60 zarobljenih Bošnjaka.
Ono što zabrinjava jeste da je Skupština općine Foča 31. marta ove godine na vanrednoj sjednici donijela odluku da se upravo na lokalitetu Retinje formira deponija otpada.
Stoga je i Institutu za nestale upućeno pitanje šta su učinili po tom pitanju. Mehmedović je pitao i hoće li se 600 Bošnjaka iz Foče i dalje voditi kao nestali, a tijela nekih od njih biti prekriveni fočanskim otpadom.
Iz Instituta odgovaraju da ih je OSA obavijestila o mogućnosti postojanja ove grobnice, te da su u proteklom periodu izlazili na lokaciju i obavljali razgovore sa saradnicima i informantima na terenu kako bi bio određen mikrolokalitet potencijalne masovne grobnice.
- Istražioci Instituta za nestale osobe BiH, zajedno sa službenicima drugih sigurnosnih agencija BiH, nastavljaju raditi na ovom lokalitetu s ciljem pribavljanja pouzdanih i tačnih informacija na osnovu kojih bi mogli odrediti mikrolokalitet potencijalne grobnice - dodaju.
Kažu da će Tužilaštvu Bosne i Hercegovine uputiti zahtjev za ekshumaciju nakon što istražioci Instituta prikupe dovoljno pouzdanih informacija koje bi upućivale na osnovanu sumnju o mikrolokalitetu potencijalne masovne grobnice.
Ističu i da nisu upoznati s odlukom Skupštine općine Foča da se na području Retinja formira deponija otpada.
- Shodno ovoj informaciji, Institut za nestale osobe će poduzeti mjere i radnje iz naše nadležnosti, a sve u cilju pronalaska posmrtnih osataka nestalih lica za kojima tragamo – navodi se u odgovoru Instituta koji potpisuje Nikola Perišić, predsjedavajući Kolegija direktora Instituta.
Za razliku od OSA-e i Instituta, iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine još nisu odgovorili vode li istragu o ubistvu između 35 i 60 zarobljenih Bošnjaka i ako vode, šta su učinili po pitanju odluke fočanskih vlasti da prave deponiju.
Direktor Memorijalnog centra "Potočari" Emir Suljagić objavio je na svom X nalogu dokumente koji prikazuju koliko su goriva dobijali autobusi koji su Srebreničane odvozili na strijeljanje, čime je još jednom potvrđena hladnokrvnost genocida.
Na objavljenim spiskovima autobusi koji su korišteni za prevoz zarobljenih Srebreničana navedeni su nazivi prevoznih kompanija čija su vozila korištena kao i registracija istih.
Također, navodi se i količina pogonskog goriva koju je dobilo svako od vozila kojim su se prevozili Srebreničani na strijeljanje i progon izvan Srebrenice. U zaglavlju dokumenta se kao datum navodi 12. juli 1995. godine što podatke koji su navedeni dovodi u direktnu vezu sa izvršenjem genocida u Srebrenici.
"Nemoj da poslije bude da se ne zna ko je vozio. Što u progon što na steijeljanje", napisao je Suljagić.
Ovakvi dokumenti Vojske Republike Srpske koji su istragom Haškog suda postali dio ključne dokumentacije za dokazivanje genocidne namjere, najbolje pokazuju koliko je proces raseljavanja, progona i strijeljanja Srebreničana postao rutiniran sa obrisima gotovo "kompanijskog pristupa".
Svaki od vozača koji je dužio autobus, dobio bi i pogonsko gorivo za transport civila koji će biti ili strijeljani ili raseljeni pri čemu je o svemu vođena prilično precizna dokumentacija.
Ako je suditi prema nazivima kompanija, za ovu aktivnost prevoza bili su uglavnom angažovani autoprevoznici i kompanije iz okoline Srebrenice.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani dodijelila je Predsjedničku medalju Majkama Srebrenice u okviru Međunarodnog foruma o ženama, miru i sigurnosti koji se održava u Prištini.
Tokom svog govora, rekla je da su Miloševićeve genocidne snage masakrirale u Srebrenici više od 8.000 muškaraca i djece.
Prema njenim riječima, majke nemaju grob gdje mogu oplakati svoje voljene., ali "uprkos ovoj beskrajnoj boli, majke Srebrenice, kao i mnoge majke na Kosovu, odlučile su da dignu svoj glas".
- Postale ste glas onih koji ne mogu govoriti. Svakom fotografijom koju ste držale u rukama, održavale ste sjećanje živim. Drage majke Srebrenice, tokom svog mandata predsjednice, često sam odavala počast majkama Kosova koje su svoju bol pretvorile u snagu i nikada nisu šutjele tražeći pravdu za djecu koja su izgubljena tokom rata. Danas imam čast, u ime svih građana, na osnovu ustavnih ovlaštenja koja imam, da Majkama Srebrenice uručim Predsjedničku medalju za službu - rekla je Osmani.
Predstavnica Majki Srebrenice Kada Hotić poručula je da su svijetu predstavile istinu.
- Borili smo se za Rezolucije u Skupštini Ujedinjenih nacija koje su veoma važne da bi se genocid pamtio. Ako sam ostala bez sina, bez brata, bez porodice, bez svog grada, nisam ostala bez ponosa i časti. Otvorili smo oči cijelom svijetu za naše ljudsko dostojanstvo, za pravdu i mir, za pravo svake osobe, za pravo da moja zemlja bude zasnovana na miru, slobodi, pravo na izražavanje svoje vjere i uvjerenja - rekla je ona, objaviili su kosovski mediji.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u ranim jutarnjim satima kod mjesta Ševaš Njive, između Počitelja i Žitomislića, život su izgubile tri mlade osobe s područja Mostara – Almin Crnalić (22), Enis Kurtović (20) i Dalila Žugor (22).