12
Decembar

Pitali smo zvaničnike zašto se smanjila podrška probosanskim strankama u RS-u

Published in Istočna Bosna
 
Iz Centralne izborne komisije (CIK) su objavili konačan broj glasova, odnosno vijećničkih mandata u većini lokalnih zajednica. To nije slučaj za Srebrenicu i Doboj, u kojima je izgledno da će se ponoviti izbori zbog navodnih nepravilnosti.

Na posljednjim izborima probosanske stranke i kandidati su dobili 30.079 glasova, što je ukupno 45 vijećnika. Za očekivati je da će ovaj broj biti veći nakon što budu poznati konačni rezultati u Srebrenici i Doboju.

Na lokalnim izborima održanim četiri godine ranije ove partije su zajedno imale 34.851 glas, čime su dobile 58 vijećnika bez Srebrenice i Doboja. Kada se uračuna njihov broj glasova i iz ove dvije lokalne zajednice, onda je broj glasova 44.088 ili 72 mandata.

Ukupan broj glasova za probosanske stranke je na ovogodišnjim lokalnim izborima trenutno manji za 11,85 posto, pa je time broj mandata manji za 22,41 posto.

Povećao se i broj općina i gradova u kojima probosanske stranke nemaju nijednog vijećnika u RS-u. Na ovogodišnjim izborima je to bio slučaj u njih 39, dok je prije četiri godine taj broj iznosio 36.

Od probosanskih stranaka zasada najviše mandata ima SDA - 36, a na prethodnim izborima je imala 42 bez Srebrenice i Doboja. Kada se uzmu u obzir glasovi i iz ove općine i grada, onda broj mandata iznosi 52. Smanjio se broj glasova, odnosno mandata i za Socijaldemokratsku partiju (SDP) kao stranku koja je imala najveće povjerenje nakon SDA.

Na posljednjim lokalnim izborima pravo glasa je imalo tri miliona i 141.257 građana, a njih 50 posto ili više od milion i po je glasalo. Pravo glasa na izborima od prije četiri godine je imalo tri miliona i 255.018 građana, a njih 53 posto ili više od milion i 700.000 je izašlo na birališta.

"Diskriminacija Bošnjaka" i drugi razlozi za manji broj glasova

Ramiz Salkić, potpredsjednik RS-a, smatra da je više razloga zbog kojih su probosanske stranke dobile manji broj glasova u odnosu na izbore iz 2016. Razlog prvenstveno vidi u diskriminaciji Bošnjaka.

"Prije svega tu je višegodišnja sistemska diskriminacija koja pritišće Bošnjake u ovom dijelu naše domovine, a koju provode vlasti entiteta. Ona ostavlja tihe, ali trajne posljedice po Bošnjake u svakom smislu u ovom entitetu. Neriješena statusna prava Bošnjaka, prije svega ona da se mogu zaposliti u javni sektor, lokalne zajednice, elektroprivredu, pošte, zdravstvene ustanove, obrazovni sektor, MUP i druge agencije pretvara se u tihi ekonomski progon", ukazao je.
 
 
Napomenuo je da je problem i u obrazovnom sistemu.

"Problem s krajnje pravoslaviziranim obrazovnim procesom i kontinuiranim negiranjem bosanskog jezika također je doprinio ovom stanju. Bošnjaci koji završavaju srednju školu i fakultete nemaju nikakvu šansu da se zaposle u pomenute ustanove, javna preduzeća, kao i u druge vladine institucije. Oni u potrazi za egzistencijom napuštaju ognjišta i odlaze u Federaciju Bosne i Hercegovine ili izvan Bosne i Hercegovine. Starije osobe nažalost biološki odlaze. Ovo su ključni razlozi smanjenja broja glasača", ocijenio je Salkić.

"Srpske partije sve više ulaze u bošnjačko glasačko tijelo"

Kako je kazao, nisu uspjeli animirati glasače izvan Bosne i Hercegovine da se značajnije uključe u izborni proces. U prilog ovoj tvrdnji izdvojio je jedan podatak.

"Primjera radi, srpske partije su na posljednjim izborima u ovom entitetu dobile blizu 20.000 glasova, hrvatske stranke skoro 3.000 glasova, a bošnjačke blizu 4.000 glasova koji su došli putem pošte. Logično bi bilo da su potpuno obrnuti brojevi", zaključio je.

Napomenuo je da političke stranke sa srpskim prefiksom sve više nastoje dobiti i glasove Bošnjaka.

"Jedan od razloga je što sve više srpske partije ulaze u bošnjačko glasačko tijelo. Prije svega, oni u urbanim sredinama angažiraju na svoje liste neke Bošnjake koji, nadajući se rješenju svojih problema, prikupljaju bošnjačke glasove. Javna je tajna da partije koje mogu osigurati dobre budžete za kampanje kupuju glasove", tvrdi Salkić.

Zloupotrebe glasanja poštom

Osvrnuo se i na glasanje poštom za koje postoje navodi o nepravilnostima. S tim u vezi, izdvojio je Bratunac.

"Ove godine smo vidjeli na primjeru Bratunca da je blizu 300 Bošnjaka prijavljeno da glasa putem pošte iz Srbije, a u cijelom entitetu taj broj je oko 1.500. Uglavnom su to oni koji žive u entitetu i koji su ranije glasali na redovnim biračkim mjestima. Na ovim izborima njima je ukraden identitet, prijavljeni su da glasaju poštom iz Srbije, a tamo ne žive. U najvećoj mjeri ti su glasovi propali, ali oni nisu mogli da glasaju u Bratuncu i drugim mjestima gdje stvarno žive. Za malu sredinu poput Bratunca puno je kad vam na takav način spriječe 300 građana da glasaju", potcrtao je.

Salkić je pozvao nadležne da reaguju na navode o nepravilnostima.

"Nažalost, uprkos podnesenim krivičnim prijavama ne vidimo reakciju nadležnih tijela, a ovdje se radi o dobro organizovanim grupama u vršenju više krivičnih dijela. Pozivam nadležne institucije da reaguju i procesuiraju one koji su krali identitet građana, lažno ih prijavljivali da glasaju iz Srbije i time ih spriječili da glasaju na redovnim biračkim mjestima", rekao je.

Ishod u Srebrenici i Doboju bi mogao poboljšati rezultat

Očekuje da će se popraviti rezultat probosanskih stranaka nakon što bude poznat ishod izbora u Srebrenici i Doboju. Za njega je opravdano očekivati da se to desi.

"Doboj i Srebrenica su sa značajnim glasačkim potencijalom. Trenutno je SDA sa svojim koalicionim partnerima osvojila blizu 20.000 glasova, dok su ostale probosanske stranke osvojile skoro 7.700 glasova u ovom entitetu. Kada se tu pridodaju glasovi iz Srebrenice i Doboja, ukoliko izbori ne bi bili ponovljeni, SDA bi s koalicionim partnerima trebala imati blizu 24.000 glasova, dok bi druge partije trebale imati skoro 10.000 glasova", zaključio je.

Nada se da će izbori u Srebrenici biti ponovljeni.

"Da u ovom gradu pobijede oni koji tu zaista i žive. Da pobijede oni koji su za razvoj grada po mjeri svih građana. Koji su za poštivanje utvrđenih i presuđenih činjenica vezanih za genocid nad Bošnjacima", dodao je potpredsjednik RS-a Ramiz Salkić.

Iseljavanje i koronavirus

Senad Bratić, poslanik SDA u Narodnoj Skupštini RS-a, smatra da su iseljavanje stanovništva i okolnosti pandemije koronavirusa u kojima su održani izbori doprinijeli manjem broju glasova.

"Postojale su zaštitne mjere i one su utjecale, posebno kada se osvrnem na sjeverozapadnu Bosnu koja se oslanja na Hrvatsku, Sloveniju, pa i Austriju. Mi smo u Sisku imali nekoliko stotina ljudi, naših glasača kojima je trebalo nekih sat vremena da stignu u Bosanski Novi, Kostajnicu ili Dubicu. Dosta njih se nije registrovalo za glasanje poštom, već su dolazili autobusima i automobilima. Zbog zaštitnih mjera je to onemogućeno", ukazao je.
 
 
Jedan je od onih koji su pri stavu da zbog pandemije nije glasao veći broj starijih osoba. Uočava da je manjem broju glasova doprinijelo i vrijeme održavanja izbora, a to je sredina novembra, što ranije nije bio slučaj.

"Dan je bio kraći, u pola pet je već noć", dodao je i podsjetio da i oni koji su se prijavili za glasanje poštom nisu dobili materijal.

S obzirom na prethodno navedeno, zaključio je da je rezultat, kako je izjavio, solidan.

Da li su građani u RS-u nezadovoljni radom SDA?

Pitali smo Bratića da li je uzrok lošijeg rezultata SDA u RS-u i nezadovoljstvo radom ove stranke.

"Konkretno kod nas ovdje u Bosanskom Novom, sada Novom Gradu, mi imamo 1.100 glasova, SDP 150, a Savez za bolju budućnost desetak glasova. Turska nacionalna manjina ima 125 glasova. U odnosu na nas, svi zajedno imaju 20 ili 30 posto od ukupnog broja naših glasova. Kada uzmemo u obzir da se u Prijedoru probosanske stranke nisu mogle dogovoriti. Na jednoj strani bili su SDP, Demokratska fronta (DF), Pokret demokratske akcije (PDA), Stranka za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) i Nezavisna bosanskohercegovačka lista (NBL), a na drugoj strani SDA. Mi smo dobili 2.365 glasova, a oni zajedno 2.335", naveo je.

Poziv na zajednički nastup

Naglasio je da je SDA zadržala podršku glasača u RS-u. Poručio je da treba razmisliti o saradnji stranaka u ovom entitetu.

"Neupitna je podrška za SDA. Međutim, definitivno se mora razmisliti o zajedničkom nastupu. Probosanske stranke trebaju razgovarati o tome. Ne vidim alternativu zajedničkom nastupu i jedino tako možemo iskoristiti potencijal koji imamo", kazao je Bratić i dodao da bi to možda podstaknulo više građana u dijaspori da glasaju.

Prema njegovim riječima, zajednički interes probosanskih stranaka treba pokušati naći već na predstojećim Općim izborima.

Kao i Salkić, očekuje da će se smanjiti negativna razlika ovogodišnjih rezultata u odnosu na one prethodne lokalne izbore ako se ponove izbori u Srebrenici i Doboju. To znači da očekuje i pobjedu kandidata probosanskih stranaka za načelnika Srebrenice Alije Tabakovića.