03
Mart

Opozicioni političar Zoran Vuletić: Vučić preko Dodika podstiče ukidanje Ustavnog suda BiH

Published in Svijet

Uvodničar današnje sesije Kruga 99 pod nazivom "Srbija i Bosna i Hercegovina – kako dalje?" bio je predsjednik Građanskog demokratskog foruma Srbije Zoran Vuletić.
On je govorio o historiji odnosa ove dvije države te je kazao šta smatra rješenjem.

 

Ukazao je na opasnost davanja podrške iz Srbije predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska (RS) Miloradu Dodiku te je kazao da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić preko Dodika na neki način "ruši" Ustavni sud BiH koji je, kako je rekao, posljednja odbrana Dejtonske BiH.

 

Zarobljena država

 

"BiH je praktično zarobljena država od strane politike Srbije više od tri decenije i kada pričamo o današnjim odnosima BiH i Srbije ne možemo a da ne napravimo osvrt šta se to dešavalo 90-ih godina", rekao je na početku Vuletić.

 

Dodao je da se danas vidi nedostatak pravde koji je izostao 1995. godine kada je Dejtonski sporazum pravljen i usvojen.

 

Ističe da je siguran da je većina građana tada podržala sporazum samo kako bi rat bio zasutavljen.

 

"Međutim, posljedično, nakon takvog Dejtona mi dolazimo do srpske politike koja je dobila neki novi vjetar u leđa i osjećaj pobjede. I što je najgore od svega, dobija dodatni osjećaj da na projektu Republika Srpska ništa nije pogrešno urađeno nego da je sve to bilo u redu i neminovnost. Na taj način Šešelj, Karadžić, Mladić i Milošević proglašavaju trijumf svoje politike", objašnjava Vuletić.

 

Stava je da je dolazak Aleksandra Vučića i Tomislava Nikolića na vlast 2012. godine bio logičan, iako su se tada mnogi iznenadili.

 

Kaže da sada, u posljednoj fazi, nepromijenjena politika dobija na intenzitetu ujedno zloupotrebljavajući situaciju u Evropi i svijetu.

 

"Srbija danas u punom kapacitetu na Balkanu služi kao posljednji poligon ruske politike i potpuno je srpka politika zarobljena ruskom politikom", kaže Vuletić.

 

Promjena politike

 

Dodaje da je Srbiji potrebna promjena politike ukazujući da popisi stanovništva pokazuju da najpotentniji stanovništva dio odlazi.

 

Također ukazuje da nove političke snage u Srbiji, koje su se pojavile unazad pet godina, ne razumiju ulogu Srpske pravoslavne crkve (SPC).

 

"Nisu razumjeli tu Vučićevu politiku famoznog 'srpskog svijeta' kada je preko SPC, zbog toga što je prethodna vlast u Crnoj Gori smetala 'sprskom svijetu', instalirao SPC kao udarnu pesnicu srpskog nacionalizma koji se preliva preko granica i to mogu da osjete Crna Gora, BiH pa i Hrvatska", kaže.

 

Dodaje da su novi političari koji su se tada pojavili kao nade pokazali nerazumijevanje pružajući podršku litijama u Crnoj Gori ne razmišljajući o posljedicama.

 

Govoreći o odnosima s BiH, osvrnuo se na izjavu bivšeg direktora BIA-e Aleksandra Vulina koji je rekao da bh. entitet RS možda nema vojsku, ali je imaju Srbi.

 

"Kada se to spoji s nedavno održanom vježbom, onda dobija sasvim drugačiji kontekst. Nemamo poslaničku grupu koja će da kaže krajnje je vrijeme da revidiramo odnose s BiH na taj način što ćemo konačno priznati da je granica na Drini, da je Sarajevo glavni grad, da je ponašanje Dodika nedopustivo i da ne smije da dobija podršku iz Beograda za svoje politike, da se kritički osvrne na dodikove turneje od Putina do Andrije Mandića kada je zaokruživao taj famozni 'srpski svijet'. Da se ne podstiče iz Srbije, a mislim da Vučić to preko Dodika maestralno radi, ukidanje praktično Ustavnog suda BiH koji je vjerovatno posljednja odbrana Dejtonske BiH i koji je posljednja opdbrana BiH kao države. Da se ne podstiče da Dodik paktira s Draganom Čovićem koji s druge strane čini isto kao on sa Ustavnim sudom, samo što on insistira na Izbornom zakonu", ističe Vuletić.

 

Sa poslaničkim grupama u Srbiji koje bi djelovale na ovaj način smatra da bi se pojavio tračak nade da će se situacija popraviti.

 

"Bilo bi dobro da u Parlamentu Srbije bude poslanička grupa koja bi okupila historičare iz Hrvatske, BiH i Srbije i da ih zamoli da se angažuju i naprave jedan udžbenik historije koji bi ponudili svim državama na usvajanje kao zvanični udžebenik. Siguran sam da bi grupa od 10 historičara iz svih naših dražava lako i uspješno to uradila", zaključuje Vuletić.

Istočna Bosna