Američki State Department objavio je izvještaj o investicijskoj situaciji u Bosni i Hercegovini u kojem je upozorio na komplikovan i nesiguran sistem koji otežava investitorima nova ulaganja, posebno u Republici Srpskoj.
Ovaj izvještaj je objavljen nakon što je nedavno specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan Gabriel Escobar pred Pododborom komiteta za vanjske poslove poručio da SAD s EBRD-om, MMF-om i EU rade na tome da zaustave novac onima koji štete Bosni i Hercegovini.
U izvještaju se navodi da je Bosna i Hercegovina otvorena za strana ulaganja, ali da bi uspjeli, investitori moraju prevladati značajne izazove uključujući endemsku korupciju, složene zakonske/regulatorne okvire i strukture vlasti, netransparentne poslovne procedure, nedovoljnu zaštitu imovinskih prava i slab pravosudni sistem pod neprikladnim utjecajem etnonacionalističkih stranaka i njihovih pokroviteljskih mreža.
"Zemlja nudi liberalan trgovinski režim, a njena pojednostavljena poreska struktura je jedna od najnižih u regionu (17 posto PDV-a i 10 posto poreza na dohodak), ali poslodavci snose veliki teret za socijalne doprinose. Značajna migracija radne snage stvorila je izazove u zapošljavanju. Više od 500 državnih preduzeća i napuhan javni sektor pritiskaju privatni sektor", navodi se.
Složene institucionalne, političke i teritorijalne strukture BiH komplikuju ekonomski pejzaž zemlje i odvraćaju strane investitore.
Dalje navode da je nnakon općih izbora u oktobru 2022. godine, vlada na državnom i entitetskom nivou Republike Srpske (RS) formirana je u rekordnom roku te da se Federacija BiH i dalje suočava sa značajnim izazovima u formiranju funkcionalne vlasti.
Etničke tenzije su visoke dok se etnonacionalističke stranke bore da osiguraju ili održe kontrolu nad određenim institucijama. U tom kontekstu, institucije na državnom nivou su napravile mali napredak u sprovođenju neophodnih reformi za jačanje poslovnog okruženja. BiH je postala zemlja kandidat za članstvo u EU 2022. godine u potezu koji je naširoko prepoznat kao politička odluka, a ne kao odraz značajnog napretka u neophodnim reformama. BiH nije članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO).
U izvještaju je posebno naglašeno da potezi entiteta Republika Srpska da protivustavno preuzme kontrolu nad državnom imovinom i prijetnje predsjednika RS-a Milorada Dodika da će RS odvojiti od BiH također su povećali tenzije.
"Ove radnje, u kombinaciji sa naporima RS-a da se formiraju paralelne institucije na entitetskom nivou, kao što je Agencija za lijekove i medicinsku opremu RS, prijete stvaranjem zakonskih nejasnoća koje dodatno komplikuju poslovno okruženje, narušavaju privredu i ometaju ulaganja. Investitori bi trebalo da sprovedu adekvatnu analizu i savjetovanje prije ulaganja. Ovo uključuje izbjegavanje izloženosti pojedincima i entitetima pod sankcijama SAD-a i pojašnjavanje prava vlasništva nad zemljištem i statusa sub-nacionalnih institucija kako bi se izbjeglo uplitanje u potencijalno nezakonito i/ili neustavno rješenje. Pozivaju se potencijalni investitori da pročitaju pravne preglede i izjave visokog predstavnika za BiH", navodi se.
U izvještaju se govori o problemu korupcije, kao i o listi sankcionisanih osoba iz BiH.
"Najistaknutiji među njima je predsjednik RS-a i predsjednik političke stranke SNSD Milorad Dodik i Integral inženjering. Ostali pojedinci su sankcionirani za ratne zločine", piše u izvještaju.
State Department je naveo da ekonomija BiH se u potpunosti oporavila od pandemije covid-19, ali i dalje bilježi nizak nivo ekonomskog rasta u odnosu na konkurente u regionu.
Prema procjenama Svjetske banke, očekuje se da će realni BDP porasti za 2,5 posto u 2023. i 3 posto u 2024. Privreda BiH nije iskusila značajnije direktne efekte ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, ali su izgledi za njen ekonomski oporavak otežani zbog pogoršanja eksternog okruženja, povišene inflacija i strožih uslova komercijalnog finansiranja. Prosječna stopa inflacije u BiH u 2022. godini iznosila je 16,3 posto i bila je posebno visoka kod osnovnih potrošačkih dobara i energije. Očekivano usporavanje privrede u 2023. godini na izvoznim tržištima eurozone također predstavlja ozbiljne rizike, jer je BiH usko vezana za evropske lance vrijednosti i prvenstveno izvozi robu, a ne usluge.
"BiH također ima relativno nizak nivo direktnih stranih ulaganja (FDI). Rascjepkana vlada u BiH nema ni kapacitet ni političku volju da se posveti pružanju adekvatnih poticaja ili dobrog okruženja za investitore. Između 1994. i 2021. godine u BiH se slilo oko 8,95 milijardi dolara direktnih stranih ulaganja. Prvih pet historijskih investitora u BiH su Austrija, Hrvatska, Srbija, Slovenija i Njemačka. Zajedno, ove zemlje predstavljaju 61 posto ukupnih zaliha FDI u BiH. Glavni historijski sektori za FDI u BiH su proizvodnja, bankarstvo, trgovina i telekomunikacije. Godišnje FDI imaju tendenciju da ostanu stabilne iz godine u godinu na oko 400 miliona dolara. Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH (CBBiH), FDI su se u prvih devet mjeseci 2022. godine fokusirale na obnovljive izvore energije, turizam, nekretnine i metaloprerađivačku industriju s naglaskom na automobilski sektor. BiH je bogato obdarena prirodnim resursima, pružajući potencijalne mogućnosti u energetici (hidro, vjetar, solarna energija, zajedno sa tradicionalnom toplotom), poljoprivredi, drvnoj građi i turizmu. Američke investicije u BiH su niske, a većinu američkih kompanija u BiH predstavljaju male prodajne kancelarije koje su koncentrisane na prodaju američkih roba i usluga, uz minimalna dugoročna ulaganja.
