Dina

02
Januar
Šatori za migrante na Lipi su montirani, ali nije poznato ko će voditi brigu o vojnoj imoviniFoto: RTVUSK
 
Ekipa SOS Bihać i danas kao i proteklih godina uz pomoć Crvenog križa Bihaća i Unsko-sanskog kantona vrijedno radi kako bi migrantima osigurali osnovne uvjete za život vrijednog čovjeka.
U razgovoru za Klix.ba Zlatan Kovačević, direktor organizacije SOS Bihać, je kazao da migranti na Lipi nemaju nikakvu organizovanu medicinsku zaštitu te da su oni jučer doveli međunarodnog doktora kako bi pregledao one kojima je pomoć potrebna.

"Ovdje niko nema potpisan ugovor s Domom zdravlja, svi odbijaju bilo kakve aktivnosti na Lipi. Migranti su jučer odbili hranu, mi smo im dovukli drva, međunarodnog doktora i danas smo bili spremni s Crvenim krstom da podijelio hranu, ali kada smo došli zabranili su nam rad. Migrantima dijele transparente kako bi novinari dobili priču", kaže nam Kovačević.

Dodao je da migranti protestuju jer žele bolje uvjete, kabine za tuširanje, bolju hranu.

"Ja sam im to obećao, sve to mogu realizovati do četvrtka uz pomoć naših sponzora i saradnika, ali niko mi ne dozvoljava da mi to postavimo jer je ovo ingerencija IOM-a. Oni imaju zadatak, nisu ograničeni vremenom da završe taj kamp i ovdje niko osim IOM-a ne može ništa dovesti. Imamo sponzore, ali nemamo odobrenje", kaže naš sagovornik.

Dodao je da su Oružane snage Bosne i Hercegovine postavili 20 šatora koji bi mogli biti od velike pomoći, ali da će se u ponedjeljak odlučiti ko će preuzeti ingerenciju o njima.

Prema njegovim riječima niko ne želi brigu o njima, ali da organizacije kojima će se dati na upravljanje šatori nemaju mogućnosti da se brinu o njima.

 
Foto: RTVUSKFoto: RTVUSK


"Ovo je prljava igra između dva nivoa vlasti ,Unsko-sanskog kantona i Federacije BiH, odnosno, države, a u sve je umješan i IOM. Ovdje Crveni krst USK i Bihać, kao i SOS Bihać, donose koliko mogu, ali šta kada potrošimo resurse?", na kraju se pita Kovačević.

SOS Bihać proteklog dana osim za migrante hranu je dopremila i za pripadnike Oružanih snaga Bosne i Hercegovine koji su montirali 20 termoizolacionih šatora te nekoliko starih vojnih šatora koji samo za kratko vrijeme mogu poslužiti svrsi.
01
Januar
Afere koje su tresle BiH u 2020.: Od Asima preko respiratora do Dodikove ukradene ikoneFoto: Klix.ba
 
Najveća afera u prvom dijelu prošle godine bila je ona u vezi s Asimom Sarajlićem u glavnoj ulozi, koja je duboko potresla SDA te uslovila niz kasnijih procesa, a mnogi će reći i slabiji izborni rezultat u Sarajevu.

Posljednji dan februara načelnik Općine Novi Grad i nesuđeni predsjednik sarajevske kantonalne organizacije Semir Efendić objavio je snimak o malverzacijama u pozadini unutarstranačkih izbora koji su održani nekoliko dana ranije i na kojima je pobijedio Fikret Prevljak, a čiju pobjedu je mutnim radnjama osigurao upravo Sarajlić. Efendićev snimak naišao je na brojne osude, ali nije prouzročio nikakve konkretne promjene unutar SDA, a i sam Sarajlić je medijski rehabilitiran nakon nekoliko mjeseci političke apstinencije.

Afera "Asim" pojačala je razdor između dva klana najjače bošnjačke stranke, a u prvi plan gurnula Aljošu Čamparu koji je kroz niz narednih mjeseci i brojne medijske istupe iznosio stranački prljav veš, ugrozio opjevanu ljubav s voljenim predsjednikom i na kraju balade bio izbačen iz stranke.

I onda je došla pandemija koronavirusa koja je uzdrmala cijeli svijet, a aferu "Asim" vrlo brzo je zasjenila ona koja je u prvi plan domaće, ali i regionalne javnosi bacila uvoz prijeko potrebnih respiratora za zdravstveni sistem Federacije BiH iz Kine. Sve je počelo jednog aprilskog ponedjeljka kada je glasnogovornik UIO Ratko Kovačević narodu i svijetu objavio da je taj posao urađen preko poljoprivrednog gazdinstva iz Srebrenice naziva "Srebrena malina", a čiji je formalni vlasnik TV voditelj Fikret Hodžić.

Priča je brzo došla do naručitelja direktora Federalne uprave civilne zaštite i najveće medijske zvijezde iz prvog dijela pandemije Fahrudina Solaka, da bi se desetak dana kasnije klupko otpetljalo do federalnog premijera Fadila Novalića. Protiv "3F" Tužilaštvo BiH pokrenulo je proces, kineski respiratori proglašeni su neupotrebljivim za liječenje oboljelih od Covida, a trio je jednu toplu majsku noć prespavao u pritvoru.

Hapšenje Novalića u SDA ocijenjeno je kao "udar na Bošnjake", a dva ili tri dana pucalo se iz svih oružja. Prijetilo se potpunom blokadom, penzioneri su trebali ostati bez penzija, a vrhunac je bio kad je Bakir Izetbegović Novalića usporedio s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom koji vodi državu i pored tri krivične prijave.

U priču su kasnije umiješani i direktor Agencije za lijekove Aleksandar Zolak, ali i Asim Sarajlić bez kojeg izgleda teško može da prođe neka veća afera. U zvaničnu optužnicu Tužilaštva BiH zbog nesavjesnog poslovanja ubačena je i HDZ-ova ministrica finansija Jelka Milićević, a "afera Respiratori" još nije dobila formalni epilog.

Da afere mogu proći i bez SDA pokazali su drugovi iz SDP-a, ni njihovi izbori u sarajevskoj kantonalnoj organizaciji nisu bili bez repova, ali tek izborna dešavanja u Srebrenici duboko su isprljala najjaču našu soocijaldemokratsku opciju. Njihov lokalni lider Bego Bektić i sam žrtva genocida, činio je nezakonite radnje da bi preko glasanja u odsustvu pomogao u reizboru aktuelnog načelnika iz SNSD-a Mladena Grujičića.

Begu i dvojicu pomagača prvo je uhapsila SIPA, potom ih je SDP izbacio iz članstva, jedino još Centralna izborna komisija nije poništila izborni proces u Srebrenici.

Sve vrijeme javnost se zabavljala i trakavicom u vezi s diplomom prvog obavještajca u zemlji te ovisnošću bošnjačkog kadroviranja u tom sektoru s Osmanom Mehmedagićem. Da li ima diplomu i kakvu na kraju i nije bilo toliko bitno koliko kakve takav skandal ima reperkusije po državu.

Kraj godine obilježio je dolazak ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova u našu zemlju, a stvaranje afere od nedolaska dvojice članova Predsjedništva BiH Željka Komšića i Šefika Džaferovića na susret spriječio je njihov kolega Milorad Dodik koji je dan prije gostu iz Rusije poklonio ukradenu ukrajinsku ikonu.

Kad je naredni dan aferu razotkrio naš portal, Dodika nisu mogli "oprati" ni Sava ni Dunav, a političke kosekvence jednog takvog gafa tek ćemo sabirati.
 
 
KLIX.BA
01
Januar

Nazvana još i “godinom bez ljeta”, 1816. je zaista bila najstrašnija godina otkako postoji meteorološka dokumentacija.

 

 

U SAD-u poznata i pod nazivom “Eighteen hundred and froze to death”, ovo je godina koja će u historiji ostati zapamćena kao ona u kojoj je svih dvanaest mjeseci bila zima!

 

Sve je počelo u martu… Januar i februar bili su prosječni, ali je tada temperatura počela opasno da pada. U aprilu i maju kiša nije prestajala. U junu i julu, umjesto sunca pao je snijeg, a mraz je bio svakodnevan. Planeta je čekala ljeto, ali ono jednostavno nije došlo već je nakon zime došla jesen, pa opet zima!

Ovakvo vrijeme pratile su i ogromne poplave, naročito u Evropi.

Nije bilo objašnjenja za ovu pojavu! Tek 1920. američki naučnik William Humpfris je postavio hipotezu koju i danas prihvata najveći broj klimatologa.

Naime, u aprilu 1815. proradio je vulkan Tamboru na ostrvu Sumbava u Holandskoj Istočnoj Indiji (današnja Indonezija ) i u atmosferu poslao ogromne količine vulkanskog pepela. Za ovo se znalo jer je veliki dio sjeverne hemisfere bio prekriven oblacima prašine i prljavštine, ali je tek u junu 1816. postalo jasno da se na tome neće završiti, piše still.kurir,rs.

 

Drugi vulkani koji su bili aktivni u tom periodu su Sufrijer na Sent Vinsentu u Karibima i Majon na Filipinima. Uobičajeno je da nakon masivne vulkanske erupcije padne globalna temparatura, jer se manje sunčanog zračenja probije kroz atmosferu do zemlje. 1816. to se nije dogodilo!

 

 

Poljoprivreda je bila na koljenima, a cijena hrane se udesetostručila. Mraz je uništio sve usjeve, a glad koja je uslijedila pokrenula je čitavu seriju zločina, društvenih nereda i pobuna širom svijeta.

Upravo 1816. godine Marry Shelly, John William Polidori i njihovi prijatelji bili su tokom ljeta gosti lorda Bajrona na Ženevskom jezeru.

Marry se sjećala da je to bilo “vlažno, nimalo blago ljeto i neprestana kiše nas je često danima zatvarala u kućama”. U takvoj atmosferi jedne večeri su se kladili u to ko može da napiše strašniju bajku.

Marry je napisala osnove priče koje ća kasnije ugraditi u svoj roman “Frankenštajn”.

 


Procjenjuje se da je glad dovela do smrti 200.000 ljudi samo u Evropi. Irska je bila među najteže pogođenim državama, a Kinezi su bili prisiljeni da prekinu sadnju pirinča i počnu da uzgajaju, u tom momentu, profitabilniji mak, šireći ono što će kasnije biti poznato kao opijumsko tržište.

U Velikoj Britaniji i Francuskoj su izbile pobune, a skladišta hrane su opljačkana. Nasilje je bilo najjače u Švajcarskoj koja je imala malo obradive zemlje, a vlast u toj državi je proglasila vanredno stanje zbog opšte gladi.

U Mađarskoj je padao smeđi snijeg, a u Italiji crveni. Snijeg je zabilježen i na Tajvanu koji inače ima tropsku klimu.

U Americi mnogi istoričari “Godinu bez ljeta” smatraju glavnim uzročnikom pokreta američkih kolonista prema zapadu. Stanovništvo je krenulo da traži bogatiju zemlju i bolje uslove za usjeve.

Osim gladi, širila se i bolest. Dok je hladnoća paralizovala sjevernu hemisferu, monsuni su opustošili južnu, pa je jedna od najsmrtonosnijih epidemija tifusa u historiji uslijedila ubrzo nakon. Umrli su se brojali u desetinama hiljada.

01
Januar

Samo dva mjeseca nakon što je pokorio regionalnu scenu dugoočekivanim singlom i spotom Mi, sarajevski čarobnjak Dino Merlin u novu godinu ulazi s novom muzičkom senzacijom.

 

 

Tokom online dočeka 2021. za cijeli svijet vjernoj je publici predstavio duet Dođi s Senidah. Izazvalo je to pravu eksploziju na YouTubeu i društvenim mrežama jer je novi video u manje od dva sata pregledalo čak više od 200 hiljada ljudi. 

  • Nakon duge i iscrpljujuće turneje Hotel Nacional pokušao sam ponovno naći svoj mir, odmor od svijeta i ljudi pa sam odlučio otputovati u jedan veliki grad u kojem sam se, bježeći od svega, pokušao vratiti sebi, samo da bih saznao – da ne znam biti sam – objašnjava Dino Merlin, navodi Index.hr.

“Tako su nastali prvi stihovi ove pjesme, a Senidah je bila savršen partner za ovaj duet, kao odjek i drugi glas”, kaže sarajevski kantautor.

Već sama najava ove, neočekivane, saradnje na društvenim mrežama izazvala je erupciju oduševljenja i emotivnih poruka, a najavni isječak pjesme od 15 sekundi u jednom je danu čak završio u trending listi najgledanijih videa u regiji na YouTubeu. Nema sumnje da će Dođi ponoviti radijski i internetski uspjeh hita Mi, koji je u šezdeset dana pregledan gotovo 14 miliona puta na YouTubeu. Videospot za pjesmu, koju je napisao Dino Merlin, snimali su u Sarajevu i Lukomiru, a režirala ga je slovenska redateljica Kukla, koja potpisuje i spot za megahit Mi.

 

 
 
  • Saradnja s Dinom za mene je ostvarenje snova, ovo je za mene sve, moje srce je puno kad slušam naše glasove zajedno. Dokazala sam si još jednom da je ostvarivo sve što želim cijelim bićem i dušom. Ovo je pravi dokaz i motivacija za dalje. Ništa nije nemoguće i sad slobodno mogu nastaviti sanjati – kaže o saradnji s bosanskohercegovačkim kantautorom slovensko-crnogorska umjetnica Senida Hajdarpašić, na sceni poznata kao Senidah.

“Ova godina je definitivno bila drugačija za sve nas, vrijeme je čudno prolazilo i čudne stvari su se događale. Snimanje smo podijelili u nekoliko faza, a svaki put naša se energija širila i postajala jača. Otkrila sam i predivne dijelove u Bosni, upoznala drage ljude, a Dino me tako lijepo čuvao i nije dopuštao da mi išta nedostaje”, kaže 35-godišnja nagrađivana pjevačica, posebno ponosna što u 2021. godinu ulazi baš s pjesmom Dođi, koja će se uskoro naći na 13. albumu virtuoza Dine Merlina.

Istočna Bosna