03
Maj

Za otmicu predsjednika Izetbegovića niko nije odgovarao, razmijenjen 3. maja za Kukanjca

Published in BiH
Tadašnji predsjednik Predsjedništva Republike BiH Alija Izetbegović vraćao se tog 2. maja 1992. godine u državu sa pregovora u Lisabonu. 
 
 
Odmah po dolasku na Sarajevski aerodrom zarobila ga je agresorska JNA. Odvezli su ga u kasarnu u Lukavicu odakle su, u jeku najžešćih borbi, uspostavljene veze sa tadašnjom Radiotelevizijom Sarajevo.
 
 
 
 
 
 
U direktnom prijenosu dnevnika tadašnje TV Sarajevo domaća, ali i svjetska javnost je saznala da je Predsjedništvo RBiH napadnuto, da je Komanda JNA u Sarajevu u okruženju, da je predsjednik države u zarobljeništvu, da se grad razara iz svih raspoloživih oružja te da se posredstvom medija pregovara o obustavi vatre i razmjeni.
 
 
Javnost je slušala dramatičan dijalog između zarobljenog Izetbegovića i člana državnog Predsjedništva Ejupa Ganića.
 
 
Ganić: "Alija, saslušaj jednu stvar... Zašto ti ne dođeš u Predsjedništvo?"
 
 
Alija Izetbegović: "Zato što mi ne daju da dođem! Ja sam ovdje prisilno doveden u Lukavicu!"
 
 
General Milutin Kukanjac, komandant 2. vojne oblasti JNA, htio je izmjestiti vojnu komandu iz Sarajeva i ubiti Aliju Izetbegovića. Za otmicu predsjednika, tada već nezavisne i međunarodno priznate, Republike Bosne i Hercegovine nikada niko nije odgovarao.
 
 
Predsjednik Izetbegović razmijenjen je za Kukanjca sutradan, 3. maja, u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj, danas ulici Hamdije Kreševljakovića. Kada je kolona JNA krenula sa Bistrika, zaustavljena je u Dobrovoljačkoj.
 
 
Došlo je do sukoba zbog stvari koje nisu ispoštovali pripadnici JNA zajedno s komandom Druge armijske oblasti, na čelu sa Milutinom Kukanjcem. Kako svjedoče sudionici ovih događaja, bilo je striktno dogovoreno da razmjena može biti izvršena uz lične stvari, bez oružja. No, na pripadnike Teritorijalne odbrane, Zelenih beretki i MUP-a otvorena je vatra.
 
 
Uprkos naređenju da se obustavi vatra, koje izdaje general Armije RBiH Jovan Divjak, u okršaju branilaca Sarajeva i pripadnika agresorske JNA u Dobrovoljačkoj, prema podacima Tužilaštva BiH, smrtno je stradalo sedam, a ranjeno je 14 osoba.
 
 
 
 
 
Američki historičar Robert Donia piše o tome u svojoj knjizi o Sarajevu:
 
 
- Planirana razmjena tekla je sporo. Izetbegović i MacKenzie putovali su zajedno u bijelom oklopnom vozilu UN-a do komande JNA, gdje su preuzeli Kukanjca. UN-ovo vozilo je zatim duž Dobrovoljačke ulice povelo kolonu od četrdeset vozila JNA, koja je trebala otići u kasarnu pod kontrolom Srba u Lukavici, sa planom puštanja Izetbegovića u blizini zgrade Predsjedništva. No, Izetbegovićeva garancija sigurnosti se pokazala bezvrijednom. Kada je konvoj stigao u uski dio ulice, trupe ARBiH su otvorile (...). Njihov komandant je na slijedeći način opisao taj napad:
 
 
Ganić je tražio da ne otvaramo vatru dok konvoj vozila ne napusti kasarnu. Kako sam ja to vidio, ako bi konvoj bio pušten, oni bi mogli slobodno ubiti predsjednika; stoga smo morali zarobiti Kukanjca i razmijeniti ga za predsjednika. Tako bi bilo sigurnije. Ja sam dao naređenje da se konvoju dozvoli da napusti zgradu komande JNA na Bistriku. Kada su došli na otvoreno, naredio sam ljudima da otvore vatru. Imali smo ih u obruču.
 
 
Izetbegović je sa vrha vozila koje ga je odvodilo u sigurnost naredio trupama ARBiH da prestanu pucati na stražnju polovinu konvoja, a general Divjak, koji se vozio sa njim je neprestano izvikivao naredbu da se obustavi napad. Kada je pucnjava prestala, ispostavilo se da je šestero ljudi poginulo u konvoju JNA, uključujući i Bošnjakinju koja je evakuirana zajedno sa trupama iz zgrade komande. Armija Republike BiH je zarobila desetke pripadnika JNA koji su kasnije pušteni u razmjeni zarobljenika. Konvoj je na kraju nastavio kretanje ka zapadu. Predsjednik Predsjedništva RBiH je pušten malo dalje, pred sportskim centrom Skenderija, odakle se vratio u zgradu Predsjedništva nekoliko stotina metara dalje. General Kukanjac je sa konvojem stigao u kasarnu u Lukavici zapadno od grada bez daljih incidenata, ali su tijela vojnika JNA ostala da leže po ulicama Sarajeva zajedno sa nepoznatim brojem civila i boraca ARBiH koji su stradali u borbama.
 
 
Propali napad JNA 2. maja i dramatično povlačenje Kukanjca sa pratnjom je bio posljednji čin njegove komande. Savezno jugoslavensko Predsjedništvo je 4. maja naredilo snagama JNA da se povuku iz Bosne i Hercegovine u roku od 15 dana. Četiri dana kasnije isto tijelo je penzioniralo 38 generala JNA i smijenilo Kukanjca sa položaja, efektivno dovršavajući transformaciju JNA iz jugoslavenske vojske u instrument srpskog nacionalizma.
Last modified on Ponedjeljak, 03 Maj 2021 11:12