12
August

Smijeh – za zdravlje, svađa – za bolest

873x400


Kada smo bijesni raste nam krvni pritisak, od ljubomore ne možemo spavati pa zbog toga nam slabi organizam, a od stresa se dobivaju dijabetes i razna kardiovaskularna oboljenja. O svemu tome smo mnogo puta slušali i čitali.

 

Međutim, posljednjih godina razvila se posebna oblast medicine, psihosomatska medicina, koja se isključivo bavi istraživanjem kako raspoloženje utječe na zdravlje.

 

Razne studije utvrdile su da je utjecaj raspoloženja na naše zdravlje kud i kamo veći nego što se do nedavno mislilo.

 

Svađa – uzrok raznih upala

 

Skupina američkih znanstvenika ustanovila je da kada se sa nekim svađamo, sami sebi podižemo krvni pritisak. Tako prouzrokovana hipertenzija kasnije se teško liječi i može uzrokovati dugoročne posljedice. Čak i poslije više sedmica nakon svađe, ako se sjetimo te neugodne situacije, krvni pritisak ponovo skače.

 

Što se više i češće sa nekim svađamo, sve više povećavamo rizik da se razbolimo. Ako smo skloni svađama do te mjere da se sa nekim svakoga dana raspravljamo, negativni učinci po zdravlje su dvostruko veći.

 

A zašto je to tako? Zato što dok svađa traje, pojačava se lučenje cikotina, tvari koje uzrokuju upalne procese u organizmu, artritis, dijabetes, kardiopatska oboljenja, pa čak i tumore.

 

Psihički pritisak - put u depresiju i dijabetes

 

Stalan psihički pritisak je jako negativan za fizičko zdravlje. Stručnjaci sa Stanforda ustanovili su da kad mozak trpi konstantan pritisak dolazi do opstrukcije svih dugoročnih projekata, slabljenja pamćenja i preciznosti, brzog zamaranja i depresije. Višegodišnji, hronični stres ima za posljedicu rast nivoa glukoze i masnih kiselina u krvi.

 

Zato osobe koje su stalno pod stresom spadaju u rizičnu skupinu da obole od dijabetesa i raznih kardiopatija. Pod stresom raste i nivo lošeg holesterola.

 

Ljubomora izaziva nesanicu

 

ljubomora je bez premca negativno osjećanje koje se najgore odražava na naše fizičko zdravlje. Ustvari, ona obuhvaća više negativnih emocija odjednom – strah, stres i bijes. Zato se od ljubomore pojačava lučenje adrenalina što uzrokuje nesanicu.

 

Nije dobro ni prikrivati osjećaje, jer potiskivanjem emocija također raste koncentracija adrenalina, srce ubrzano kuca i povećava se krvni pritisak.

 

Zaljubljivanje obnavlja mozak i poboljšava pamćenje

 

Kada smo zaljubljeni, u organizmu raste nivo faktora razvoja neurona (NFG) i to sa dužim efektima koji traju čak do godinu dana. NFG je tvar koja obnavlja stanice mozga, regenerira živčani sistem i poboljšava pamćenje.

 

Smijeh je najbolji lijek

 

Kada se čovjek glasno smije, dolazi do opuštanja mišića i opada lučenje hormona stresa, pa samim tim i krvni pritisak postaje stabilan. Stručnjaci sa američkog sveučilišta Maryland utvrdili su da smijeh smanjuje rizik od srčanog udara, jer umanjuje posljedice stresa koji oštećuje unutarnje zidove krvnih žila.

 

Odgovarajuća doza smijeha je poput tjelesnih vježbi – sagorijeva kalorije i dovodi do aktiviranja više od 400 mišića.

 

Smijeh stopira lučenje kortizola i epinefrina, hormona koji izazivaju stres; snižava nivo holesterola u krvi; umanjuje količinu loših proteina koji mogu uzrokovati aretrosklerozu; regulira krvni pritisak i potiče lučenje endorfina, hormona zaslužnog za dobro raspoloženje koji istovremeno ublažava bol.

 

Zato nađite načina da svakoga dana priuštite sebi dovoljnu dozu smijeha, bar toliko možete učiniti za svoje zdravlje.

 

Plač i suze – olakšanje za dušu

 

Zanimljivo je da se, dok plačemo, u znatnoj mjeri oslobađamo negativnih emocija. Britanski znanstvenici tvrde da njih suzama bukvalno izbacujemo iz organizma.

 

Ako se uzdržavamo od plakanja bit ćemo još više ranjivi, jer nismo iskoristili način koji nam je priroda dala da se oslobodimo štetnih tvari koje utječu na imunološki sistem, moždanu aktivnost, pa čak i na sistem probavnih organa. Suze su, dakle, višestruko korisne.

AVAZ