Istočna Bosna - Najljepši je na svijetu moj rodni kraj

Obilježavanje je najprije upriličeno u Memorijalnom centru Veljaci u Bratunca, gdje su ukopane žrtve zločina iz 1992. godine, gdje je položeno cvijeće i odata počast žrtvama. Program je upriličen i u Memorijalnom centru Potočari, gdje su ukopane žrtve genocida iz jula 1995. godine.

U svom obraćanju prisutnima, potpredsjednik Salkić je naglasio da je današnji datum jedan od najznačajnijih u hiljadugodišnjoj historiji Bosne i Hercegovine, te je podsjetio da ono što danas imaju građani Bosne i Hercegovine nemaju mnogi narodi u svijetu, to su mir, sloboda, nezavisna i suverena domovina.

- Naš cilj je jedinstvena i nedjeljiva Bosna i Hercegovina u kojoj će svi građani imati jednaka prava i jednake mogućnosti bez obzira kako se zovu ,kako se Bogu mole i gdje žive. Naš cilj je univerzalan, on nije protiv bilo koga u ovoj zemlji - naveo je.

Bosna i Hercegovina je, dodao je, naša domovina i "mi to svjedočimo ovdje na Drini i na svim drugim krajevima Bosne i Hercegovine".

- Ovo naše okupljanje ima za cilj da pošalje poruku da mi nećemo odustati, koliko god su prisutne sile koje zagovaraju podjelu ove zemlje. Mi ćemo biti uvijek na braniku naše domovine. Važno je da naš trud i žrtvu prepoznaju oni koji mogu pomoći opstojnost Bošnjaka ovdje na Drini, jer da nas nema ovdje na Drini ne bi se imao ko okupiti danas ovdje niti bi imao ko obilježiti Dan državnosti Bosne i Hercegovine - rekao je i dodao:

"Pozivam vas da svi zajedno više radimo na njegovanju i obilježavanju Dana nezavisnosti i Dana državnosti jedine nam domovine Bosne i Hercegovine. Važno je taj dan poslati poruku i čestitati našim prijateljima, sugrađanima, komšijama. Ono što mi imamo da obilježavamo kroz Dan nezavisnosti i Dan državnosti to nemaju mnogi narodi u svijetu. Ponekad zaboravljamo ono što danas imamo, to su mir, sloboda, nezavisna i suverena domovina".

Salkić je kazao i da "naši ciljevi nikada neće biti usmjereni protiv bosanskih katolika i bosanskih pravoslavaca".

- Mi želimo da se i oni zajedno sa nama bore za jaču, prosperitetniju, sigurniju, stabilniju državu Bosnu i Hercegovinu, jer će to biti garant opstanka naroda na ovom prostoru i boljeg života svih građana u ovoj zemlji - zaključio je Salkić, saopćio je njegov Ured.

Podsjetimo, ubistvo Jasmina Berovića dogodilo se u srijedu oko 22.30 sati ispred ugostiteljskog objekta u Otesu čiji vlasnik je brat ubijenog. Ubijeni je sa prijateljima pokušao spriječiti ulazak migranata prije policijskog sata, a oni su odbijali izaći. Došlo je do naguravanja u kojoj su učestvovala tri migranta sa jedne i pet državljana BiH sa druge strane.

U bašti je došlo do tuče u kojoj su teške povrede zadobili Husein Džilić i Tarik Džamalija, koji su zbrinuti u KCUS-u, dok je Berović preminuo na mjestu.

Tarik Džamalija u ponedjeljak je napustio KCUS, a danas je smogao snage i otišao do Vlakova, proučio fatihu na mezarju ubijenom prijatelju Jasminu Beroviću.

- Nažalost, nisam mogao biti na dženazi. Ovo mi je jedan od najtužnijih dana u životu. Sinoć sam bio kod roditelja našeg Jaska. Neopisiva je tuga i bol. Kakva je naša ljudina Jasko bio najbolje potvrđuje dženaza. Nikada nikome ništa nažao nije učinio. Ne bi ni mrava zgazio, a sada ga nema više među nama – nastavlja Džamalija.

Dvadesetdevetogodišnji Sarajlija prisjetio se kobne noći u Otesu.

- Oko 22.20 smo platili račune i krenuli kući zbog policijskog sata. Na izlaz je došao jedan migrant i krenuo da uđe, ali smo mu pokušali da objasnimo da će uskoro policijski sat i da mora izaći vani. On nas nije poslušao i uskoro su u kafić ušla još dvojica migranata i počela da tersaju i negoduju. Nekoliko minuta smo ih pokušavali ubijediti i objasniti da će uskoro policijski sat i pošto u tome nismo uspjeli, izbacili smo ih vani do kraja bašte. Tada je jedan od migranata udario rahmetli Jasmina i on mu je uzvratio. Nas nekoliko izašlo je vani da pomognemo Jasku pošto su se tuči priključila i ostala dvojica migranata. U jednom trenutku prijatelj koji leži na KCUS-u je rekao da imaju nož i da smo ubodeni i mi smo počeli da se odmičemo. Bio sam krvav kada sam skinuo majicu, a naš dobri Jasko rekao je da je uboden i nakon nekoliko metara se srušio na zemlju. Nažalost, nije mu bilo pomoći – kaže Džamalija.

Tarikova najveća želja je da ubica što prije bude pred sudom i da ga stigne zaslužena kazna.

- Sramotno je da je Jasko ubijen u svom gradu on nekih stranaca koji lutaju po našoj zemlji bez dokumenata i slobobodno nose noževe i pištolje. Nadam se da će policija vrlo brzo naći svu trojicu migranata i da će svi završiti u zatvoru. To je veoma bitno da bi se ljudi ponovo osjećali sigurnije. Nadamo se da će i nadležni konačno ograničiti kretanje migrantima da ne bi došlo do novih nevinih žrtava u Sarajevu ili negdje drugo u BiH. Migranti su veliki problem na Ilidži i u Hadžićima i svi se nadamo da će taj problem biti što prije riješen – kaže na kraju Džamalija.

CIK je na sjednici održanoj 19. novembra, na osnovu prigovora Koalicije "Moja adresa: Srebrenica", zbog postojanja osnovane sumnje da su povrijeđena pravila izbornog procesa i izbornog prava na biračkim mjestima u Srebrenici, pokrenuo postupak utvrđivanja činjeničnog stanja, odnosno provođenje istrage o regularnosti izbornog procesa.

Ova koalicija uputila je prigovor da je više osoba ostvarilo svoje biračko pravo bez identifikacionih dokumenata BiH, odnosno falsificiranih, te da ako istragom bude utvrđeno da ih je više od 200, traže poništavanje i ponavljanje izbora u Srebrenici.

S obzirom na to da ovakva situacija ne ide u prilog Koaliciji "Zajedno za Srebrenicu", koja je okupila sve srpske stranke i stala iza načelničkog kandidata Mladena Grujičića, krenula je očekivana medijska ofanziva, prvenstveno preko RTRS-a.

Odjednom su za njih sporni glasači iz Federacije BiH, preciznije raseljena lica iz Srebrenice, koja žive u Gradačcu, Živinicama.

Tako, RTRS izvještava da su posmatrači sa biračkog mjesta u Živinicama prijavili zloupotrebu tuđih dokumenata, krađu identiteta i druge malverzacije.

Koalicija "Zajedno za Srebrenicu" traži da Centralna izborna komisija ispita ove prijave. Indikativno je da je ova koalicija pokrenula priču o navodnim zloupotrebama u FBiH, tek kada je CIK naložio OIK Srebrenica da dostavi izvještaje sa svih biračkih mjesta i kada su počeli prikupljati dokumentaciju o svim neregularnostima.

Cilj ove političke ofanzive jeste da se spriječi eventualno donošenje odluke o poništavanju izbora u Srebrenici jer svi koji su okupljeni oko Koalicije "Zajedno za Srebrenicu" i Mladena Grujičića odlično znaju kakve su se sve izborne malverzacije radile u predizborno vrijeme, a posebno na dan održavanja izbora.

Milivoje Milosavljević, posmatrač u Živinicama, kaže da je u ovoj općini, gdje se u odsustvu glasalo za Srebrenicu, počinjena teška izborna krađa i da je, navodno, od 331 upisanog birača glasalo 276. Spreman je da o tome svjedoči i na sudu. Tvrdi da je bar polovina glasača glasala sa lažnim dokumentima.

- Desilo se da ljudi glasaju nekoliko puta, promijeni jaknu, promjeni kapu, a predsjednik Komisije kaže: "Ne možete vi određivati kako ću ja da radim" - tvrdi Milosavljević.

Član izbornog štaba "Moja adresa: Srebrenica" Ćamil Duraković postavlja pitanje, zašto nisu odmah reagirali na ove neregularnosti ako ih je uopće i bilo, te da za njega nema ničeg spornog u tome da se provjere i ovi navodi.

- Izgleda da sada iznose nekakve scenarije kojima su oni skloni, a to je glasanje sa lažnim dokumentima, krađe identiteta i ostalo. Smiješno je zaista pričati o tome da neko promijeni kapu ili jaknu, pa po nekoliko puta glasa. Ne sporim da se mogu potkrasti neke greške, ali da se to radi na takav način, to je zaista smiješno. Koliko imam informaciju, već stotinjak onih za koje smo dostavili spisak CIK-u je utvrđeno da su na biračkim spiskovima, a nemaju uopće CIPS ličnu kartu, odnosno validan bh. dokument sa slikom. Presudni će ovdje biti glasovi koji dolaze poštom.

CIK će zbog propusta koje su napravili u kašnjenju sa slanjem glasačkih materijala u dijasporu, ili nedostavljanjem ljudima koji su uredno registrovani, morati uzeti u obzir i te glasove. Ili na kraju krajeva, poništiti izbore, prečešljati biračke spiskove, pooštriti kontrolu na biračkim mjestima u Srebrenici i ponoviti izbore – navodi Duraković za Faktor.

Podsjetimo, upravo zbog glasova koji su stigli poštom 2016. godine, načelničku poziciju izgubio je Ćamil Duraković. Mladen Grujičić osvojio je 4.678 glasova, a Duraković 3.910.

Tri člana CIK-a tražili su da se broji i 1.999 glasova pristiglih poštom, a koji su se nalazili u skladištu u Istočnom Sarajevu.

Iako je CIK bio kriv što glasački materijali nisu stigli na vrijeme biračima u dijaspori, te su njihove koverte stigle sa dva dana zakašnjenja, četiri člana CIK-a bila su protiv da se oni broje.