Istočna Bosna - Najljepši je na svijetu moj rodni kraj

- Lekcije holokausta, lekcije genocida u Srebrenici, lekcije genocida u Ruandi, danas stoje kao važna opomena i poziv na odgovornost svih nas da radimo na prevenciji genocida i drugih ratnih zločina. U Memorijalnom centru Srebrenica, kao instituciji uspostavljenoj od države Bosne i Hercegovine, ostajemo posvećeni našoj misiji - čuvanju istine i istraživanju zločina genocida u Srebrenici. Istovremeno, sa dužnom pažnjom i radom podižemo svijest o važnosti rada protiv govora mržnje i negiranja genocida. Danas je dan da se osvrnemo na ovu godinu, prepoznamo važne iskorake, ali i razmislimo šta zajedno možemo učiniti u 2021. godini. Ne možemo sami, možemo zajedno - poručili su iz Memorijalnog centra Srebrenica.

Pravne pretpostavke za taj korak stvorio je EU, odnosno Vijeće EU-a koje je u ponedjeljak usvojilo uredbu o uspostavljanju globalnog režima sankcija za prekršitelje ljudskih prava. Radi se o prvoj uredbi takve vrste, koja omogućava EU da sankcionira pojedince, entitete i tijela, uključujući državne i nedržavne aktere, odgovorne ili povezane sa ozbiljnim kršenjima i zloupotrebama ljudskih prava širom svijeta.

Takve restriktivne mjere predviđat će zabranu putovanja koja se odnosi na pojedince i zamrzavanje finansijskih sredstava i resursa, te zabranu raspolaganja finansijskim sredstvima i resursima fizičkim ili pravnim licima, subjektima ili tijelima koja su odgovorna za teška kršenja ili povrede ljudskih prava, koja pružaju podršku takvim kršenjima ili takvim povredama, ili u njima na neki drugi način učestvuju, kao i onima koji su povezani sa navedenim fizičkim i pravnim licima, subjektima i tijelima.

Ciljane sankcije mogu se nametnuti odgovornima za navedena djela ili onima koji pružaju finansijsku, tehničku ili materijalnu podršku ili su na drugi način uključeni u ta djela, kao i povezanim osobama/tijelima.

Okvir ciljanih restriktivnih mjera odnosi se na djela poput genocida, zločina protiv čovječnosti i druga ozbiljna kršenja ili zloupotrebe ljudskih prava. Ostala kršenja ili zloupotrebe ljudskih prava također mogu potpasti pod djelokrug sankcijskog režima, ako su ta kršenja ili zloupotrebe široko rasprostranjene, sistematične ili na drugi način ozbiljno zabrinjavaju u pogledu ciljeva zajedničke vanjske i sigurnosne politike utvrđenih Ugovorom o EU.

Vijeće će, na prijedlog države članice ili visokog predstavnika EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, uspostaviti, pregledati i mijenjati "crnu listu".

Ova odluka, poručuju iz Brisela, potvrđuje da promocija i zaštita ljudskih prava ostaju kamen temeljac i prioritet vanjskog djelovanja EU-a i odražava odlučnost Unije da se pozabavi ozbiljnim kršenjima i zloupotrebama ljudskih prava.

Ovaj postupak EU-a pojašnjava i Inzkovu odlučnost da konačno inicira ozbiljnije mjere protiv šefa SNSD-a Milorada Dodika.

- Ako ne reagira do narednog sastanka Vijeća sigurnosti u maju, trebao bi se suočiti sa zabranom putovanja u sve zemlje EU-a, a zatim i u sve članice UN-a – poručio je Inzko 5. novembra pri predstavljanju posljednjeg izvještaja pred Vijećem sigurnosti UN-a.

Ponovio je Inzko to upozorenje i u kasnijim javnim istupima, pa je tako u intervjuu za BHRT 2. decembra izjavio da će po političare koji se ogluše o poruke Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) "posljedice biti vrlo jasne".

- Dao sam rok od šest mjeseci i ako do tada ne dođe do mijenjanja politike u BiH, spreman sam obratiti se ministrima vanjskih poslova EU-a da pokrenu mehanizam da ovakvi ljudi više ne mogu tamo putovati i da im se eventualno zamrznu žiro računi – izjavio je Inzko, čime je nagovijestio posljednji postupak EU-a.

Eventualnu odluku o sankcioniranju Milorada Dodika je olakšao i sam šef SNSD-a svojim istupom pred predstavnicima zemalja članica Vijeća sigurnosti UN-a.

Na brutalne uvrede upućene visokom predstavniku, ali i na otvorene prijetnje secesijom entiteta RS, reagirali su predstavnici svih svjetskih sila koje su zastupljene u Vijeću sigurnosti, pa i one koje vode glavnu riječ u EU, poput njemačkog ambasadora Güntera Sauttera.

Svjestan tih činjenica je i Dodik, koji je ustuknuo pred Inzkovim upozorenjem, pa se najprije pravdao da on nema nadležnost da naredi uklanjanje ploče, a zatim je ponudio da je ukloni skupa sa visokim predstavnikom. Zasigurno je da je za Dodika trenutno najveći problem kako objasniti svojim glasačima, čiju je naklonost pridobio nacionalističkom i secesionističkom retorikom, eventualno uklanjanje ploče sa studentskog doma na Palama. Međutim, bit će, sudeći prema posljednjim potezima EU-a i Inzkovim upozorenjima, prinuđen da to uradi, ukoliko ne želi da mu radijus kretanja bude ograničen na dionicu od Laktaša do Sarajeva.

Ukoliko EU uvede sankcije Dodiku, susjedna Srbija će, s obzirom na to da je u procesu pristupanja Uniji, biti prinuđena slijediti njenu vanjsku politiku, te tako i sama uvesti sankcije šefu SNSD-a. Tako će Dodik postati dodatni teret Srbiji, što će definitivno utjecati na njegov status i političku karijeru.

Saslušanje "Balkan: Preporuke za politiku za novu administraciju" organizirao je kongresmen Eliot Engel, a prisustvovali su mu bivša američka državna sekretarka Madeleine Albright, profesor Daniel Serwer, te analitičar Janusz Bugajski.

Eliot je u svom uvodnom obraćanju podsjetio da je posjetio svaku državu na Balkanu u nekoliko navrata, te je upozorio da SAD u ovom dijelu svijeta ima "nezavršen posao". Podsjetio je također na ratne zločine koje je Srbija počinila na prostoru bivše Jugoslavije, te da institucije Srbije nisu dovoljno radile na sankcioniranju ratnih zločinaca.

Govoreći o Bosni i Hercegovini, podsjetio je da će naredne sedmice biti obilježena 25. godišnjica potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

- Bosna je ostala zaglavljena, bez mogućnosti da napreduje. Sada vidimo da taj sistem ne radi, te je stavio Bosnu u zastoj, gdje RS blokira odluke u korist svoje autonomije i secesionističke politike. To se mora zaustaviti – poručio je Eliot.

Nova Bidenova administracija, smatra on, mora postaviti pitanje na koji način BiH može napredovati.

- Dejton je odveo Bosnu dokle je mogao, ali više ne radi i ne radi već godinama. Šta bi trebalo uslijediti i šta da uradimo – kazao je Eliot.

U završnici svog obraćanja je pozvao svoje kolege da završe posao na Balkanu. Kongresmen Michael McCaul je kazao da je danas Zapadni Balkan u miru, te da je ostvaren napredak u posljednje tri decenije, ali da još uvijek postoje ozbiljni izazovi.

- Jedan od izazova su političke podjele u BiH. BiH još uvijek nije u mogućnosti da uspostavi održivu demokratiju – izjavio je McCaul.

I on je ukazao na problem nesankcioniranja ratnih zločinaca, što je, smatra on, preduvjet za pomirenje u regiji. Osudio je saradnju Srbije sa Rusijom i Kinom.

- Dok SAD i evropski saveznici pokušavaju pomoći Zapadnom Balkanu kako bi izgradili sigurniju, prosperitetniju i demokratsku budućnost, režim Vladimira Putina promovira destruktivnu agendu stvaranjem podjela i etničkih tenzija – upozorio je McCaul.

Kazao je da Zapad mora reagirati, te da se ne smije dozvoliti da politički vakuum na Zapadnom Balkanu iskoriste Rusije i Kina.

Bivša američka državna sekretarka Madeleine Albright je također podsjetila da se naredne sedmice obilježava 25. godišnjica potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, te je pohvalila ulogu SAD-a na zaustavljanju krvoprolića u BiH i Kosovu.

Ocijenila je da je stanje na Zapadnom Balkanu danas mnogo bolje, te je podsjetila da je novi američki predsjednik Jose Biden bio lično angažiran u dešavanjima na Balkanu tokom 90-ih godina.

- Znam da on razumije regiju i njenu važnost za SAD. Tim za nacionalnu sigurnost kojeg će Biden imenovati raspolaže znanjem i privržen je pomaganju svim zemljama – izjavila je Albright.

I ona je upozorila na utjecaj Rusije i Kine, a u tom je kontekstu izdvojila Srbiju u kojoj se vodi agresivna antizapadna propaganda.

- Podržavanje demokratskog napretka regiona također mora biti prioritet – ocijenila je Albright.

Upozorila je da se ta prilika ne smije propustiti, te je ukazala na potrebu izrade nove regionalne strategije koja bi se zasnivala na tri elementa.

- Prvo, moramo uspostaviti i održati usku saradnju sa Evropskom unijom. Šest država Zapadnog Balkana žele ući u EU, koja je njihov najveći vanjskotrgovinski partner – kazala je Albright, naglasivši da SAD trebaju iskoristiti svoj utjecaj kako bi pomogli u ostvarivanju političkog napretka.

Kao drugi element je navela borbu protiv korupcije, koja, kako je kazala, slabi institucije i podriva vladavinu prava.

- SAD i naši evropski saveznici se moraju više okrenuti regionalnom pristupu. Trenutno NATO i EU strategije su usmjerene pojedinačno na države. Potrebno je nagraditi vlade koje poduzimaju korake na putu naprijed – kazala je bivša američka državna sekretarka.

SAD i EU, dodaje, moraju raditi zajedno, te pomoći u provedbi potrebnih političkih reformi.

- U BiH je Dejtonski sporazum zaustavio rat i održava mir, ali su nacionalni lideri zarobili institucije vlasti. Oni žele ostati na vlasti, iako bi to značilo da društvo stagnira, a dok susjedi BiH napreduju ka članstvu u EU. SAD i EU moraju usmjeriti svoje napore u BiH na zloupotrebe vlasti i javnih preduzeća – izjavila je Albright.

Ponudila je svoju pomoć novoj američkoj administraciji u namjeri da pomogne regiji. Profesor Daniel Serwer je ukazao da u BiH postoje problemi, u kojima, kako je kazao, ulogu ima i Srbija. Kazao je da je Dejtonski sporazum zaustavio rat, ali da je država nefunkcionalna i da cijenu plaćaju njeni građani. Ocijenio je da Dejtonski sporazum danas služi interesima etničkih politika, od kojih jedna traži secesiju, a druga treći entitet.

- SAD bi trebale izvršiti pritisak na EU da sankcionira one koji zagovaraju otcjepljenje RS-a i da jačaju i premjeste svoje trupe u Brčko kako bi se spriječila secesija. SAD bi trebale spriječiti rusko naoružavanje entitetske policije i miješanje Srbije i Hrvatske u političke prilike u BiH – upozorio je Serwer.

Ukazao je na potrebu stvaranja građanske države, te na potrebu uklanjanja etničkih veta i usvajanja novog Ustava. Preporučio je da SAD izvrše pritisak na Srbiju kako bi sarađivali na stabiliziranju stanja u regiji.

Janusz Bugajski je ocijenio da etnopolitika blokira integracije BiH u međunarodne organizacije, pa je u tom kontekstu predložio da SAD i EU moraju inicirati ustavne reforme. Ukazao je na potrebu jačanja vladavine prava, te korištenje ekonomskih poluga na način da se uskrati pomoć entitetima i kantonima koji blokiraju napredak države.

Bugajski je također ukazao na opasnosti od utjecaja od Rusije, poput dezinformacijskih kampanja, obavještajnog djelovanja i aktivnosti ruskih oligarha.

- Moskva koristi Srbiju i RS kao alat za podrivanje regionalne sigurnosti i usporavanje integracijskih procesa – izjavio je Bugajski.

Albright je naglasila da je mnogo vremena posvetila Balkanu, te je podsjetila na Bidenov govor u Parlamentarnoj skupštini BiH, kada je ukazao na potrebu saradnje s ciljem stvaranja funkcionalnije države. Serwer je kazao da je teško riješiti etničke sukobe, te je podsjetio da svaka osoba ima više identiteta.

- Ja želim da svi ti slojevi budu poštivani u državi čiji sam državljanin i mislim da u tom smjeru Balkan treba ići – poručio je Serwer.

U tom je kontekstu kazao da je neprihvatljiv da u BiH ne može biti kandidat za Predsjedništvo BiH neko ko nije Bošnjak, Srbin ili Hrvat.

- A to je ono što je dejtonski Ustav napravio – kazao je Serwer.