Dina

27
Februar
 
FOTO: ANADOLIJA

 

Polaganjem vijenaca u parku Pobrežje u Podgorici, na spomeniku posvećenom svim civilnim žrtvama ratova na prostoru bivše Jugoslavije od 1991. do 2001. godine, obilježeno je 28 godina od otmice iz voza u Štrpcima. 

 

Porodice ubijenih apelovale su da se pronađu posmrtni ostaci njihovih najbližih, kako bi mogli da ih dostojanstveno sahrane, dok iz nevladinog sektora pozivaju državne institucije da se uključe, kako bi se ovaj zločin rasvijetlio do kraja.

 

Na današnji dan, 27. februara 1993. godine, iz voza broj 671 na pruzi Beograd–Bar, u stanici Štrpci u opštini Rudo (Bosna i Hercegovina), pripadnici vojne formacije "Osvetnici", koja je djelovala u sastavu tadašnje Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, a pod komandom haškog osuđenika Milana Lukića, izveli su 20 putnika, većinom bošnjačke nacionalnosti, zatim ih odveli u selo Prelovo (općina Višegrad), gdje su ih mučili, a potom ubili.

 

Za zločin u Štrpcima 2002. godine pravosnažno je na 15 godina zatvora osuđen Nebojša Ranisavljević pred Višim sudom u Bijelom Polju.

 

Mirsad Rastoder, danas je u ime rodbine otetih apelovao od tri države koje snose odgovornost za zločin da se otvori jezero Perućac i da se ponovo pretraži, ne bi li našli posmrtne ostatke koji su završili u tom jezeru.

 

- Drugo što rodbina traži jeste da se intenzivira sudski postupak koji se vodi u Sarajevu i Beogradu, protiv 16 osoba koja su optužena, odnosno uhapšena 2014. godine i do danas nema nikakvog epiloga. Jedan od optuženih Mića Jovičić priznao je krivicu i obavezao da će svjedočiti u suđenju. Za to je dobio pet godina zatvora. I dalje mislimo da se sudski postupci odugovlače i opstruiraju, raznim podnescima koji se fabrikuju u općinskim strukturama iz kojih optuženi dolaze. Pitanje je da li se čeka da prođe vrijeme i da se što više dokaza zaboravi, odnosno nestane i dođe do presuda kakve smo već imali prilika da vidimo i u Crnoj Gori - kazao je Rastoder.

 

 

Istakao je da sva društva na prostoru Balkana moraju da povede računa, jer bez suočavanja sa prošlošću nema ozdravljenja.

 

- I ovo što nam se skorije događa sa raznim porukama, fašistoidnim i sa veličanjem ratnih zločinaca, samo se šalje nova poruka da nam se dešava zlo. Porodice otetih su godinama ostavljene same, prepuštene. Poslije 28 godina teško je vjerovati bilo kome i bilo čemu, ali mi i danas apelujemo na institucije države Crne Gore, ali i institucije međunarodne zajednice, da na izvjestan način više povedu računa o onome što nam se dešavalo, kako bismo iz toga izvukli pouke i gradili normalniju budućnost - rekao je Rastoder.

 

Na pitanje novinara kako komentariše činjenicu da danas nije bilo zvaničnika države Crne Gore, da odaju počast žrtvama ovog zločina, kazao je da ih nisu ni očekivali.

 

- Oni su se zabavili nekim drugim poslovima i bit će interesantno kako će oni reagovati na sve ovo, ne samo danas, već u ovoj godini ili tokom narednih. Ministarstvo pravde i ljudskih i manjinskih prava ima obavezu da vidi i ovo što se dešavalo i u kom su stanju porodice i da na izvjestan način da pokuša sa svojim partnerima ili prijateljima iz susjednih država da potraži rješenje koje će biti u interesu istine i pravde - istakao je Rastoder.

 

Šefika Kajević, sestra otetog Nijazima Kajevića, kazala je da ima samo jednu želju.

 

- Jedna kost da se nađe, da je sahranimo po običaju, da možemo da proučimo fatihu. To bi bilo dovoljno. Samo tražim da pomognu da se kosti nađu. Dosta je više, prošlo je 28 godina - kazala je Kajević.

 

Milan Radović iz Građanske alijanse, poručio je da se može zaključiti da Crna Gora nije ništa uradila za ove ljude.

 

- Nemamo pravdu za žrtve, nemamo osudu zločinaca, nemamo podršku za porodice. Poruka koja stoji na spomeniku da se ne ponovi je na tankom i krhkom temelju, jer se pokušava i ovaj, ali i svi zločini koji su se desili na prostoru Crne Gore, pokušava se zaboraviti i oprostiti. Smutnost današnjeg vremena može se jedino razumjeti i najjasnije se vidi slika onog vremena kada se zločin dogodio. Nažalost, vidimo da je svake godine manji broj ljudi koji dolazi kada se organizuju slične komemoracije - kazao je Radović.

 

 

Poručio je i da bi došlo do pomirenja u Crnoj Gori i regionu, neophodno je da prije svega ovakve procese vode državne institucije i državni organi, a ne nevladine organizacije.

 

- Ključno je da se svi zločini u Crnoj Gori konačno počnu istraživati, da se svi odgovorni za te zločine privedu pravdi, ali danas nakon gotovo tri decenije neophodno je da imamo postupke protiv političara, tužilaca i sudija koji su sve ovo vrijeme pokušavali da opstruiraju pravdu, postupke i da ne dođe efikasnog suočavanja sa prošlošću - zaključio je Radović.

 

Vijenac sa cvijećem danas je položila i delegacija Bošnjačke stranke.

 

- Tu smo da još jednom obilježimo momenat, zlo vrijeme u kome su naša braća i sestre i sugrađani izgubili živote od dželatske ruke. Zbog čega, bili su krivi što se tako zovu, ili što im je tako bilo ime i prezime. To ne smijemo zaboraviti, a obaveza nam je da se podsjetimo na njih kao žrtve - kazao je Adem Fetić, u ime Bošnjačke stranke.

 

Cvijeće su položile i delegacije Bošnjačkog vijeća i Muslimanskog savjeta u Crnoj Gori.

 

27
Februar

Potpredsjednik entiteta RS, Ramiz Salkić, danas je u Banjoj Luci prisustvovao prigodnom programu u povodu obilježavanja Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, u sklopu kojeg je promovisana i knjiga "Grad u cvatu magnolije", autora Mehmeda Pargana.

 

 
 

 

U obraćanju prisutnima Salkić je rekao da je neophodan u budućnosti novi pristup i promjene koje će omogućiti ostanak, opstanak i dodatni povratak Bošnjaka u ovaj dio naše domovine.

 

- Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine jedan je od najvažnijih datuma u modernoj historiji naše domovine. Ogromna većina naših građana izjasnila se da želi nezavisnu i samostalnu Bosnu i Hercegovinu i zbog toga svi trebamo biti sretni i ponosni. Obilježavajmo Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine u svakom gradu, u svakom mjestu u Bosni i Hercegovini i izvan Bosne i Hercegovine, gdje žive naši državljani. Samo tako možemo pobijediti pokušaje revizije historijskih činjenica, koje se plasiraju u ovom entitetu, da naša domovina postoji od Dejtona. Mi smo u Dejtonu dobili mir za koji smo se borili, dobili smo nažalost i dva entiteta. Entitet RS danas provođenjem sistemske diskriminacije kao mirnodopske metode pokušava ostvariti ratne ciljeve, te ekonomski i egzistencijalno protjerati Bošnjake – kazao je Salkić.

 

Zbog toga je u budućnosti, dodao je Salkić, neophodan novi pristup i promjene koje će omogućiti ostanak, opstanak i dodatni povratak Bošnjaka u ovaj dio naše domovine.

 

- Ovo mora biti prvorazredno pitanje za sve patriote u zemlji i dijaspori, ono je od suštinske važnosti za opstanak Bosne i Hercegovine i Bošnjaka u njoj. Pozivam sve građane Bosne i Hercegovine da u ovim danima svi zajedno masovnim obilježavanjima Dana nezavisnosti pošaljemo snažnu poruku neprijateljima naše domovine, da neće uspjeti u njenoj podjeli kao što nisu uspjeli ni oni prije njih – istakao je Salkić.

27
Februar

Jusuf Arifagić iz Kozarca, tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu prošao je kroz tri zloglasna prijedorska logora, Omarsku, Trnopolje i Keraterm.  

 

 
 

Njegova ispovijest na FACE TV, koja svakom razumnom čovjeku ledi krv u žilama, bila je odgovor na skandalozne i sramotne komentare voditelja srbijanske Happy televizije Milomira Marića "da su logori u okolini Prijedora bili otvorenog karaktera, a da su mršavi zarobljenici ustvari imali tuberkulozu te da su ih u Evropi vodali po cirkusu.

 

- Moramo poslati jasnu poruku Milomiru Mariću preko Drine da je razum to što odvaja čovjeka od životinje. Da li je imao razuma u svojoj glavi kada je izricao takve riječi? Svi oni koji misle da ono što se desilo u BiH da je farsa, da nije istina, pozivam ih da dođu u moj Kozarac, odvest ću ih kroz sva tri logora zajedno sa Fikretom (Alić), odvest ću vas na masovne grobnice, Stari Kevljani. Odvest ću vas da samo stanete na ivicu masovne grobnice Tomašica. Nigdje tišina gromoglasnije ne govori kao na ivici masovne grobnice Tomašica. Tamo imaš osjećaj da svi ti ljudi koji su tamo zakopani govore - kazao je Arifagić.

 

U videu poslušajte njegovu potresnu ispovijest, kao i ispovijest također bivšeg logoraša Fikreta Alića, čija je fotografija iscrpljenog mršavog tijela ostala upamćena kao jedna od najstrašnijih ratnih slika.

 

26
Februar

Bosansko-američka udruženja uputila su američkom državnom sekretaru Antonyju Blinkenu pismo u kojem su izrazila nezadovoljstvo odlukom njemačkih vlasti da za novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini predlože Christiana Schmidta (CSU).

 

U pismu Blinkenu, koje su potpisali Savjetodavno vijeće za BiH u Washingtonu (ACBH), Bošnjačko-američko udruženje iz Iowe, Bosansko-američki institut za genocid i Udruženje Bošnjaka u Georgiji, između ostalog, navodi se da Ured visokog predstavnika (OHR) ostaje ključni institucionalni stub u demokratizaciji BiH.

 
  • Danas vam pišemo kako bismo izrazili našu ozbiljnu zabrinutost u vezi s njemačkom nominacijom Christiana Schmidta za funkciju visokog predstavnika BiH. Kao predstavnici bosansko-američke dijaspore širom SAD, ne vjerujemo da je Schmidt pokazao viziju, kapacitet ili spremnost da promoviše kredibilnu politiku koja će biti orijentisana na reforme”, kaže se u pismu.

Nastojeći zadovoljiti segregacijske i secesionističke snage u BiH, i njihove pokrovitelje u Zagrebu, Beogradu i Moskvi, bosansko-američka udruženja naglašavaju da će Schmidt samo udaljiti zemlju od zajednice zapadnih demokratija gdje joj je i mjesto.

“Naročito nas uznemiravaju navodi da su Schmidt i njegovi pretpostavljeni u Berlinu prvi put pokušali pridobiti podršku Kremlja za svoju nominaciju, čak i prije nego što su na taj izbor pristale države NATO Kvinte”, navode iz ovih udruženja.

Ističu kako Rusija predstavlja direktnu prijetnju suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, te kategorički odbacuju svaki pokušaj smirivanja Vladimira Putina na račun legitimnih demokratskih i euroatlantskih težnji većine bh. stanovništva.

  • Podržavajući Schmidta, SAD bi dopustile Putinu da dalje zadire u regiju. Alarmantno je i da je Schmidtova politička stranka, Kršćansko-socijalna unija (CSU), vrlo glasna podrška hrvatskom HDZ-u, krajnje desničarskoj stranci s velikom antisemitskom bazom u Hrvatskoj i BiH. Zapravo je Schmidt od HDZ-a primio Orden Ante Starčevića, nagradu koja je dodijeljena i osobama optuženim i osuđenim za ratne zločine”, potcrtava se u pismu.

Dalje se navodi da SAD ostaju najvažniji prijatelj i saveznik BiH.

  • Na tome smo im u potpunosti zahvalni. Bosansko-američka dijaspora posebno cijeni liderstvo predsjednika Bidena u pomaganju okončanja genocida i etničkog čišćenja nesrpskog stanovništva u BiH”, poručuju iz ovih udruženja.

Iako je postignut značajan napredak od kraja rata, naglašavaju da OHR ostaje ključni institucionalni stub u demokratizaciji BiH, te da ta važna uloga mora pripasti osobi koja razumije moć i odgovornost Ureda i neko ko je spreman iskoristiti ga za uspostavljanje pravednog, pravičnog i odgovornog ustavnog uređenja za sve građane BiH.

  • Vjerujemo da Christian Schmidt nije ta osoba. Nužno je da svaki budući visoki predstavnik uđe u Ured s jasnom pro-reformskom i pro-euroatlantskom agendom, u skladu s odlukama vlastitog parlamenta u BiH, i jasnom formulom za postizanje ovih ciljeva”, dodaje se u pismu.

Iznad svega, iz bosansko-američkih udruženja navode da očekuju da jasno vide kako će se OHR nositi s onima koji podrivaju vladavinu zakona i nastavljaju ugrožavati suverenitet i teritorijalni integritet BiH.

  • Bilo koji visoki predstavnik koji ne želi snažno braniti ključni cilj Daytonskog mirovnog sporazuma – očuvanje državnosti BiH – uključujući i bonske ovlasti, nije podoban za tu poziciju. I mi želimo vidjeti BiH bez OHR-a, ali tek nakon što se Agenda 5+2 u potpunosti i održivo provede, a BiH postane punopravni član euroatlantske zajednice”, zaključuje se u pismu upućenom 22. februara američkom državnom sekretaru Antonyju Blinkenu.

Istočna Bosna