Dina

Desničarska Švicarska narodna stranka (SVP) vodila je kampanju za zabranu nošenja burki izjednačavajući je s ekstremizmom.

- U Švicarskoj je tradicija da pokažete svoje lice. To je znak naših temeljnih sloboda - rekao je Walter Wobmann, parlamentarni zastupnik SVP-a i predsjednik odbora za referendum.

Prijedlog je još iz 2017. godine, mnogo prije pojave koronavirusa koji je odrasle prisilio da nose maske u mnogim okruženjima kako bi se spriječilo širenje zaraze.

U njemu se direktno ne pominje Islam i među ciljevima mu je zaustaviti nasilne ulične protestante i nogometne huligane s maskama. Ipak, lokalni političari, mediji, voditelji kampanje to su prozvali zabranom burke i nikaba.

Prijedlog oslikava napete odnose Švicarske s Islamom nakon što su građani podržali zabranu gradnje novih minareta 2009. godine. U dva kantona već su uvedene lokalne zabrane pokrivanja lica.

Wobmann tvrdi da glasanje nije glasanje protiv samog Islama, ali je dodao da je "pokrivanje lica simbol ovog ekstremnog, političkog islama koji je sve istaknutiji u Europi i za kojega nema mjesta u Švicarskoj".

Francuska je zabranila nošenje vela koji prekriva cijelo lice u javnosti 2011. godine, a Danska, Austrija, Nizozemska i Bugarska imaju potpune ili djelomične zabrane pokrivanja lica u javnosti.

Niko u Švicarskoj ne nosi burku, a nikab nosi tridesetak žena, procjenjuje Sveučilište u Luzernu.

Agencije prenose da Muslimani čine 5,2 posto švicarske populacije od 8,6 miliona ljudi, a većina ih je porijeklom iz Turske, Bosne i Hercegovine te Kosova.

Švicarski muslimani tvrde da desničarske stranke koriste glasanje kako bi okupile svoje pristaše, a njih demonizirale, dok drugi upozoravaju da će zabrana potaknuti dublje podjele.

Oko 9.000 kubika otpada - stabala, plastike, frižidera i drugog smeća - i dalje pliva površinom rijeke Drine kod Hidroelektrane Višegrad na granici Srbije i Bosne i Hercegovine.

Apokaliptične slike s početka godine za nijansu su bolje, pošto je iz vode, kažu iz hidroelektrane, izvađeno oko 3.500 kubika smeća, a satelitski snimci od 3. marta koje je BBC dobio svjedoče o trenutnoj situaciji.

Čišćenje rijeke počelo je prvog radnog januarskog dana i od tada se, prema riječima Milorada Kanostrevca, rukovodioca službe građevinskog održavanja na HE Višegrad koja je angažovana na čišćenju, iz rijeke svakodnevno izvadi oko sto kubika smeća.

Otpad je stigao za vrijeme velikih voda krajem prošle i početkom ove godine, a nove količine više ne dolaze, tvrdi Kanostrevac za BBC.

- To u suštini i nije smeće. Najviše je drveta - oko 90 odsto, a 10 odsto je ljudski otpad - od flaša, pa do frižidera i svega. Pošto je to lagano, ispliva na površinu i stvori sliku da je zapravo sve smeće, a nije - kaže Kanostrevac.

Lim, Tara, Drina do Višegrada, kada su velike vode, donesu sedam-osam kubika stabala, tvrdi on.

- Sve smeće stiže od izvora Lima, ta rijeka najviše otpada donosi. Dosta je rastinja pored rijeke i pokupi ga. To je prirodna pojava. Druga stvar je s ljudskim faktorom i otpadom koji bacaju. To je posebna priča - priča Kanostrevac.

Prema njegovim riječima, najveće količine otpada dolaze svake godine u jesen kada dotok vode bude više od hiljadu kubika u sekundi.

Na početku januara protok vode bio je 2.200 kubika, pa je rijeka počistila sve sa sobom i donijela do hidroelektrane. Dodatni problem stvorilo je pucanje sajle koja je postavljena prije nekoliko godina nedaleko od Višegrada kako bi zaustavila dolazak otpada. Otpad koji je stigao do brane ugrozio je malo rad turbina i proizvodnju struje.

Kanostrevac je rekao da bi preostale količine otpada trebale biti izvađene u idućih pet mjeseci.