Istočna Bosna - Najljepši je na svijetu moj rodni kraj

Tim povodom ragirao je potpredsjenik RS-a Ramiz Salikić, koji je rekao da je veličanje ratnih zločinaca u bh. entitetu RS posljedica nepostojanja zakonske regulative i mogućnosti za kažnjavanje počinilaca kao sredstva za prevenciju ovih aktivnosti u budućnosti.

- Inertnost međunarodne zajednice spram ovih pojava koje polahko, ali sigurno ugrožavaju dostignuti stepen međunacionalne saradnje u ovom entitetu je zabrinjavajuća, ali ako pogledamo dublje u prošlost ona je čini se i očekivana. Izostanak reakcije visokog predstavnika na neustavnu i nezakonitu implementaciju izbornih rezultata u nekim općinama u entitetu RS kao što su Bratunac, Vlasenica, Foča, veliko je ohrabrenje za staru i novu generaciju srpskih nacionalista koji bi da stvore nemoguće uslove za život i opstanak Bošnjaka u ovim općinama, ali i cijelom entitetu - kazao je Salkić.

Dodao je i da će relativizacija ovih pojava od OHR-a, ali i drugih domaćih i međunarodnih organizacija "bez sumnje dovesti do dalje radikalizacije, za početak političke, a kasnije moguće i druge prirode".

- Bilbord posvećen ratnom zločincu Ratku Mladiću u Bratuncu još jedan je u nizu dokaza potrebe da visoki predstavnik nametne zakon o zabrani negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca. Pozivam nadležne institucije da istraže i kazne one koji su izvor širenja vjerske i nacionalne mržnje i netrpeljivosti kroz postavljanje bilborda sa likom presuđenog ratnog zločinca za genocid nad stanovnicima Bošnjacima Sigurne zone UN-a Srebrenica i druge teške zločine, Ratka Mladića. Ima jedna narodna izreka koja kaže: "Čega se pametan i čestit čovjek stidi, budala se ponosi".

Mehmed Alagić, legendarni ratnik i prvi poslijeratni gradonačelnik Sanskog Mosta, umro je ponižen i proganjan, u večernjim satima, 7. marta 2003. godine, u jednom sanskom ugostiteljskom objektu.

Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu bio je komandant Trećeg i Sedmog korpusa ARBiH. Ostat će upamćen po akcijama oslobađanja Vlašića, Kupresa, Donjeg Vakufa i svog rodnog Sanskog Mosta.

Uz generala Atifa Dudakovića, Mehmed Alagić je prvi koji je od jednoga Korpusa napravio zaokruženu cjelinu. Sedmi korpus, napravljen "od nade".

Skupa sa nekoliko krajiških komandanata, Alagić je "pozajmio" nekoliko brigada iz vec postojećih Korpusa, i uz jezgro, 17. krajišku, oformio nekoliko novih. Korpus je ubrzo dobio naziv "krajiški", mada u njemu Krajišnici, po broju, nisu dominirali. Ali, dominirala je ogromna želja Mehmeda Alagića i svih drugih Krajišnika da se krene prema Krajini.

Travnik nije bio mjesto iz kojeg se najbliže dolazi do Bosanske Krajine, ali je, po Alagićevoj logici, bilo baš najbliže preko Vlašića!

Borci Sedmog korpusa u sadejstvu sa jedinicama Trećeg i Prvog korpusa, te Gardijske brigade Armije RBiH, u veličanstvenoj operaciji Domet 1, oslobodili su najviši vrh Vlašića, radio-relejno čvorište na Paljeniku, visoku 1.933 metra, 23.marta 1995.godine, za koju su generali evropskih armija govorili da je neosvojiva.

Bila je to jedna od najpoznatijih i najznačajnijih pobjeda Armije RBiH, koja se i danas proučava na vojnim akademijama u svijetu.

Mehmed Alagić je vodio neprekidno borbe i sa Hrvatskim vijećem odbrane i četnicima i redao uspjeh za uspjehom. Oslobađajući mnoga sela i gradove u srednjoj Bosni dolazi do Sankog Mosta, gdje zajedno 5. i 7. Korpus ARBiH pod zapovjedništvom generala Atifa Dudakovića i Mehmeda Alagića, ulaze u Sanski Most u noći sa 9. na 10. oktobar 1995. godine.

General Alagić, uz generala Dudakovića, komandovao i jedinicima Armije RBiH koje su u ljeto 1995. godine stigle nadomak Banja Luke. Kasnije, saznao je da je zaustavljen diplomatskom interevencijom Sjedinjenih Američkih Država.

Poslije rata, na vlastiti zahtjev, biva penzionisan i prihvaća se dužnosti prvog poslijeratnog gradonačelnika općine Sanski Most. Sanski Most postaje utočište za sve prognane Bošnjake iz 51. opštine BiH.

Krajem jula 1999. godine odlukom tadašnjeg visokog predstavnika Carlosa Westendropa, smijenjen je sa mjesta načelnika Sanskog Mosta.

- Nije problem načelnik Alagić, nego general Alagić - kazao je tada.

Nakon što su ga 2. augusta 2001. godine uhapsili specijalci Federalnog MUP-a i sa čarapom na glavi doveli u Sarajevo, odakle je deportovan u Hag kazao je:

- Umrijet ću zbog ove čarape na glavi i lisica na rukama, neću zbog haške optužnice.

Optužen je za komandnu odgovornost za ratne zločine u srednjoj Bosni.

Iz Haga je pušten da se brani sa slobode, a tadašnjoj glavnoj haškoj tužiteljici Carli del Ponte je poručio da ga "ovdje više nikad neće vidjeti". Nepune dvije godine kasnije prestalo je kucati njegovo srce.

Dženaza mu je klanjana u rodnim Fajtovcima pred oko 30.000 ljudi koji su došli iz cijele BiH. Ukopan je u mezarju Fajtovačke džamije.

Umjesto da, po običajima, pita vjernike da li mu "halale" tadašnji reis Mustafa Cerić kazao je: "Halališ li im"?

Ovim povodom reisu-l-ulema Kavazović je za Agenciju MINA izjavio kako je osjetio potrebu da posreduje među onim predstavnicima vlasti na različitim nivoima koji mogu pomoći iznalaženju politika koje će predstavljati konkretan odgovor nakon posljednjih dešavanja u entitetu RS, a naročito pokušaja da se Bošnjaci, Hrvati i ostali građani nesprske nacionalnosti u potpunosti eliminišu iz političkog života i da se završi proces tzv. etničkog čišćenja, posebno u Srebrenici kao mjestu počinjenja genocida.

- Cilj nam je bio organizovati sastanak, ali i poručiti da povratak prognanih i status Srebrenice predstavljaju crvenu liniju, ne samo za Islamsku zajednicu koja je zabrinuta za svoj opstanak na ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Također nam je cilj bio ohrabriti političare da interese svih građana BiH stavljaju iznad interesa bilo koje političke stranke - kazao je reisu-l-ulema Kavazović.

On se nada da će ova inicijativa biti osnova političkog programa koji će podržati i druge političke opcije, ne samo one sa sjedištem u Sarajevu.

- Jer, identično bi se reagovalo i na diskriminaciju bilo kojeg naroda ili građanina na bilo kojem dijelu Bosne i Hercegovine. Od ishoda ove inicijative zavisi, ne samo opstanak Bošnjaka na jednom dijelu Bosne i Hercegovine, nego i multietnički karakter naše domovine i, ako hoćete, provođenje samog Dejtonskog mirovnog sporazuma u kojem je povratak prognanih jedan o osnovnih temelja - kazao je ovim povodom reisu-l-ulema Kavazović.

Izjavu su potpisali su član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda Bošnjaka Šefik Džaferović, premijer Federacije BiH Fadil Novalić, te predsjednici političkih stranaka/partija SDA, SBB i NIP, Bakir Izetbegović, Fahrudin Radončić i Elmedin Konaković. Od onih koji su prisustvovali sastanku i kojima je ponuđeno da potpišu ovu izjavu, jedino je nije potpisao predsjednik SDP-a Nermin Nikšić.

Kompletan tekst izjave:

Svjesni teškog stanja povratnika koji žive u bosanskohercegovačkom entitetu RS, kao i najnovijeg razvoja situacije nakon lokalnih izbora u Srebrenici, imajući u vidu da je bošnjačko stanovništvo skoro potpuno biološki i politički eliminirano sa prostora bosanskohercegovačkog entiteta RS, znajući da se nije odustalo od potpune eliminacije Bošnjaka i Islamske zajednice sa prostora bosanskohercegovačkog entiteta RS, kroz otežavanje kulturnog, duhovnog i ekonomskog razvoja, svjesni konstantnog pritiska i diskriminacije u svim sferama života u tom dijelu Bosne i Hercegovine, što je u gruboj suprotnosti sa euroatlantskim integracijama Bosne i Hercegovine kao sekularne države i društva zajedničkih vrijednosti i ljudskih prava, potvrđujemo da je tekst koji slijedi u 10 tačaka naša zajednička

IZJAVA

Mi, dolje potpisani, obavezujemo se da ćemo:

U budućem političkom djelovanju probosanskih partija/stranaka u bosanskohercegovačkom entitetu RS prevazići sve stranačke interese i u prvi plan staviti državu Bosnu i Hercegovinu, a posebno njene građane koji su povratnici u bosanskohercegovački entitet RS.

Zajedničkim djelovanjem politički ojačati poziciju integracionih snaga u ovom dijelu Bosne i Hercegovine i olakšati život povratnicima.

Izraditi sveobuhvatan program za opstanak i održivi razvoj Bošnjaka i Hrvata u dijelu Bosne i Hercegovine koji je trenutno u sastavu administrativne jedinice bosanskohercegovački entitet RS u roku od 60 dana.

Prilikom formiranja budžeta države Bosne i Hercegovine i oba entiteta, kantona i općina, zahtijevati godišnje izdvajanje za podršku povratnicima u iznosu od 0,2% do 2%.

Omogućiti bezuvjetnu institucionalnu zdravstvenu zaštitu povratnicima u bosanskohercegovački entitet RS u Federaciji BiH.

Izraditi studiju i sačiniti plan otvaranja bosanskohercegovačkih školskih centara u bosanskohercegovačkom entitetu RS, kako djeca povratnika ne bi trpjela diskriminaciju u učenju svog jezika i nacionalne grupe predmeta.

Insistirati na pokretanju tužbi na svim poljima protiv institucija i pojedinaca koji krše osnovna ljudska prava i prave diskriminacije po bilo kom osnovu.

Insistirati na usvajanju Zakona o restituciji na nivou države Bosne i Hercegovine i na potpisivanju Ugovora između Islamske zajednice i države Bosne i Hercegovine, jer Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini kao najveća vjerska zajednica nema potpisan ugovor sa državom.

Kada je Srebrenica u pitanju, posebno se obavezujemo da:

U roku od 60 dana donesemo i usvojimo poseban sveobuhvatan plan za revitalizaciju Srebrenice "Srebrenica 2030", iza kojeg će nesebično stati sve državne institucije, političke partije/stranke, nevladine organizacije i široki krug javnosti. Plan mora obuhvatiti 10-godišnju projekciju političkog, ekonomskog i kulturnog djelovanja u Srebrenici sa jasno izraženim ciljevima i načinom mjerenja ostvarenih rezultata.

Insistirat ćemo da se donese novi statut za Srebrenicu, kojim bi se osigurala ravnopravnost u predstavničkoj i izvršnoj vlasti, odnosno da Srebrenica ima poseban status u okviru RS i BiH i da bude proglašena regijom od posebnog evropskog značaja.

Ističe se da niko nema pravo na onakav odnos prema policiji, kao što se nema pravo ni policija neprofesionalno odnositi prema bilo kojem građaninu, već ima obavezu postupati i vršiti svoju misiju uz najviši nivo profesionalizma i u skladu sa zakonom i pravilima službe, navodi se u saopćenju koje je potpisao Sadik Ećo, predsjednik Upravnog odbora Sindikata policije Kantona Sarajevo.

Sindikat policije Kantona Sarajevo povodom rasta broja zaraženih koronavirusom na području kantona i Federacije BiH poziva građane i posjetioce Kantona Sarajevo da se strogo pridržavaju propisanih mjera i preporuka, kako bi se smanjio broj zaraženih.

- Molimo građane da se pridržavaju uputa nadležnih organa, te ih pozivamo na maksimalnu saradnju, jer na taj način čuvaju svoje, ali i zdravlje i živote sugrađana, te pomažu policiji u postizanju optimalnih rezultata prilikom obavljanja niza poslova i zadataka. Policija pored redovnih poslova i zadataka, posjećuju i oboljele u izolaciji, te se pored pandemijske krize kojoj su svakodnevno izloženi, bore i sa migrantskom krizom na području KS - navodi se u saopćenju.

Posebno apeluju na oboljele koji su u samoizolaciji da se strogo pridržavaju pravila i poštuju izrečene mjere, a građane koji se kreću u javnom prostoru da koriste zaštitne maske i drže potrebnu distancu, te izbjegavaju okupljanja u broju iznad dozvoljenog, jer samo na taj način moguće je ublažiti teške posljedice po zdravlje svih građana.

- Policija Kantona Sarajevo radi u uslovima nedostatka značajnog broja policajaca zbog nepopunjenih radnih mjesta prema važećem Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji, te kad tom broju dodamo i svakodnevno odsustvo određenog broja policajaca koji su oboljeli od COVIDA-19, dolazimo do broja od oko 450 nedostajućih policajaca na dnevnom nivou. Iz navedenih razloga u više navrata već cijelu godinu koliko traje pandemija koronavirusa veliki broj policajaca prekovremeno radi, a posljednju naredbu o uvođenju prekovremenog rada policijski komesar Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo je donio za tekući mjesec mart ove godine, sve s ciljem maksimalnog angažovanja na vršenju poslova i zadataka iz nadležnosti policije - navodi se u saopćenju Sindikata policije.