27
Novembar

Šume oko Srebrenice još pričaju bolnu priču o genocidu

Published in Istočna Bosna
 

Grupa iz Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari u pratnji dvojice preživjelih žrtava Marša smrti iz jula 1995. godine sakupljaju predmete koji su još uvijek ostali na stazi, 25 godina nakon genocida u Srebrenici.


Direktor Memorijalnog centra Emir Suljagić navodi da je cilj sačuvati materijalne stvari koje se još uvijek nalaze u šumama oko Srebrenice.


“Sve je fotografisano, snimljeno, katalogizirano, uključujući i tačne koordinate svega što je pronađeno”, naveo je Suljagić.


Iz Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari još jednom su apelovali da preživjeli, porodice i srodnici žrtava genocida u i oko Srebrenice toj instituciji daju na čuvanje predmete koji su pripadali žrvama genocida, kako se bi se sačuvale činjenice i dokazi o stradanjima nevinih civila.


“Memorijalni centar Srebrenica-Potočari nalazi se na ključnoj raskrsnici: dok se uistinu herojska borba za pronalazak preostalih nestalih nastavlja, ova institucija – koja je prije svega naše vlasništvo i koje ne bi bilo bez nemjerljive hrabrosti i požrtvovanosti porodica žrtava mora preći u ‘narednu fazu sjećanja'”, poručili su iz Memorijalnog centra.

 

Emir Suljagić@suljagicemir1
 
 

How unsettled our recent history actually is: this morning a group from @SrebrenicaMC accompanied by two survivors of the deathmarch from July 1995 are collecting artefacts still remaining along the track, 25 years after the fact.

View image on TwitterView image on TwitterView image on TwitterView image on Twitter
 
105 people are talking about this
 

 


Istakli su da je neophodno Memorijalni centar razviti za sljedeću fazu u borbi za komadić istine i njihovu priču.


Predmet ovog javnog poziva uključuje, ali nije ograničen na: Odjeću i obuću koja je pripadala žrtvama genocida ili preživjelim svjedocima (posebno obuću ručne izrade, konzerviranu hranu odnosno konzerve ili ambalažu istih, lične predmete žrtava genocida kao što su: satovi, tabakere, čakmaci-kresiva, lični dokumenti, i drugi predmeti uključujući i one pronađene uz žrtve u masovnim grobnicama), zatim improvizirane patente poput peći, svjetiljki, kolica za drva i tome slično); odjeću korištenu u Srebrenici (napravljenu od padobranskog platna ili šatorskog krila koji su korišteni pri bacanju hrane iz zraka 1993. godine), ruksake, sveske, udžbenike, igračke (kupljene ili ručno napravljene);


Takođe preživjeli, porodice i srodnici žrtava mogu dati dokumente, dnevnike, bilješke, pisma koja su putem Crvenog krsta stigla u ili poslana iz enklave, novinske članke i fotografije (poželjno u originalima, ali prihvatljivo je i u formi kopija), kao i audio i video građu, audio i video snimke koji govore o životu stanovništva bosanskog srednjeg Podrinja od početka agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, a posebno u periodu dok je Srebrenica bila tzv. zaštićena zona UN-a i u julu 1995. godine.


Iz Memorijalnog centra poručuju da će se pobrinuti za njihovo očuvanje i zaštitu, tako da ne propadnu.


“Sačuvaćemo ih za generacije koje dolaze, koje još nisu ni rođene. Javite nam se putem e-maila na This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. ili na telefon 056 440 486. Budite slobodni za svaki upit, ukoliko želite pomoći realizaciji ove aktivnosti, a vrata Memorijalnog centra će biti otvorena za sve dobronamjerne koji žele pomoći ovaj projekat”, navodi se u javnom pozivu.

 

Izvor: N1