24
April

Nekažnjeni zločini: Za 148 ubijene djece Goražda niko nije procesuiran

Published in Istočna Bosna

Iako je od aprila 1994., mjeseca u kojem je u Goraždu poginuo veliki broj djece, prošlo 25 godina, niko do danas nije optužen za granatiranje ovog grada, u kojem je tokom 1.336 dana koliko je bio pod opsadom – prema podacima udruženja – ubijeno oko 2.000 civila, od toga 148 djece.

Napadi na Goražde bili su posebno izraženi u aprilu 1994. godine, u vrijeme operacije Vojske Republike Srpske (VRS) pod nazivom “Zvijezda 94”, kada je za manje od mjesec dana ubijeno 20 djece. Među njima je bio i Haris Čaušević, koji je ubijen sa osam i po godina, dok se igrao s drugovima ispred kuće.

Njegova majka Mirsada se za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) prisjetila 14. aprila 1994. godine.

“Bio je to žestok napad na Goražde s lijeve strane Drine. Granatirano je, sve se dimilo. Narod je bježao na desnu stranu rijeke. Krili smo se i sklanjali, a onda je odjednom sve utihnulo i stale su granate”, ispričala je Mirsada Čaušević.

Njen sin je izašao da se igra ispred kuće, zajedno sa devetoipogodišnjim Eldinom Bašićem i osmogodišnjakom Ervinom Ušanovićem.

“U 12:05 pala je granata. Ubila ih je sva tri. Moj sin je bio pogođen gelerom u srčanu arteriju. Ova dva dječaka bila su baš iskasapljena od gelera. Komšinica mi je rekla da je vidjela Harisa kako doziva mamu u pomoć. Valjda dok je srce još malo kucalo”, kazala je Mirsada, izrazivši ogorčenost činjenicom da niko još nije procesuiran za granatiranja u kojima su ubijena djeca.

Zločini u zaštićenoj zoni UN-a

Ferida Smajović, predsjednica Udruženja civilnih žrtava rata u Goraždu, rekla je da su napadi na ovaj grad počeli u maju 1992. godine, ali da do danas niko za njih nije proglašen odgovornim ni procesuiran.

“Prve granate pale su 4. maja na Goražde, kada smo ostali bez struje, vode, hrane… Za tri i po godine opsade ubijeno je oko 2.000 civila, od čega 148 djece. U aprilu 1994. bila je velika ofanziva u kojoj je ubijeno mnogo civila i najveći broj djece. Nažalost, za 25 godina niko nije procesuiran za tolike zločine, ubijenu djecu, opsadu koja je trajala 1.336 dana”, kazala je Smajović.

O stradanju djece tokom opsade Goražda u proteklom ratu, Muamer Džananović, viši stručni saradnik u Institutu za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, objavio je knjigu “Zločini nad djecom Goražda tokom opsade 1992–1995”.

Knjiga, koja predstavlja istraživački rad autora, govori da su u Goraždu i pod statusom sigurne zone UN-a ubijana djeca.

Džananović napominje da je do 6. maja 1993. godine, kada je Rezolucijom 824 Vijeća sigurnosti UN-a Goražde proglašeno sigurnom zonom, ubijeno najmanje 56, a ranjeno najmanje 225 djece. Nakon dobijanja statusa sigurne zone, do kraja rata ubijeno je najmanje 64, a ranjeno najmanje 203 djece.

Više djece je ubijeno u vrijeme kad je Goražde bilo “sigurna zona UN-a”, što dovoljno govori o razmjerama zločina, navodi autor Džananović u svojoj knjizi.

U knjizi se navodi da su ubijana djeca svih uzrasta, 40 posto njih je bilo predškolskog uzrasta, a 57 posto ubijene djece je muškog spola. Više od 98 posto ubijene djece je bošnjačke nacionalnosti.