Od ranih jutarnjih sati na adresu izbornog štaba Moja adresa:Srebrenica pristiže veliki broj prijava i pritužbi Bošnjaka iz Srebrenice koji privremeno žive van granica Bosne i Hercegovine, koji su uredno popunili obrasce PRP1 za glasaje putem pošte, ali se ne nalaze na izvodu iz Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan BiH.

 

Nikada ranije, upozoravaju iz izbornog štaba, od Centralne izborne komisije nisu dobili nikakav odgovor da njihova prijava nije uredna, ili da postoji određeni nedostatak.

 

- Sada su izostavljeni. Pitamo se zašto? Ranije smo upozoravali da sumnjamo u rad CIK-a u njihovu profesionalnost i nepristrasnost, a dokaz tome je i ova zadnja odluka koja je donesena na štetu onih koji su preživjeli genocid i koji su silom protjerani sa svojih ognjišta.

 

Preko 220 Srebreničana koji žive van granica Bosne i Hercegovine izostavljeno je sa spiska za glasanje putem pošte bez ikakvog objašnjenja. Izostavljeni su i oni čiji su lični podaci zloupotrijebljeni kao što je slučaj porodice Pašalić koja trenutno živi u Holandiji, a registrovana da glasa iz Srbije. Kako su naveli u CIK-u, razlog je dupla prijava. Ali ono što dodatno potkrepljuje sumnju je da nisu izostavljeni oni Bošnjaci koji žive na području općine Srebrenica, čiji lični podaci su zloupotrebljeni, prijavljeni su da glasaju iz Srbije, oni su ostali, iako su dostavili lične izjave i dodatne dokaze da žive u Srebrenici i da glasaju na redovnom biračkom mjestu. Svi dokazi su dostavljeni još prije zaključenja roka za prijavu za glasanje putem pošte Općinskoj izbornoj komisiji i CIK-u, ali stanje se nije promjenilo. Pitamo se zašto? Da li je Centralna izborna komisija saučesnik u izbornom inženjeringu koji se priprema u Srebrenici? - kaže Sadik Ahmetović, predsjednik izbornog štaba MOja adresa:Srebrenica.

 

Od 220 Srebreniča koji su izostavljeni sa spiska nalaze se i oni koji nikada do sada nisu vadili lična dokumenta u Bosni i Hercegovini, žive van granica Bosne i Hercegovine, a nalaze se na popisu iz 1991. godine u Srebrenici i koji po Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine imaju pravo da se prijave i glasaju putem pošte.

 

-Centralna izborna komisija je i tu pristupila paušalno kod prihvatanja ili ne takvih prijava. Primjer tome je slučaj osobe koja je rođena 1990. godine u Srebrenici, dakle bila na popisu 1991. čija je prijava prihvaćena, a prijava majke koja je također rođena u Srebrenici nije prihvaćena, bez ikakavog objašnjenja. Takvih je slučajeva dosta na ovom spisku od 220 osoba, iako je Izborni zakon jasan kao i uputstvo za glasanje izvan BiH:

 

Status izbjeglog lica iz BiH osobe s ovim statusom dostavljaju:

 

1. Popunjen i potpisan obrazac (Potpis mora biti istovjetan potpisu na identifikacionom dokumentu koji prilažete uz prijavu kako bi prijava bila prihvaćena);

 

2. Identifikacioni dokument (važeća lična isprava izdata od zemlje domaćina, izbjeglički karton izdat od vlade zemlje domaćina ili druge međunarodne organizacije ili pasoš ili vozačka dozvola),

 

3. Dokument o dokazu državljanstva (uvjerenje o državljanstvu BiH ne starije od 6 mjeseci ili važeći pasoš BiH)

 

4. Dokument o dokazu prebivališta u BiH (kopija potvrde prebivališta ili kopija lične karte u cijelosti iz 1991. godine ili iz perioda od popisa do perioda sticanja statusa izbjeglog lica. Ukoliko ne posjedujete ovaj dokument bit ćete upisani u Centralni birački spisak za općinu u kojoj ste imali prijavljeno prebivalište na popisu stanovništva 1991. godine)”

 

Pitamo se, da li to Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine učestvuje u legalizaciji etničkog čišćenja ovog dijela Bosne i Hercegovine? - zaključuje Ahmetović.