You are here:NaslovnaVijestiSvijetPolicajac iz Srbije: Palio sam muslimanske kuće 1993. na istoku Bosne
12
Maj

Policajac iz Srbije: Palio sam muslimanske kuće 1993. na istoku Bosne

Published in Svijet

Zaštićeni svjedok svjedočio na haškom procesu Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, optuženim za zločine počinjene u Bosni i Hercegovini.

Svjedočeći na haškom procesu Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću-Frenkiju, optuženim za zločine počinjene u Bosni i Hercegovini, bivši policajac iz Srbije potvrdio je u četvrtak kako je u martu 1993. godine lično spalio jednu ili dvije kuće u bošnjačkom selu u Istočnoj Bosni.

“Jednu, najviše dve kuće sam spalio u rejonu sela Ljeskovik”, rekao je zaštićeni svjedok RFJ-083, koji je, po vlastitim riječima, u okolini Skelana tada bio kao pripadnik Posebnih jedinica policije Resora javne bezbednosti Ministarstva unutrašnjih poslva Srbije.

U izjavi tužilaštvu svjedok je opisao kako su kuće paljene u operaciji “čišćenja” sela u Podrinju, koju su predvodile “Crvene beretke” Službe državne bezbednosti Srbije, a kojima je “rukovodio” Simatović, u sudjelovanju s njegovom jedinicom.

Progon, ubistva, deportacije…

Svrha paljenja sela bila je da se “spreči povratak muslimana”, koji su sela napustili uslijed granatiranja iz Srbije i pred napadima “Crvenih beretki”, svjedočio je RFJ-083 u glavnom iskazu u utorak.

Stanišić, tadašnji načelnik SDB-a Srbije, i Simatović, prvi komandant “Crvenih beretki”, optuženi su za progon, ubistva, prisilno premještanje i deportacije Hrvata i Bošnjaka u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini u periodu 1991-95.

Simatovićev branilac Vladimir Petrović je u četvrtak, tokom unakrsnog ispitivanja, pitao svjedoka ko je naredio da se kuće pale.

“Do toga je došlo spontano, svi su to radili. Ko je naredio, ja ne znam, ali je to rađeno”, odgovorio je RFJ-083.

On je izjavio kako su Posebne jedinice policije, čiji je pripadnik bio, prateći “Crvene beretke” učestvovale u spaljivanju sela Ljeskovik, Osmače i Karačići kod Skelana.

‘Nisam ispalio ni metak’

Tokom boravka u Bosni i Hercegovini, policajci iz Srbije su, kako je rekao svjedok, slušali upute i naređenja “Crvenih beretki”.

Na sugestiju Simatovićevog branioca, svjedok je, međutim, potvrdio kako je muslimansko stanovništvo, zajedno s vojskom, napustilo ta sela prije nego što su “Crvene beretke” u njih ušle.

“Znači, bežali su od rata, razaranja, nasilja, smrti…”, sugerirao je advokat Petrović, a svjedok je to prihvatio kao tačno.

RFJ-083 je kazao kako za 12 dana, koliko je bio u Bosni i Hercegovini, nije vidio “ni neprijatelje, ni muslimansko stanovništvo, niti sam ispalio ijedan metak”, zato što su on i njegove kolege pružale “pozadinsku podršku” “Crvenim beretkama” i nisu učestvovali u njihovim akcijama.

Osvrćući se na svjedokov iskaz kako “‘Crvene beretke’ nisu poštedele nijedno selo na koje su naišle”, Simatovićev branilac sugerirao je kako je nemoguće da je to učinilo “10-15 ‘Crvenih beretki'”, kojima je, po iskazu svjedoka RFJ-083, bio pridodat njegov vod Posebnih jedinica policije.

Simatović bio vođa ‘Crvenih beretki’

Svjedok je, međutim, uzvratio kako je na širem području, tokom te operacije, bilo još pripadnika “Crvenih beretki”, kojima su bili pridodati drugi dijelovi jedinice od 200 pripadnika Posebnih jedinica policije pridošlih iz Srbije.

Svjedok RFJ-083 je potvrdio, odgovarajući na pitanja branioca, kako je Simatovića prvi put vidio ove sedmice u haškoj sudnici.

Rekao je kako je za Simatovićevo ime čuo prvi put 1992. godine, ali kako je saznao šta on radi tek kada se vratio iz akcije u Bosni i Hercegovini proljeća 1993. godine.

Advokat Petrović je na to citirao pisanu izjavu u kojoj je svjedok haškim tužiocima, prije dvije godine, rekao kako je “i pre nego što je otišao u Bosnu i Hercegovinu bilo opštepoznato da je Frenki Simatović vođa ‘Crvenih beretki'”.

Na pitanje zašto to nije ispravio, ako je netačno, RFJ-083 je odgovorio kako je “moguće da je o Simatoviću imao saznanja i pre odlaska u Bosnu i Hercegovinu, mnogo je vremena prošlo”.

Zbog revolta napustio policiju

Kao dokaz za tvrdnju da su “Crvene beretke” tada bile jedinica MUP-a Republike Srpske, Simatovićev branilac predočio je naređenje kojim ministar unutrašnjih poslova RS-a Mićo Stanišić postavlja Radojicu Božovića za komandanta policijskog odreda.

Svjedok, koji je ranije rekao kako su mu “Crvene beretke” prenijele da im je komandant “izvesni Božović”, prihvatio je kako je, po dokumentu, Božović dobijao naređenja od MUP-a RS-a.

Upitan kako to da su se pripadnici Posebnih jedinica policije iz Srbije potčinili njima nepoznatim “Crvenim beretkama” u istočnoj Bosni, iako su imali svoj štab u obližnjoj Bajinoj Bašti, kojim je komandovao policijski general Obrad Stevanović, RFJ-083 je odgovorio:

“To morate da pitate Stevanovića kako se to dogodilo da se jedna regularna jedinica potčini takvoj jedinici. Zbog toga sam iz revolta i napustio policiju.”

Na pitanje da li su tokom boravka u Bosni i Hercegovini slušali komandu Stevanovića ili “Crvenih beretki”, svjedok je rekao: “Isključivo ‘Crvenih beretki.'”

Udruženi zločinački podhvat

Ponovljeno suđenje Stanišiću i Simatoviću bit će nastavljeno u utorak, 15. maja.

Zločini za koje su optuženi Stanišić (67) i Simatović (67) počinjeni su, kako tvrde tužioci, tokom provođenja udruženog zločinačkog poduhvata, čiji je cilj bilo trajno i nasilno uklanjanje Hrvata i Bošnjaka sa velikih dijelova teritorija Hrvatske i Bosne i Hercegovine, radi ostvarivanja srpske dominacije.

Na čelu zločinačkog udruženja bio je, po tužiocima, tadašnji predsjednik Srbije Slobodan Milošević.

Proces Stanišiću i Simatoviću posljednji je u kojem će sudije utvrđivati da li su bivši zvaničnici Srbije krivi za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Pred Haškim tribunalom nijedan državni funkcioner Srbije nije bio osuđen za ta zlodjela.

Apelaciono vijeće naložilo novo suđenje
Poslije prvog suđenja, koje je, nakon jednog neuspjelog pokušaja, počelo 2009. godine, prvostepeno vijeće Haškog tribunala oslobodilo je 29. maja 2013. godine Stanišića i Simatovića krivice po svih pet tačaka optužnice.

Apelaciono vijeće Tribunala usvojilo je 15. decembra 2015. godine ključne osnove žalbe koju je na tu presudu uložilo Tužilaštvo.

Poništilo je oslobađajuću presudu i naložilo da proces bude ponovljen pred sudskim Mehanizmom, pravnim nasljednikom Tribunala.

Ponovljeno suđenje počelo je 13. juna 2017. godine.

Izvor: Agencije