15
Januar

PROFIL PROSJEČNOG GASTARBAJTERA U NJEMAČKOJ: ZARADI I PREKO 4.000 EURA MJESEČNO, MUČI GA KIRIJA, ŠKOLUJE DJECU I NE BI SE VRATIO

Published in Svijet

Prosječan gastarbajter iz BiH i Srbije u Njemačkoj zarađuje između 1.500 i 4.000 eura, najčešće iznajmljuje stan, donekle zna njemački jezik, školuje djecu i kada ga pitate reći će da nema namjeru da se vrati u zavičaj.

 

 
Kako se prema pojedinim analizama na tržištu rada Njemačke bilježi manjak od čak 1,7 miliona radnih mjesta očekuje se i dodatni priliv radnika sa područja Zapadnog Balkana. Reagujući na to tamošnje vlasti su pored izmjena zakona o dobijanju dvojnog državljanstva, promijenile i uslove za uvoz stranih radnika kroz tzv. “kartu šansi”.
 

U suštini, pored toga da se za njemačko državljanstvo strani državljani neće morati da se odreknu matičnog pasoša, Vlada Nemačke cilja i da uvede “zapadnobalkansko” pravilo kojim će kvote za uvoz radnika biti duplo veće, a uveden je i koncept karti šansi ne bi li se čitav proces ubrzao.

 

Plate i preko 4.000 eura

 

Zanati koji su nas nedovoljno cijenjeni, pa ih mladi izbjegavaju u širokom luku zbog malih plata, u ovoj evropskoj zemlji se bolje vrjednuju.

 

Recimo, zidar zarađuje 3.214 eura, moler 2.975 eura, a kovač može zaraditi 3.053 eura mjesečno. Umijeće varioca se plaća okoj 2.819 eura, a keramičara oko 3.000 eura.

 

Dakle, ljudi koji odu u Njemačku najčešće rade fizičke poslove. U pitanju je pranje sudova ili serviranja hrane u ugostiteljskim objektima, čišćenje kuća, posao magacionera u velikim marketima, recepcionera, konobara. Popularna su i zanimanja vezana za logistiku poput vozača kamiona i druge mehanizacije na gradilištima. Vozač viljuškara, na primjer, ima prosečnu platu 2.679 eura, a putar 3.463 eura.

 

Sad već tradicionalno najtraženiji su radnici u zdravstvu, medicinske sestre i ljekari, pa najveći broj radnika koji je otišao sa područja Balkana, upravo je iz ovog sektora. Fizioterapeut ima prosječnu platu 2.588 eura, bolničar 3.511 eura, medicinska sestra 3.645 eura, zubni tehničar 2.590 eura. Medicinsko-tehnički laboratorijski asistent 3.497 eura, a doktori prosječno 6.337 eura.

 

Naši ljudi se zapošljavaju u struci i sa diplomama različitih fakulteta, pa tako inženjer mašinstva zarađuje oko 6.173 eura, inženjer elektrotehnike 6.300 eura, arihtehta 4.122 eura. Programerima su vrlo visoke plate, što je trend širom svijeta.

 

Zašto odlazimo u Njemačku?

 

Kako kažu naši gastarbajteri u Njemačkoj razlozi odlaska su, kažu, realni – mnogo veća zarada za isti rad, lagodniji život i kako tvrde, manje stresa, jurnjave, strahova za egzistenciju i pitanja kako porodici obezbijediti bar osnovna sredstva za život.

 

  • Sve je nekako lakše, mirnije. U mnogim firmama možeš da odabereš hoćeš li raditi šest ili osam sati ili prekovremeno. Tako supružnici sa djecom najčešće odlučuju da žena radi skaraćeno, a muž osam sati dnevno. Prednost je i što nam je svima škola i posao praktično nadomak kuće i što ne gubimo ni vrijeme ni strpljenje u prevozu i gužvi… Zna se da ćeš dobiti platu na vrijeme i da ćeš imati dovoljno novca da pokriješ sve troškove bez ustezanja i kalkulisanja čega treba da se odrekneš – kaže Mirko koji četiri godine živi u Ahenu sa suprugom i dvoje djece.

Kako navodi, svi Srbi koji rade najčešće su i kreditno sposobni, pa gotovo svi uzimaju i dobre automobile na kredit. Za nekretnine se ipak malo odlučuju jer su u pitanju dugoročni zajmovi od 20 i više godina.

 

Zapošljavanje u Njemačkoj nikad lakše

 

Zbog deficita radnih mjesta Vlada Nemačke razmatra brojne olakšice za radnike, posebno one sa područa Balkana, nudeći svojevrsnu privilegiju za ulazak na njemačko tržište rada. U pitanju je mogućnost radnika sa ovog područja da se okušaju u poslovima i van svoje struke, a ne samo ono za šta su primarno obučeni.

 

Naime, inovacija je takozvana “karta šansi”, koja podrazumijeva da ljudi mogu prvo da se dosele u Njemačku i nađu stan, prilagode se, i onda tek krenu u tražanje posla koji im odgovara. A ne kao što je ranije bio slučaj da mora postojati garancija posla da biste došli u zemlju.

 

Ona se dobija na osnovu jedinstvenog sistema bodovanja. Da biste je dobili, potrebno je 6 bodova. Određena stručna kvalifikacija vrijedi 4 boda, tri boda dobro poznavanje njemačkog ili tri godine radnog iskustva, dva boda ukoliko je osoba mlađa od 35 godina, a jedan bod ukoliko je ranije legalno barem šest mjeseci boravila u Njemačkoj.

 

Novi zakon o useljavanju kvalifikovanih radnika koji se planira, u koji je agencija dpa imala uvid, predviđa i ukidanje ograničenja od 25.000 ljudi godišnje u takozvanoj regulativi za Zapadni Balkan. Kvota za državljane Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije biće duplo veća – 50.000 godišnje.

 

 

Takođe, stranci koji žive u Njemačkoj više neće morati da se odreknu svog pasoša kako bi dobili njemačko državljanstvo, a prema novim pravilima koja je izradilo ministarstvo unutrašnjih poslova, mogu da podnesu zahtjev nakon samo pet godina boravka u zemlji.

 

Čak tamošnje kompanije nude i da se pobrinu za preseljenje i dolazak radnika, ali i obezbjeđuju individualni plan uhodavanja i prijedloge različitih aktivnosti za navikavanje na život i kulturu u Njemačkoj, kako stoji na sajtu firme “Dojče ban”. U pitanju je nacionalna željeznička kompanija koja traži 25.000 radnika.

 

Razmatraju se još i brojne olakšice vezane za jezik. Kako je jedan od uslova ranije bio dobro poznavanje jezika, a za neka zanimanja je bilo potrebno bar poznavati oblast u kojoj radite, sada se u nekim kompanijama predlaže uvođenje dvojnog jezičkog sistema.

 

U svjetlu toga, da bi radnici lakše aplicirali za posao, neke kompanije, poput pomenute “Dojče Ban”, prihvataju da prijavu i potrebne dokumente ljudi dostave na svom maternjem jeziku, a ne nužno na nemačkom, kako je to ranije bila praksa.

 

Mogućnost prekvalifikacije je takođe otvorena, čak dobrodošla, jer je Njemačka u nikad većoj potrazi za radnom snagom, prenosi Blic.

 

Last modified on nedjelja, 15 Januar 2023 09:48

Istočna Bosna