- Projekat "mini Šengen" je kao i sve u ekonomiji, spoj politike i ekomonije. Govorit ću isključivo s ekonomskog stajališta. Svaki promet roba i usluga traži veće tržište i više kupaca. Savremena ekonomija ne prepoznaje zatvorena tržišta. Privreda BiH imala bi niže troškove u proizvodnji, bili bi konkurentniji na većem tržištu. "Mini šengen" ima više prednosti nego mana. Sportski rječnikom kazano, ovo je jedno uigravanje kako bismo se ponašali u utakmici na velikom terenu, a to je prije svega Evropska unija – kaže za Faktor Željko Šain, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.

S druge strane, politički aspekt ovog projekta je mnogo osjetljiviji. Najveći zagovarač "mini Šengena" je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić (inicijativu su zdušno podržali Albanija i Sjeverna Makedonija), čija sramna ratna prošlost te neuvjerljiva opredijeljenost za mir i poštovanje drugih država, prosto tjeraju na sumnju koji su, ustvari, pravi motivi Beograda.

Srbija bi kao država sa najvećim brojem stanovnika željela dominirati na tržištu i u politici. Istovremeno, Vučiću bi "mini Šengen" omogućio dodatno kupljeno vrijeme da odgodi priznanje Kosova, čiji su predstavnici na nedavnom sastanku u Washingtonu dobili preporuke da se pridruže ovom projektu. Također, zbog promjena na političkoj karti Crne Gore sasvim je realno očekivati da prosrpske stranke i u ovom prate Beograd.

Ulazak u "mini Šengen" mogao bi značiti, smatraju mnogi politički analitičari u regiji, da Evropska unija, kojoj streme sve zemlje regiona, pronađe novi razlog za odbijanje proširenja.