25
Mart

Neuropsihijatrica Amra Delić savjetuje: Kako pobijediti strah i sačuvati mentalno zdravlje u izolaciji

Published in BiH
Neuropsihijatrica Amra Delić savjetuje: Kako pobijediti strah i sačuvati mentalno zdravlje u izolaciji
 
Zbog karantina kojim se sprečava širenje zaraze koronavirusom ljudi su izloženi stresu, strahu, ali i anksioznosti. Mnogi se sve češće obraćaju stručnjacima s upitom kako se nositi sa stresom tokom nesreće zbog širenja koronavirusa.

"Moram priznati da nam stiže dosta upita vezano za psihološke savjete u ovoj situaciji. Važno je znati da su znaci stresa normalna reakcija u ovakvim situacijama i veća je vjerovatnoća da će biti izraženiji kod osoba koje se nalaze u izolaciji i čiji najbliži se nalaze u gradovima ili zemljama koji su direktno pogođeni bržim širenjem epidemije", govori Delić.

U toku izbijanja zarazne bolesti potrebno je, dodaje, obratiti pažnju kako na fizičko, tako i na psihičko zdravlje, jer stres utječe na imunitet (otpornost). Zbog toga je, napominje, važno prepoznati znakove stresa, upoznati se o načinima koji mogu pomoći da ublažimo stres i kada je potrebno, zatražiti stručnu pomoć.


Kada zatražiti pomoć

 



"Reakcije na stres mogu biti ponašajne, fizičke, emocionalne i kognitivne. Moguće ponašajne reakcije su povećanje ili smanjenje nivoa energije ili aktivnosti, povećana upotrebe alkohola, duhana i/ili droga, pojačana razdražljivost, s izljevima bijesa i čestim svađama, nemogućnost opuštanja, smetnje u spavanju, plačljivost, pretjerana briga, potreba za osamljivanjem na duže vrijeme, okrivljavanje drugih za sve, poteškoće u komunikaciji ili slušanju drugoga tokom razgovora, poteškoće s pružanjem ili prihvatanjem pomoći i nemogućnost da osjetimo zadovoljstvo, ugodu ili da se zabavimo", govori Delić.

S druge strane, fizičke reakcije su bolovi u stomaku ili dijareja, glavobolje ili druge vrste bolova, učestalije mokrenje, gubitak apetita ili prekomjerno konzumiranje hrane, pojačano znojenje, drhtanje ili trzanje mišića te plašljivost i trzanje na svaki zvuk.

"Tu su i emocionalne reakcije kao što su anksioznost ili osjećaj prekomjerne zabrinutosti i nedefiniranog straha, depresija, beznadežnost, osjećaj krivnje, osjećaj ljutnje, junaštva, euforije ili neranjivosti, odsustvo brige za bilo čime, osjećaj tuge. Dok od kognitivnih reakcija možemo izdvojiti poteškoće s pamćenjem, zbunjenost, smetnje u koncentraciji i poteškoće u donošenju odluka", kaže Delić.

Ukoliko su neki od ovih znakova stresa prisutni nekoliko dana ili dvije-tri sedmice, potrebno je, ističe, potražiti psihološku pomoć u svojoj lokalnoj zajednici.

"To mogu biti centri za mentalno zdravlje i druge psihijatrijske ordinacije, udruženja psihologa i psihoterapeuta, nevladine organizacije koje pružaju psihosocijalnu pomoć i podršku i slično. Većina ovih ustanova i organizacija stavila se na raspolaganje stanovništvu putem telefona, Skypea, Vibera i drugih online i mobilnih aplikacija, kao i društvenih mreža", govori Delić.


Briga o sebi je, naglašava, najbolji način za ublažavanje stresa.


"Nemojte se plašiti da postavljate pitanja, otvorena komunikacija sa pružaocima
zdravstvene i psihološke zaštite može pomoći da se smanje eventualne smetnje u vezi sa 'socijalnim distanciranjem', izolacijom ili karantinom. Potražite i pisane
informacije koje su dostupne. Zatražite od člana porodice da vam pribavi
informacije u slučaju da ih trebate, a sami ne možete da ih pronađete. Također, odvojite vrijeme da se fokusirate na stvari koje vam dobro idu i koje su pod vašom
kontrolom. Uspostavite dnevnu rutinu, šta ćete i u koje vrijeme raditi", savjetuje Delić.


Smanjite pušenje i alkohol, radite vježbe



Da bismo sačuvali zdravlje, važno je i zdravo se hraniti, uzimati dovoljno vode, izbjegavati prekomjerne količine kafe i alkohola, smanjiti pušenje ili prestati pušiti, ne koristite droge, osigurati dovoljno sna i odmora, kao i biti fizički aktivni i raditi vježbe.

Više je načina koji nam mogu, kaže doktorica Delić, pomoći da se opustimo.

"Tu prvenstveno mislimo na duboko disanje, istezanje, meditiranje, molitva/namaz, pranje lica i ruku, bavljenje hobijima ili drugim kreativnim tehnikama (pisanje, crtanje, pjevanje i slično). Umirite sebe tako što ćete se između stresnih aktivnosti ili napornih zadataka malo zabaviti. Koristite vrijeme za relaksaciju, kuhanje zdravih obroka, čitanje, slušanje muzike, aromatsku kupku ili tuširanje, razgovor sa članovima porodice, šetnja i/ili rad u bašti, sadnja cvijeća na balkonu, gledanje filmova i slično", savjetuje naša sagovornica.

Važno je, kaže, voditi računa i o fizičkom zdravlju jer ono utječe na nivo stresa.

"Pauzirajte kako bi se odmorili i fokusirali na pozitivne aspekte života, kao sto su odnosi s najbližima. Vodite računa o svom tijelu i osjećanjima. Pokušajte njegovati 'zdrav duh u zdravom tijelu'. Prepoznajte i obratite pažnju na prve znakove stresa. Važno je znati da su osjećanja napetosti, tjeskobe, straha, ljutnje, bijesa ili krivnje normalna reakcija na abnormalnu, nesvakidašnju situaciju, kao što je pojava nepoznate bolesti, čak i kad za nas ne postoji direktna prijetnja", ističe Delić.

Jedan od najboljih načina za smanjenje anksioznosti, depresivnosti, usamljenosti i
dosade tokom fizičke/socijalne distance, karantina i izolacije jeste, dodaje, da s ljudima kojima vjerujete razmjenite pouzdane informacije o trenutnoj epidemiološkoj situaciji.

"Možete koristiti telefon, elektronsku poštu, poruke i društvene medije da biste se povezali sa prijateljima, porodicom i drugima. Razgovarajte licem u lice sa svojim voljenim i prijateljima pomoću Skypea ili sličnih aplikacija. Odvojite vrijeme da obnovite energiju i duhovnost putem molitve, meditacije ili pružanja
podrške i pomoći drugima. Budite solidarni", poručuje Delić.


Ukoliko ste izašli iz samoizolacije ili karantina, moguće je, napominje, da će biti pomiješanih osjećanja, uključujući i osjećanje olakšanja.


"Kad izađete iz samoizolacije ili karantina, mogu se javiti osjećanje tuge ili ljutnje ukoliko se pokaže da naši prijatelji i voljeni imaju neutemeljene strahove od oboljenja tokom kontakta sa vama iako je utvrđeno da niste zarazni. Najbolji način da se razriješi ovaj zajednički strah je detaljnije upoznavanje sa ovom bolešću i stvarnim rizikom za druge. Razmjena tih informacija često će smiriti strahove kod drugih i omogućiti vam da se ponovno povežete s njima. Jako je važno da ne stigmatiziramo osobe i članove njihovih porodica koji su izašli iz izolacije i karantina", zaključuje.

Na kraju napominje da se ne smije zaboraviti da posebno djeca mogu biti pogođena onim sto čuju i vide na televiziji.

"Pomozite djeci da pronađu pozitivne načine da izraze osjećanja, posebno osjećanja straha i tuge. Svako dijete izražava emocije na svoj način, a igra i crtanje mogu biti od pomoći u tome. Kad izraze i prenesu osjećanja u sigurnom i podržavajućem okruženju djeca osjećaju olakšanje. Učenje i 'online škola' od posebnog su značaja jer vraćaju osjećanje normalizacije. Ohrabrujte djecu da nastave s igrom i da ostanu povezani za svojim drugarima, čak i u uvjetima fizičke/socijalne distance, savremene tehnologije danas su to učinile mogućim", konstatuje Delić.
Last modified on Srijeda, 25 Mart 2020 08:12