07
Novembar

Ko radi da se ništa ne uradi i ko je zaista za NATO: Počeo sastanak delegacija HDZ-a i SDA

Published in BiH

Sastanak delegacija Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine i Stranke demokratske akcije (SDA), koje predvode predsjednici tih stranaka Dragan Čović i Bakir Izetbegović, počeo je u sjedištu HDZ-a u Mostaru.

 

Sastanak ove dvije stranke je trebao biti održan još 28. oktobra, ali je otkazan zbog privatnih obaveza predsjednika SDA Bakira Izetbegovića. Danas su sve obaveze usklađene, što se, sudeći prema posljednjim javnim istupima, ne može reći za stavove aktera razgovora o najvažnijim temama koje će se naći na pregovaračkom stolu.

Jedna od tih tema je formiranje vlasti, naročito na državnom i federalnom nivou. U HDZ-u vjeruju da, kako je kazao predsjednik te stranke, “bošnjačka strana uvijek nešto uradi da se ništa ne uradi”, dok u SDA nisu baš sigurni da li su njihovi današnji sagovornici iskreno zainteresirani za NATO put, te ne znaju da li i dalje namjeravaju uvjetovati formiranje federalne vlasti novim Izbornim zakonom.

– Gospodin Čović daje pomalo kontroverzne izjave, da želi relaksaciju i popravak odnosa, a onda ovakvu izjavu da, ili susret sa Lajčakom. Vidjet ćemo se, pa ćemo razgovarati – izjavio je Izetbegović prošle sedmice.

Iako se formiranje državne vlasti sigurno ne može zaobići, fokus razgovora će ipak biti na uspostavi vlasti na nivou Federacije BiH i pronalasku rješenja za izmjene i dopune Izbornog zakona BiH. Iz HDZ-a su ranije poručivali da bez Izbornog zakona, onakvog kakvog ta stranka priželjkuje, nema imenovanja izvršne vlasti na federalnom nivou, dok u SDA-u imaju mnogo drugačiju viziju izmjena izbornog zakonodavstva, te smatraju da se to pitanje treba rješavati tek po formiranju vlasti.

HDZ bi da implementira samo odluku Ustavnog suda BiH u predmetu “Ljubić” i to onako kako toj stranci odgovara. Traže osiguravanje “legitimnog predstavljanja”, a kada je Dom naroda Parlamenta FBiH u pitanju, to podrazumijeva rješenje koje je protivno evropskim demokratskim standardima i unosi dodatnu diskriminaciju u bh. izborni sistem. Uz Dom naroda FBiH, iz HDZ-a insistiraju i na izmjenama koje se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH, gdje također insistiraju na “legitimnom predstavljanju”.

S druge strane, iz SDA poručuju da se izmjene Izbornog zakona moraju prilagoditi i odlukama Evropskog suda za ljudska prava u predmetima “Sejdić-Finci”, “Pilav” i “Zornić”, odnosno da se bilo kakvim budućim zahvatima moraju ukloniti postojeće diskriminatorne odredbe. Pozivaju se na ranije prijedlog, poput takozvanog Fileovog modela, kojeg je svojevremeno predlagao tadašnji evropski komesar Stefan File.

Ono što nisu uspijevali u protekloj deceniji, HDZ, SDA i ostale parlamentarne stranke bi trebali završiti u narednih šest mjeseci, a to je pronalazak rješenja za održavanje lokalnih izbora u Mostaru. Taj vremenski rok je Parlamentarnoj skupštini BiH nametnuo Evropski sud za ljudska prava u odluci po tužbi Mostarke Irme Baralije. Ukoliko to ne urade, mogućnost nametanja privremenog rješenja ima Ustavni sud BiH.

Delegacije HDZ-a i SDA trebale bi danas razgovarati i o aktuelnim izazovima sa kojima se postojeća federalna vlast suočava, a to se prije svega odnosi na usvajanje dva reformska zakona, Zakonu o doprinosima i Zakonu o porezu na dohodak. Rezerve prema tim zakonskim rješenjima ima i HDZ, te je današnji sastanak odlična prilika da se eventualne nesuglasice vezane za sadržaj tih zakona konačno riješe i da prijedlozi dobiju podršku Parlamenta FBiH.

IB.ba/Faktor