Priča se da bi nam uskoro trebalo biti bolje. Hoće li?
Sad ste me iznenadili, ali nadam se da će biti nešto više volje i pameti svih bitnih političkih faktora u Bosni i Hercegovini, da ćemo prevazići, odnosno da nećemo ući u krizu koja se nagovještava.
Može li se naći kompromis ili su definitivno ti stavovi zabetonirani?
Što se tiče naše strane, stvari su jasne.
Je li Dodik problem?
Naravno da jeste, rastući problem duže od decenije. Mislim da je konačno izazvao reakciju međunarodne zajednice, jer dugo nismo bili na radaru kada je u pitanju međunarodna zajednica. SAD su imale nekih težih kriza u svijetu, a sada se taj fokus vraća na nas. Gospodin Dodik je polako isprobavao domete te svoje politike kroz odlikovanje Radovanu Karadžiću, vrijeđanja američkog, njemačkog ambasadora, uvrede upućene visokom predstavniku… Sad je vrijeme da se podvuče crta i kaže dosta je toga više.
Razgovarate li sa liderom SNSD-a? Ima li mjesta za kompromis?
Znate šta, bilo je mjesta, ali onda uslijedi redovita reakcija iz RS-a. Ovaj član 3. koji smo potpisali, da ćemo se držati ranijih zakona, strateških odluka, da će biti poslati planovi u Bruxelles, u NATO, tu je faktički opisana aktivacija MAP-a i sad je trebalo naći način kako da to uradimo a da tu svi spasu obraz, uključujući i gospodina Dodika.
Hoće li biti novih razgovora i važi li ovaj sporazum koji spominjete?
Dodik je u bahatom stilu rekao da ja to mogu ponijeti kući, dakle i dalje radi stvari koje kopaju taj jaz između nas. Ja sam uvijek u stanju prevazići te stvari, ali ima linija iza koje se sigurno neće ići.
Koja?
Vladavina zakona, poštovanje Ustava, uključujući i Dejtonski sporazum. Nema vraćanja nazad.
Pitanje ANP-a je prepreka koju je teško preskočiti – da li je taj problem blokirao Bosnu i Hercegovinu i neke njene važne projekte poput bloka 7 TE Tuzla? Ove sedmice smo imali priču o toj blokadi, koja je direktna posljedica nesastajanja Vijeća ministara BiH.
Nije. Vijeće ministara je za blok 7 donijelo odluke. Radi se o pismu, koje će najvjerovatnije biti poslano u utorak, a sve bitnije odluke su ranije donesene. Ali, ima 900 miliona eura finansijskih aranžmana, kredita namijenjenih Bosni i Hercegovini, od čega 37 posto za RS, a koji će biti zaustavljeni. Ako gospodin Dodik nastavi sa ovakvom politikom, to će nanijeti štetu i Republici Srpskoj.
Kakva je u svemu tome uloga Dragana Čovića?
Gospodin Čović bi da mi uspostavimo vlast, pa da nakon toga rješavamo pitanje NATO-a. A onda bi na Federaciji mijenjao prvo Izborni zakon po zamisli HDZ-HNS-a. SDA neće ništa raditi, čekat ćemo da vidimo taj prijedlog. Neka proizvede nešto što bi podržala dvotrećinska većina. Problem neformiranja federalne vlasti već počinje ići na nerve, umanjuje šanse da se stvari riješe.
Je li izgledno da se vlast formira nakon Kongresa SDA?
Ovi stavovi koje sam iznio biće zakucani na Kongresu. Ne kanim popustiti ni u čemu što sam rekao, inače ću se povući sa mjesta predsjednika SDA. Često sam govorio gospodinu Čoviću da treba drugačije da se odnosi prema SDA, Islamskoj zajednici, Bošnjacima, da tako ubijedi Bošnjake kako bi izašli u susret nekim rješenjima za koja su Hrvati zainteresovani. Toga dosad nije bilo, nadam se da će biti.
U Bruxellesu će biti izabrana nova Komisija? Šta očekujete od novog sastava kada je riječ o Bosni i Hercegovini? I SAD se bude kada je riječ o interesu za našu zemlju?
Mišljenje koje smo dobili od njih je jako dobro. Neće biti lako ispuniti stavove i zahtjeve iz Mišljenja, jer je to sublimacija države nad entitetima, sve suprotno od ovoga što radi gospodin Dodik. Ono što entitet neće da rješava, EU traži da država riješi. Građanski princip definitivno će jačati, za šta nisu zainteresovani HDZ i HNS. Afirmacija građanskog principa će svakom čovjeku u BiH omogućiti da se kandiduje, ali time ćemo dobiti sve više Bosne i Hercegovine. U prvi mah Palmer će se baviti Kosovom, a onda BiH jer smo mi kompleksnije pitanje. BiH je bitan čvor kojim će se SAD baviti tako što neće nekom malom balkanskom političaru dati da upravlja njihovim investicijama.
Sve više se govori o utjecaju Rusije na neke političare u BiH, posebno Milorada Dodika. Zašto se u javnosti smatra da Rusija podržava jednu stranu, a drugu, onu koja je državotvorna, apsolutno ignoriše i u nekim slučajevima kritikuje?
Njima je zanimljivo što imaju igrača kakav je Dodik i što on na takav način zastupa sve ono za šta su oni zainteresovani, a to je zaustavljanje NATO-integracija Srbije i Bosne i Hercegovine.
Puno je otvorenih pitanja sa susjedima, posebno sa Hrvatskom. Kolinda Grabar-Kitarović je više puta bila u BiH, ali nije u zvaničnoj posjeti. Da li se otvorena pitanja poput Trgovske gore mogu rješavati mimo zvaničnih sastanaka? Zašto šutimo?
Ne šutimo, tu imamo potpuni konsenzus. Hrvatska preferira lokaciju koja je kilometar od Bosanskog Novog. Na katastrofalan način se mogu ugroziti ljudi i privreda. Ovdje nije situacija kao sa pelješkim mostom, ići će se, ako treba, i na međunarodne sudove kako bi se to zaustavilo.
IB.com/Oslobođenje
