Do 1995. godine u poljima uz rijeku Usoru u Doboj-Jugu bile su izgrađene tek dvije-tri kuće. Danas je tu više od 200 privrednih i stambenih objekata

Razorne poplave koje su ovih dana ponovo zahvatile pojedine dijelove naše zemlje, otvorile su stara pitanja zašto se ovo, gotovo u kontinuitetu, ponavlja. U Tešnju, Usori, ali i Doboj-Jugu u međurječju Usore i Bosne, gdje je ovaj put poplavljeno gotovo 200 objekata, poplave su postale uobičajene.

Ovdje se na pravi način može vidjeti da i prirodni i ljudski faktor uveliko doprinosi plavljenju privrednih i stambenih objekata.

Naselje Kalošević kod Tešnja, nabujala Usora ovaj put je porušila nasip koji je odolio i poplavi iz 2014. i prodrla u 16 kuća.

– U odnosu na 2014. nivo je bio viši. Šteta je totalna – priča stanovnik Kaloševića Huska Hakić.

– U ovaj mjesec dana ćemo taj nasip dodatno ojačati i podići s visinom nasipa kako bismo spriječili ponavljanje ovakvih situacija – ističe načelnik Općine Tešanj Suad Huskić.

U Tešnju nasip možda i pomogne. Međutim, kako sada stvari stoje, u Doboj-Jugu je stanje mnogo teže.

Do 1995. godine u poljima uz rijeku Usoru u Doboj-Jugu bile su izgrađene tek dvije-tri kuće. Danas je tu više od 200 privrednih i stambenih objekata. Četiri godine poslije velike poplave 1965. godine ovdje su izgrađeni nasipi kako bi se kraj štitio od poplava.

Poslije 1995. godine investitori, odnosno vlasnici stambenih i privrednih objekata uz magistralni put su izvršili nasipanje kako bi osigurali ljepši i bolji pristup svojim objektima. Kako su, između ostalog, i zbog toga poplave postale učestale, onda su počeli sa izgradnjom potpornih zidova kako bi se štitili od poplave, naravno, na štetu prvog susjeda.

– Firme se uzdižu na zemlji, a onda stavljaju potporne zidove i normalno da je tu voda koja nas plavi. Neka nešto oko Usore urade, zaštite nas. Ovo je već peta poplava – kaže stanovnica Matuzića Mediha Kikić.

Jedino rješenje je izgradnja velikog nasipa od Ušća u Bosnu do Kaloševića u tešanjskoj općini vrijednog osam miliona maraka. Iako je sve dogovoreno prije desetak godina novac za ovo nikada nije osiguran, ali zato jeste 600.000 maraka za izgradnju parcijalne obale, tvrde u Doboj-Jugu.

– Novac se trenutno ne može upotrijebiti jer se treba dobiti i saglasnost Općine Usora pošto se radi o zajedničkom koritu. Mi smo na ovom dijelu niži od općine Usora tako da svaki put mi budemo plavljeni – navodi Mirnes Tukić, načelnik Općine Doboj Jug.

Promjenom toka Usore obala, koja je fizički u Doboj-Jugu, katastarski pripada općini Usora koja je, slijedom toga, nadležna za izdavanje građevinske dokumentacije što uvjetuje garancijama da izgradnja nasipa neće ugroziti nogometno igralište u Makljenovcu.

– Dolje bi trebalo uraditi nekakav potporni zid koji bi zamijenio široki trup nasipa i da igralište i dalje ostane u uporabi. I s tim kompaktnim, cjelovitim rješenjem da dvije općine zajedno podnesu zahtjev ZDK-u za dozvolu za izgradnju – kaže Zvonimir Anđelić, načelnik Općine Usora.

I tako dok neplanska gradnja uzima danak, a vlasti se ne mogu dogovoriti kako se sutra štititi od novih poplava, građanima ostaje da se nadaju kako će ih nove poplave zaobići.