Za HDZ i satelitske stranke okupljene u nevladinu organizaciju HNS, smatra Ljubić, nije sporno učešće Demokratske fronte u vlasti ako se oni "definiraju kao dio bošnjačkog bloka"
Predsjednik Glavnog vijeća nevladine organizacije Hrvatski narodni sabor (HNS) Božo Ljubić je u ozbiljnom konfliktu sa samim sobom. Nikako da se odluči između odluke Ustavnog suda BiH u predmetu koji nosi njegovo ime i teze o "etničkim reprezentacijama" koju u posljednjih nekoliko mjeseci u javnom diskursu nameću njegovi nalogodavci iz HDZ-a BiH i njihovi politički saveznici iz SNSD-a.
Za HDZ i satelitske stranke okupljene u nevladinu organizaciju HNS, smatra Ljubić, nije sporno učešće Demokratske fronte u vlasti ako se oni "definiraju kao dio bošnjačkog bloka".
- Naravno, smatram kako ne treba, niti će se to dogoditi, da HDZ, odnosno stranke HNS-a, ulaze u pregovore s bilo kojom pridruženom strankom bošnjačkom bloku – kazao je Ljubić.
Dakle, sudeći prema Ljubićevom tumačenju političkog uređenja BiH, vlast formiraju tri etnički monolitna bloka: bošnjački, srpski i hrvatski, a svi koji se "ne osjećaju tako", a posjeduju određeni izborni kapacitet, trebaju se svrstati u jedan od ta tri bloka, u ovom slučaju bošnjački.
Tu dolazimo do odluke Ustavnog suda BiH u predmetu "Ljubić", u koju se predsjednik Glavnog vijeća nevladine organizacije HNS kune i koju nerijetko interpretira na specifičan način.
Sudije Ustavnog suda BiH u obrazloženju te odluke konstatiraju da vlast u državi proističe iz naroda i pripada narodu, a da je Ustav BiH kao narod označio "konstitutivne narode koji zajedno sa Ostalima i građanima BiH čine zajednicu državljana koja jednakopravno ostvaruje vlast putem svojih predstavnika".
Ustavni sud BiH, dakle, u Ljubićevoj omiljenoj odluci kaže da u vlasti ne participiraju samo "etnički blokovi" ili "etničke reprezentacije" već i Ostali te građani BiH. Međutim, to Ljubiću, njegovim mentorima i saveznicima u ovom trenutku ne odgovara pa po ustaljenoj praksi selektivnog konzumiranja ustavnih odredbi tu činjenicu svjesno zanemaruju.
Da im vizija vlasti sastavljene od "etničkih reprezentacija" nije baš legitimna i legalna, potvrđuje i Zakon o vijeću ministara BiH, prema kojem sastav Vijeća ministara mora biti u skladu sa Ustavom BiH.
- U sastav Vijeća ministara ili na dužnosti generalnog sekretara Vijeća ministara mora se osigurati najmanje jedno mjesto za pripadnike Ostalih – kaže član 6. Zakona o vijeću ministara BiH.
Ako je ustavna i zakonska obaveza u Vijeću ministara imati i predstavnike Ostalih, bilo bi uzbudljivo slušati kojom bi se logičkom vratolomijom Ljubić i njegovi istomišljenici poslužili da objasne tezu o državnoj vlasti koju formiraju monolitne "etničke reprezentacije".
Osim produbljivanja međuetničkog jaza u BiH, koncept vlasti koju formiraju tri "etničke reprezentacije" se u dnevnopolitičkom kontekstu svodi na borbu za pozicije.
- Srbima pripadaju tri ministarstva i predsjedavajući Vijeća ministara BiH – insistira u posljednjim mjesecima predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.
Posljednji put kada je pozicija predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH pripadala pripadniku srpskog naroda, u konkretnom slučaju Nikoli Špiriću iz SNSD-a, "srpsku reprezentaciju" u Vijeću ministara BiH činila su još dva ministra, a ne tri, kako to Dodik danas pokušava nametnuti kao nešto sasvim racionalno. U istom tom sazivu Vijeća ministara BiH je dužnost ministra vanjskih poslova obnašao Sven Alkalaj kao predstavnik Ostalih.
Izborni legitimitet SNSD-a i satelitskih stranaka ne korespondira sa ambicijama da taj blok u Vijeću ministara BiH, pored predsjedavajućeg, ima i tri ministra. Duboko je toga svjestan i Dodik pa daje sve od sebe, ali mu zasad ne ide, da u državnu vlast "ugura" SDS i PDP, čime bi ujedno neutralizirao opoziciju u entitetu RS.
Ustaljena praksa i kapaciteti stranaka u zakonodavnoj vlasti nalažu izvjestan epilog da će probosanski blok, kojeg bi pored SDA, ukoliko pregovori urode plodom, trebala činiti i Demokratska fronta te eventuano još neka probosanska politička opcija, imati četiri ministarstva u budućem sazivu Vijeća ministara BiH. Raspodjela resora trebala bi biti jedna od tema najavljivanog sastanka stranačkih delegacija, a samo formiranje novog saziva Vijeća ministara BiH, ukoliko ne bude prepreka u vidu zastupanja nepoštivanja državnih zakona, trebalo bi biti finalizirano u tekućem mjesecu.
Izvor: Faktor
