05
Oktobar

Edin Ramić: Kreirali smo 1.000 radnih mjesta, izgradili i obnovili oko 1.500 objekata

Published in BiH

ramic9 658x439

Ramić: Primarni cilj u Federaciji jeste osigurati još više sredstava za povratak.
Edin Ramić, federalni ministar izbjeglih i raseljenih, u intervjuu za Faktor je kazao kako je ponosan na činjenicu da su u proteklom periodu obnovili ili izgradili oko 1.500 kuća i skoro 1.000 igrališta, puteva, školskih sala… Govorio je i kolektivnim centrima rekavši da su napravili stanove za raseljene u Maglaju, kako je pri kraju zgrada u Travniku, da grade dvije velike zgrade u Tuzli, te u Srebreniku. Osvrnuo se i na mlade naglasivši, da ako išta napravi veliki iskorak, to će biti mladi ljudi sa svojim biznis projektima.

 

Bliži se kraj Vašem mandatu na čelu Ministarstva izbjeglih i raseljenih Federacije BiH pa da nam kažete koliko ste zadovoljni učinjenim? Na koje ste projekte posebno ponosni, u kojoj ste mjeri poboljšali život povratnika ?

 

– Naš cilj je bio da naši korisnici budu zadovoljni. Kada dođete u povratničke sredine i ljudi se skupe prilikom otvaranja nekog puta ili javnog dobra, tada vidite šta je suština ovog posla. Posebno smo ponosni na projekte zapošljavanja. Ekonomija, radna mjesta, to je najvažnije. U ovom mandatu je kroz naše projekte što direktno što indirektno kreirano oko hiljadu radnih mjesta, čime smo doprinijeli općem trendu ekonomskog rasta. Ukupno kad se sabere u ovom mandatu broj kuća i stanova, koje smo izgradili, obnovili ili učestvovali u obnovi, iznosit će oko 1.500. U prosjeku smo skoro svaki dan obnovili ili napravili po jednu kuću ili stan. Izgradili smo skoro 1.000 javnih dobara poput igrališta, puteva, školskih sala, obnavljali školske i vjerske objekte… Ponosni smo na sve male i velike projekte koji su doprinijeli boljem životu u povratničkim zajednicama.

 

Evo, kolektivni centri i 23 godine od rata postoje. Prema Vašem mišljenju, kada će se oni konačno zatvoriti, koliko porodica još čeka da dobije svoj dom?

 

– Nažalost, još je mnogo ljudi koji nemaju riješeno stambeno pitanje, te su prinuđeni da žive u kolektivnim smještajima. Bili smo i uz njih u ovom mandatu. Uradili smo sve što smo mogli da pokrenemo što brže projekat CEB II. On se bavi upravo rješenjem stambenog pitanja sa fokusom na ovu kategoriju. I uspjeli smo. Napravili smo stanove za raseljene u Maglaju. Pri kraju je zgrada u Travniku. Gradimo dvije velike zgrade u Tuzli, te u Srebreniku, a u toku je procedura za još niz općina. Okvirni cilj koji smo odredili jesu naredne dvije godine da i posljednji stanar kolektivnih centara bude zbrinut u novom stanu kroz ovaj projekat.

 

Niz je projekata kroz koje je Ministarstvo pomagalo povratnike srednjoškolce, studente, diplomante….Vrlo često ste znali reći da mladi ne smiju čekati da im neko pokuca na vrata i ponudi posao, jer to se neće dogoditi. Što biste im sada poručili jer sve više ih perspektivu vidi van granica BiH?

 

– Oslanjanje na podršku i očekivanje podrške jeste pravo, ali sama podrška nije dovoljna za život kakav očekuju ljudi, posebno mladi. Privatna individualna inicijativa nije nešto što smo mi smislili, ali je nešto što sa novim privrednim sistemom, koji ne počiva na državnoj kontroli, nismo dovoljno prihvatili. Ako išta napravi veliki iskorak, to će biti mladi ljudi sa svojim biznis projektima i mi smo spremni uvijek podržati ih. To je jedini način da ostanu ovdje u zemlji. Dostojanstvo nije nešto što se može steći samo kroz skrb, ljudi ne žele samo skrb, već šansu da dokažu šta sve umiju i mogu. I to je put kojim trebamo ići.

 

Mnogo ste bh. gradova obišli tokom mandata, nagledali se raznih situacija, života povratnika. Ima li neka situacija koja Vas je posebno dojmila?

 

– Mi smo ovaj mandat faktički proveli na terenu, sa povratnicima, informišući se i informišući njih o javnim pozivima. Svaka nova posjeta donese neke nove situacije. Naš narod je vitalan, i mnogo je više vitalnosti u povratničkim zajednicama nego što bi se moglo vidjeti ako pratite samo neke sumorne izvještaje.

 

Da li će ministru izbjeglih i raseljenih koji dođe poslije vas,po vašem mišljenju, biti lakše ili teže na toj poziciji?

 

– To zavisi uvijek od čovjeka. Ono što je glavno jeste da je SDA i u ovom mandatu pokazala da je snaga, koja je jedina suštinski zainteresirana za povratak i povratničke sredine. Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica je, zahvaljujući snažnoj političkoj podršci sa najvišeg nivoa, prvenstveno od predsjednika Izetbegovića, unijelo jednu snažnu energiju u proces povratka. Cilj nam je da i u idućem mandatu idemo dalje sa ovom snagom i energijom.

 

Na predstojećim izborima nosilac ste liste ispred Zvornika za Narodnu skupštinu RS-a. Za šta ćete se boriti na zastupničkoj klupi NSRS-a?

 

– Primarni cilj u Federaciji jeste osigurati još više sredstava za povratak, kroz projekte Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica. Što se tiče Narodne skupštine RS-a, naš strateški značaj jeste da povećamo broj mandata i snagu politike, koja zastupa interese povratnika. Ako budemo dovoljno jaki, možemo ponovo vratiti ono stanje u kojem su predstavnici povratnika kontrolisali neka od ministarstava u Vladi RS-a, te i ta budžetska sredstva usmjeravali za jačanje povratka. Politička snaga koja garantuje mogućnost da dosegnemo oba ova cilja jeste Koalicija Zajedno za BiH i Stranka demokratske akcije. Pozivam i u ovom prilikom sve da podrže SDA u oba entiteta, jer svaki glas za SDA je glas za povratnike.

 

Imate li još nešto da poručite?

 

– Pozivam sve da snažno podrže Šefika Džaferovića na ovim izborima, jer je pokazao najveću brigu o povratnicima u svom dosadašnjem radu, dajući doprinos u stavljanju van snage nekih zakonskih rješenja koja su išla na štetu povratnika, poput Zakona o državljanstvu, katastru ili praznicima. Džaferović je jedini koji je u kampanji aktivno obilazio povratničke zajednice i kazao da će kao izabrani član Predsjedništva brinuti o svim ljudima širom Bosne i Hercegovine.

 

Faktor