You are here:NaslovnaVijestiBiHVlastima u RS-u najvažnija je Banja Luka, istočni dijelovi entiteta prepušteni sami sebi
09
August

Vlastima u RS-u najvažnija je Banja Luka, istočni dijelovi entiteta prepušteni sami sebi

Published in BiH

Priča o neravnomjernom razvoju istočnog i jugoistočnog dijela entiteta Republika Srpska naspram forsiranja većih gradova poput Banje Luke, Bijeljine, Prijedora, pa čak i Gradiške, nije ništa novo. Fond za razvoj istočnog dijela RS-a, koji djeluje u okviru Investiciono-razvojne banke RS, prema ocjenama mnogih, nije dao rezultat.
Deset godina poslije istok i jugoistok su i dalje nerazvijeni, a većina sredstava IRB-a se slijeva u Banju Luku, što pokazuju i podaci o plasiranim kreditima IRB-a. Banja Luka je od 2008. godine povukla 434 miliona maraka kredita za realizaciju različitih projekata, slijedi Gradiška sa 122 miliona, a potom Bijeljina sa 107 miliona.

Nasuprot tome, Rudo je dobilo svega 650.000 maraka. Lopare milion, a Čajniče 1,2 miliona.

170807092.1 mn

170807092.2 mnIako se radi o velikom problemu s kojim se susreću, niko od tri načelnika ove tri male općine nije pokazao senzibilitet i dobru volju da prokomentariše situaciju u kojoj se te općine nalaze.

Načelnik Čajniča Goran Karadžić je poručio da je na odmoru i da ne može ništa komentarisati, načelnik Rudog Rato Rajak je također na odmoru i nije odgovarao na pozive i poruke, a načelnik Lopara Rado Savić je bio nedostupan.

Više razumijevanja je pokazao načelnik Istočne Ilidže Marinko Božović koji je za Klix.ba rekao da ulaganja u općine koje se nalaze niže od Bijeljine i južno do Trebinja ne mogu nikako biti okarakterisana kao pozitivna.

"Mnogo je primjera na kojima se može na tipičan način pokazati da se ne finansiraju projekti koji su prioritetni za opstanak ljudi koji žive u istočnom dijelu RS-a, nego oni s kojima već unaprijed postoje ugovoreni radovi i takvi uglavnom i dobijaju pare. Nismo zadovoljni odnosom i ulaganjem u Istočnu Ilidžu jer mislimo da je previše novca bespotrebno potrošeno na projekte koji nisu od suštinskog značaja za građane, nije se na adekvatan način pomoglo privredi u kompletnom Istočnom Sarajevu. Mi smo nekad kao općina predlagali IRB-u da nam daju kredit za kupovinu zemlje za razvoj industrijske zone i to je odbijeno, a onda smo kasnije imali situaciju da se finansiraju neki nebitni projekti. Mislim da u posljednje vrijeme, odnosno od kada sam ja na čelu općine, nije realizovan nijedan kredit IRB-a izuzev ovih kredita za mlade bračne parove, za kupovinu stanova, ali vjerujem da će se taj projekt pokazati kao najlošije smišljen u RS-u, jer će njegov krajnji efekt biti da će se ogroman broj stanovnika RS-a koncentrisati u velikim sredinama i napustiti male općine u potrazi za stanovima u većim sredinama, a to će RS u mnogim dijelovima, pogotovo istočnim, ostaviti bez stanovnika", naveo je načelnik Istočne Ilidže koja je za deset godina povukla skromnih 11,8 miliona KM.

Da ne bude zablude, ruže ne cvjetaju ni u mnogim općinama na zapadu RS, a Šipovo je živi primjer toga. U općini izuzetnih prirodnih ljepota i turističkih potencijala privredna aktivnost gotovo i ne postoji, a ulaganja u proteklih deset godina su iznosila blizu 15 miliona KM i otišla su uglavnom u privatne džepove.

"Onoliko koliko ja znam, što se tiče novca od Vlade RS, prvenstveno IRB, ta sredstva su otišla dominatno u razvoj privatnih biznisa, ja nisam protiv toga, ali su ta sredstva uglavnom išla personalno, a dobar dio je otišao sadašnjem načelniku Milanu Kovaču koji je kadar SNSD-a, za neka druga, veća ulaganja kada je riječ o privredi ja ne znam" rekao je poslanik NDP-a u Narodnoj skupštini RS Krsto Jandrić, rodom iz Šipova.

Vlada RS-a je 2007. godine osnovala Fond za razvoj istočnog dijela RS i stavila ga pod upravu IRB-a. U Fond je inicijalno uložila 200 miliona KM, a novac je osigurala privatizacijom državnih preduzeća. Dio novca iz fonda je bio namijenjen za kreditiranje razvojnih projekata općina po povoljnijim uslovima nego kod komercijalnih banaka.