08
Juni

Šta se krije iza Dodikove galame: RS duplo zaduženija od FBiH

Published in BiH
 

Zaključno sa 31. decembrom 2017. godine, javna zaduženost BiH iznosila je 11,35 milijardi KM.

Milorad Dodik FOTO: ARHIV
Milorad Dodik FOTO: ARHIV
 

Ova cifra uključuje kako vanjski tako i unutrašnji dug, a u odnosu na 2016. javna zaduženost je smanjena za 744 miliona KM ili 6,15 posto. Indikativan podatak je i da iznos javnog duga u odnosu na bruto društveni proizvod konstantno opada pa je tako sa 40,28 posto u 2015. pao na 35,62 posto što čini BiH jednom od najmanje zaduženih zemalja regije. To svakako ne znači samo po sebi puno jer pojedine države bez problema izdrže i veće javne dugove zbog snažne ekonomije, ali je u slučaju BiH pozitivno da zemlja spada u grupu niskorizičnih po pitanju rizika nemogućnosti otplate duga.

 

Ono što međutim zabrinjava je opterećenost manjeg bh. entiteta RS dugovima koji su gledano po glavi stanovnika te kroz omjer javnog duga u odnosu na BDP blizu opasne granice.

 

Brojke su neumoljive

 

Prema procjenama Agencije za statistiku BiH, bruto društveni proizvod (BDP) BiH u 2017. će iznositi oko 31,52 milijarde KM. U ovim podacima nedostaje podatak učešća entiteta u BDP-u, ali u 2016. FBiH je u ukupnom BDP-u učestvovao sa 65,34 posto, RS sa 32,22 posto te Brčko distrikt sa 2,44 posto.

 

Ukoliko omjeri u 2017. ostanu slični, onda se može zaključiti da je BDP FBiH u 2017. bio oko 20,59 milijardi KM, RS-a oko 10,15 milijardi KM, a Brčko distrikta 769 miliona KM.

 

Ove podatke je potrebno analizirati u kontekstu podataka o javnom dugu raznih nivoa vlasti u BiH. Tako je zaključno sa 31. decembrom 2017. godine javni dug FBiH, a što uključuje vanjski i unutrašnji dug, iznosio 5,93 milijarde KM, odnosno 28 posto BDP-a ovog entiteta.

 

Istovremeno, javni dug RS-a iznosio je 5,3 milijarde KM, odnosno 52 posto BDP-a.

 

Javni dug FBiH po glavni stanovnika stoga iznosi 2672 KM, a u RS-u čak 4314 KM.

 

Iz navedenog je jasno da se RS opasno približava granici od 60 posto zaduženosti u smislu udjela duga u BDP-u a što je granica postavljena Maastrichtim kriterijima. Također, manji bh. entitet ima skoro pa jednak dug kao FBiH iako duplo manji BDP što u pitanje dovodi finansijsku opstojnost RS-a koji će trenutni nivo socijalnih davanja i plaća moći održati, odnosno povećati u skladu sa inflacijom, jedino novim zaduživanjima.

 

Spas u Beču

 

U kontekstu ovih podataka, vrijedi se ponovo prisjetiti izjave ministra finansija RS-a Zorana Tegeltije. On se sredinom maja ove godine obratio zastupnicima u Narodnoj skupštini RS-a tražeći podršku, koju je i dobio, da se poveća gornja granica maksimalnog dugoročnog zaduživanja u 2018. sa 477 miliona KM na 540 miliona KM.

 

- RS planira prodati entitetske obveznice na međunarodnom finansijskom tržištvu na Bečkoj berzi, jer su kapaciteti domaćeg tržišta ograničeni, a postoji i ograničenje izloženosti banaka prema javnom sektoru RS-a – kazao je tada Tegeltija koji umjesto da u pitanje dovede daljnje zaduživanje tog entiteta žali što mu banke u BiH više ne žele pozajmljivati novac jer su ionako previše izložene prema tom nivou vlasti.

 

Da bi sakrio ovu poraznu činjenicu, Tegeltija igra na kartu secesionističkh aspiracija tvrdeći da će "biti politički uspjeh ako RS uspije izvršiti emisiju euro obveznica, kako bi pokazali da se može sama da pojavljuje na međunarodnom finansijskom tržištu".

 

Raspodjela novca od poreza

 

Finansijska situacija u RS-u problematična je godinama, a iz FBiH su ukazivali na još jedan problem. Naime, izražene su opravdane sumnje u to da manji bh. entitet lažira podatke o potrošnji kako bi dobio veći dio kolača od indirektnih poreza u što se ubrajaju akcize, PDV i putarine.

 

Kako se tvrdilo iz FBiH, u većem bh. entitetu se ostvari oko 70 posto potrošnje što znači da bi identičan procenat novca od indirektnih poreza trebao biti uplaćen u kasu u Sarajevu. Ovo trenutno nije slučaj i procjene su da je FBiH oštećena za oko milijardu KM.

 

Na tragu ovih argumenata, FBiH je zatražila da joj pripadne i veći dio novca uplaćenog nakon što je poslije 1. februara počela primjena izmjena Zakona o akcizama i dodatnih 0,25 KM po litri goriva. Na računu Centralne banke BiH po ovom osnovu je prikupljeno 133 miliona KM, ali Upravni odbor UIOBiH još nije donio odluku o koeficijentima za njihovu raspodjelu prema korisnicima.

 

Predstavnici FBiH, navodno, smatraju da bi taj entitet, u skladu sa procentualnim učešćem u ukupnoj potrošnji goriva, trebao dobiti najmanje 64 posto sredstava. S druge strane, predstavnici RS-a vjeruju kako je dosadašnja raspodjela sredstava "pravična".

 

Nacionalizam kao rješenje

 

Što je ekonomska i budžetska situacija u RS-u gora, nacionalistička i separatistička retorika Dodika i SNSD-ovih kadrova je snažnija. Tako je stvoren problem sa nepriznavanjem bosanskog jezika, SNSD-ovi kadrovi Bošnjake prozivaju "Turcima", prolazak migranata kroz BiH se vidi kao plan Bošnjaka za promjenu demografske slike, Dodik redovno daje izjave o namjeri RS-a da se "kada politička situacija bude dozvoljavala, mirno otcijepi", održavaju se parade u Banjoj Luci na takozvani "dan RS-a" i sve ovo je samo djelić šarolikog spektra tema koje su zaokupile javni prostor u BiH.

 

Svjestan da je RS doveo u dužničko ropstvo, Dodik u političkim okršajima sa opozicijom u RS-u pribjegava oprobanim taktikama. Optužujući Savez za promjene da radi za "političko Sarajevo" i koristeći svaku priliku da ih optuži za urušavanje RS-a, Dodik je nametnuo politički diskurs koji SzP ne može promijeniti iako su SNSD i Dodik upravo ti koji su manji bh. entitet doveli na prosjački štap.

 

Da li će mu taktika "upaliti" na oktobarskim izborima, ostaje da se vidi. U svakom slučaju, entitet koji vodi je uspio urušiti u svakom smislu a za nadati se da isto neće uspjeti učiniti i državi čiji član predsjedništva želi postati.