16
Septembar

Kandidat za potpredsjednika RS Jusuf Arifagić za BUKU: Da li je moguć koncept građanske države u zagrljaju SDP-a i SDA u Republici Srpskoj

Published in BiH
Trenutno u Republici Srpskoj postoje dvije koalicije koje tvrde da vode politiku građanske Bosne i Hercegovine: Pokret za Državu koju čine SDP, SDA i još osam stranaka, a s druge strane tu je Koalicija Država koju je pokrenula Platforma za progres i još nekoliko stranaka. Koja je od te dvije koalicije ozbiljnija i predanija u radu stvaranja građanske, pravne i poštene države saznajte u intervjuu koji smo uradili s Jusufom Arifagićem, kandidatom Koalicija Država za potpredsjednika Republike Srpske.
 
Jusuf Arifagić je za vrijeme rata u Bosni Hercegovini izbjegao u Norvešku. Ali prije odlaska doživio je tešku sudbinu kao zatočenik u logoru u Trnopolju kod Kozarca, opština Prijedor. Ta sudbina ga nije okrenula ka mržnji već ka radu, prospreritetu i gledanju u svjetliju budućnost za sve narode Bosne i Hercegovine. Povratkom u domovinu izgradio je farmu u Trnopolju i postao jedan od značajnih proizvođača mlijeka u entitetu Republika Srpska. Na svojoj farmi ima preko sedamsto grla, a za potrebe ishrane istih Arifagić se bavi i poljoprivredom i sijanjem potrebnih žitarica za prehranu stoke. U farmi zapošljava radnike svih nacionalnosti i vjerskih konfesija i daje primjer da je građanska Bosna i Hercegovina realnost koja nema alternativu.
 
 
Prije par godina gospodin Arifagić se i politički angažovao kako bi i u tom polju poboljšao odnose i živote naših građana, pa je na izborima koji će se desiti 2. oktobra ove godine kandidovan za predsjednika RS-a ispred Koalicije Država. Međutim, kako ništa u Bosni i Hercegovini nije sjano i bajno, a ponajmanje u političkom životu, pri stvaranju koalicije i kandidature Jusuf Arifagić je doživio brojne probleme, pa čak i sa onim političkim subjektima sa kojim je vjerovao da nikakvih problema oko stvaranja građanske koalicije neće biti. O putu stvaranja koalicije, kandidovanju, političkoj i ekonomskoj situaciji i budućnosti BiH, razgovarali smo sa Jusufom Arifagićem.
 
 
 
Afiragić je u razgovoru sa novinarom Buke pojasnio kako je tekao put njegove kandidature, ko ga je u početku podržavao a kasnije odustao od njegove kandidature, i kako su pregovori s SDP-om propali, jer su ovi podržali kandidata SDA i samim tim, po Arifagićevom mišljenju, došli u kontradikciju s konceptom građanske politike.
 
 
"Priča zapravo počinje nakon moga gostovanja na Face televiziji i uslijedio je poziv od strane kancelarije SDP-a iz Banja Luke. Tražili su da se sastanemo da popričamo i ja sam primio ljude ovdje u Kozarcu gdje smo pričali na temu budućnosti ove zemlje. Vojin Mijatović ispred SDP-a bio je mišljenja da ovdje vrijedi mijenjati sistem. On je pričao o nekakvom političkom trećem putu u kojem će učestvovati probosanske stranke. Mene je to probosansko asociralo na građansko opredjeljenje, koje podrazumijeva sve narode Bosne i Hercegovine uključujući i nacionalne manjine. Tu onda važi pricip jedan čovjek jedan glas. Vojim Mijatović je tvrdio da taj princip može zaživjeti. Ja sam mu onda odgovorio da je možda prekasno da se krene u jedan takav proces, da je previše vremena izgubljeno i da ja kao privrednik najbolje znam kako se nacionalne stranke igraju sudbinama ljudi. Poslije tog razgovora uslijedio je poziv i od strane predsjednika SDP-a Nermina Nikšića predsjedniku Platforme za progres Mirsadu Hadžikadiću i razgovarali su na istu temu, a zaključak je bio da ja i Mijatović pokrenemo određene procese u Republici Srpskoj", rekao je Arifagić.
 
 
On je dodao da je Platforma za progres uvijek stavljala fokus na probleme povratika u RS-u i problematiku naših ljudi u dijaspori.
 
 
"Ja sam i ranije izjavljivao da se rješenje problema BiH nalazi u entiteu Republika Srpska i da kada se ovdje otklone pojedine stege one će popustiti i na teritoriji cijele BiH. Ovu ideju su počeli da svojataju politički subjekti iz stranaka poput SDA i SDP. Uglavnom, nakon naših razgovora s SDP-om uslijedio je sastanak i sa ostalim strankama koje imaju probosansku politiku. Sastanak se desio u Banja Luci u kancelarijama SDP-a. Prisutno je bilo čak šesnaest stranaka, a ja sam govorio u ime Platforme za progres. Bio sam jasan govoreći o stanju povratnika i stanju dva naroda u entitetu RS (Bošnjacima i Hrvatima), ali i stanju druga dva naroda u dolini Neretve (Srbima i Bošnjacima) i stanju Hrvata u Posavini. Govorio sam i o stanju manjina i šta zapravo znači biti ostali, da li je to uopšte normalno i da li je prihvatljivo za jedan SDP koji tvrdi da je građanska opcija. Na kraju sam zaključio da ako sve probosanske, građanske i progresivne stranke na izborima ne nastupe zajedno i ako se nakon izbora ne ojača parlament BiH i ne vrati legitimitet skupštine RS pogotovo Bošnjaka i Hrvata, da u tom slučaju niti jedna stranka iz Federacije BiH neće imati potrebe da dolazi ovamo, jer će ta dva naroda u ovom entitetu nestati. Brojke su neumoljive, od četrnaest posto Bošnjaka na zadnjem popisu spali smo na četiri i po posto. Ovdje se Bošnjaci ne pitaju ni za šta, a sa hrvatskim narodom je još gore. Međutim, kada odeš na drugu stranu u dolini Neretve Srbi nisu zastupljeni čak ni u kantonalnom ustanovama. Svi su se nakon tog sastanka u Banja Luci složili da je jedini ispravan put zajednička lista za skupštinu RS i za predsjendika i potpredsjenika RS", pojasnio je sagovornik.
 
 
Arifagić je kazao da je sljedeći sastanak bio organizovan od strane SDA u zgradi Vijeća naroda u Banja Luci, te da je potom Platforma za progres organizovala treći sastanak u Kozarcu. Četvrti sastanak bio je u Srebrenici u organizaciji Ćamila Durakovića kao nezavisnog kandidata, potom je uslijedio peti sastanak u Doboju.
 
 
"U Doboju se već osjetilo razmimoilaženje oko nekih stvari. Do tada Vojin Mijatović je dao na desetine izjava gdje kaže da stoji iza moje kandidature za potpredsjednika RS-a i da će iza mene stati i SDP. Na desetine puta izjavio je zašto Milorad Dodik ne zove mene na Mrakovicu kada se razgovaralo o važnim pitanjima vezano za bošnjački narod. Međutim, preko noći Vojin Mijatović je promjenio mišljenje. Sve do tada ja sam bio veoma jasan, da sam kandidat Platforme za progres i da me ova stranka kandidovala daleko prije bilo kakvih pregovora sa ostalim strankama", rekao je Arifagić.
 
 
Sagovornik tvrdi da su uz Vojina Mijatovića na lične pregovore dolazili i Elmedin Konaković, Aljoša Čampara, Denis Zvizdić i funkcioneri iz skoro svih stranaka, a cilj je bio da se priključe i podrže Arifagićevu kandidaturu.
 
 
"Profesor Hadžikadić je došao kod mene u goste i obišao moju farmu. Tada nije tražio od mene da se priključim njegovoj stranci Platforma za progres nego me je zapitao da li bih mu mogao pomoći s obzirom da imam iskustva u radu s dijasporom s obzirom da sam povratnik i da znam stvarno stanje. Ja sam mu odgovorio da ću mu pomoći, jer radi se o potpuno novoj stranci koja "nema oraha u džepovima" i koja ima mlade i obrazovane ljude u svojim redovima. Što je veoma bitno Platforma ima ljude iz svih dijelova svijeta u kojima se nalazi naša dijaspora različitih narodnosti i nacija. Platforma je građanska stranka, a to se vidi po listama, i kada se sve to uzme u obzir ja sam stao uz profesora Hadžikadića da zajedno krenemo da mjenjamo stanje u zemlji i radimo na prosperitetu države", objasnio je Arifagić.
 
 
Arifagić je ponovio da se u Doboju osjetilo razmimoilaženje u pristupu politici, i da nije imao mnogo onih koji su ga podržali kada je predložio da na izborni listama Republike Srpske bude najmanje sedamdeset i pet odsto kandidata povratnika.
 
 
"To su ljudi koji su situirani, koji se ranije nisu bavili politikom a imaju šta da ponude, koji dijele sudbinu naroda i ne planiraju odavde da idu. Ali suprotna strana je bila mišljenja da na izbornim listama trebaju biti ljudi koji su već dvadeset i više godina u politici, a to su ljudi koji ovdje u entitet RS dođu na posao dva ili tri puta u sedmici, a žive u Federaciji BiH. Tu je nastao rascijep i uvidjeli smo da se radi o totalno različitim konceptima. Politički predstavnici koji predstavljaju bošnjački narod valjda bi trebali imati barem kancelarije u Banja Luci, a SDA ih nema već od 2014. godine. Pitanje je da li su oni zapravo digli ruke od ovih četrdeseti devet odsto teritorije i kakve su to igre u pozadini? Čini se da njima povratnici trebaju samo kao glasačko tijelo", rekao je Arifagić.
 
 
Nakon Doboja desilo se još par pregovora u kojima su sudjelovali Platforma za progres, SDP, SDA i preko deset drugih probosanskih stranaka, a insistralo se na zajedničkoj listi za Narodnu skupštinu Republike Srpske i potpisivanju koalicije za tu listu.
 
 
"Kada je riječ o kandidaturi za predsjednika RS dogovorili smo da se tu može kandidovati ko god želi. SDP i SDA su tada krenuli da preferiraju Ćamila Durakovića kao nezavisnog kandidata, a paralelno SDA je kanidovao Senada Bratića člana SDA. Zašto je jedna stranka stala iza dva kandidata nije jasno, ali ja pretpostavljam da je tu bila namjera da se razbiju glasovi koji bi eventualno meni bili dati. A možda je i neka unutarstranačka borba, što nije nemoguće", izjavio je Arifagić.
 
 
On ističe da su do sada potpredsjednici iz reda bošnjačkog naroda bili ljudi koji su samo dolazili na posao u Banja Luku ali da tu nisu živjeli i da taj trend mora da se mijenja.
 
 
"Ja postavljam pitanje: zar se za ovih trideset godina nije moglo stvoriti prijateljstvo u Banja Luci? Uvijek je neka konfontacija i vječita priča o ugroženosti. Mi smo imali kasnije razgovore u Banja Luci, gdje je Vojin tvrdio da nikada nije izjavio neke stvari za koje sam mu ja predočavao dokaze. Kasnije sam sam sebi postavio pitanje: da li ja poznajem dva Vojina Mijatovića ili Vojina Mijatovića sa dva karaktera. Pitam se i otkud ideja Vojinu Mijatoviću da ideju građanske države za koju se on zalaže pokušava ostvariti sa SDA. Drugo pitanje, mi znamo da je SDP kreirao jednu vrlo jaku koaliciju i istakao svoga kandidata Denisa Bećirevića, a ključni problem je Bakir Izetbegović, jer SDA na čelu sa njim ovi treba da pobjede kako bi je poslali u opoziciju. Istovremeno u drugom dijelu zemlje, Republici Srpskoj, dešava se jedan jak zagrljaj između Vojina Mijatovića i potpredsjednika SDA Edina Ramića, kojeg Vojin čak naziva bratom. Da li Mijatović misli da on i SDP mogu graditi koncept građanske države u zagrljaju s SDA", zapitao se Arifagić.
 
 
On kaže da je Vojin Mijatović tvrdio da se na Izborima 2022. godine neće kandidovati ni za šta, međutim promjenio je mišljenje i kandidovao se za člana Predsjedništva BiH iz RS-a.