28
Februar

NiP reagovao na izjave šefa hrvatske diplomatije: Opasnost i za BiH i za Hrvatsku

Published in BiH
Hrvatski ministar Gordan Grlić Radman (Foto: EPA-EFE)
Hrvatski ministar Gordan Grlić Radman (Foto: EPA-EFE)
 

Ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman izjavio je da će Hrvatska podržati sve što dogovore Hrvati u BiH i njihovi politički predstavnici, ali ako je hrvatski narod ugrožen i ako su njihovi politički predstavnici preglasani, Hrvatska im mora pomoći.

 

"Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina nisu samo susjedne države koje su najvećim dijelom naslonjene jedna na drugu nego su i partnerske države upućene jedna na drugu. Barem bi tako trebalo biti. No odnosi Zagreba i Sarajeva daleko su od idiličnih, a saradnja bi mogla biti daleko bolja", kazao je za Večernji list.

 

On je kazao kako Hrvatska ne može dopustiti da se nametnu umjetni modeli koji bi išli na štetu bilo kojeg naroda.

 

"Hrvatska će biti aktivni zagovaratelj i nećemo dopustiti da budu ugrožena temeljna prava hrvatskog naroda u BiH", dodao je.

 

Šef hrvatske diplomatije smatra da bi BiH mogla još više koristiti Hrvatsku, njeno znanje i iskustva radi ostvarenja svojih glavnih strateških ciljeva, a to su integracija u EU i NATO.

 

Na pitanje da li Hrvatska ima aktivan odgovor u slučaju vanjskih pokušaja da se naruši pozicija Hrvata kao konstitutivnog i jednakopravnog naroda u BiH, Grlić Radmna kaže da Hrvatska ima odgovornost.

 

"To je naša ustavna obveza. Uostalom, mi smo supotpisnica Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma. Ni jedan narod u BiH ne može imati više ili manje od drugih naroda. To je formula koju želimo vidjeti u praksi i zato je važna promjena Izbornog zakona.

 

Poručio je i kako je Željko Komšić "uzurpirao poziciju koja pripada onome koga bira hrvatski narod".

 

"To i jest primjer kako ne treba biti, o čemu smo govorili prije. Ako je tročlano Predsjedništvo refleksija multietničke strukture BiH, onda to gospodin Komšić nije. I sad u Predsjedništvu BiH imamo predstavnika srpskog naroda i dva predstavnika bošnjačkog naroda. To nije u redu i želimo da se ta nepravda ispravi upravo promjenom Izbornog zakona, za što se glasno zalažemo i kao članica EU-a", odgovorio je.

 

Povodom izjave hrvatskog ministra vanjskih i evropskih poslova Gorana Grlića Radmana uz prijetnju kako Hrvatska neće dozvoliti nikome da nametne građansko uređenje BiH, iz Naroda i pravde ističu kako ovakve izjave ne doprinose dobrosusjedskim odnosima dvije zemlje.

 

"Poražavajuće je čuti kako hrvatska zvanična politika koju predstavlja i u čije ime govori ministar Goran Grlić Radman, šalje prijeteće poruke susjednoj zemlji i to uoči jednog od njenih najznačajnijih praznika - Dana nezavisnosti. Takve poruke ne doprinose dobrosusjedskim odnosima, doživljavamo ih kao direktnu prijetnju i pokušaj Hrvatske da opstruira nužne promjene na euroatlantskom putu BiH", navode iz NiP-a.

 

Krajnje nepoštivanje institucija BiH od strane Republike Hrvatske i njene zvanične politike u Narodu i pravdi vide u odnosu spram člana predsjedništva Željka Komšića dok je nepoznavanje prilika i zlonamjernost očigledna u stavovima o konstitutivnosti naroda.

 

"Bez obzira slagali se ili ne slagali sa nekim, odbijanje da se susretnete sa jednim članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine predstavlja krajnje negiranje institucija jedne države. To su sramni potezi jedne evropske zemlje koji Hrvatsku svrstavaju među one zemlje koje su ne samo protiv Bosne i Hercegovine, već i protiv Evropske unije, NATO-a... Raspredanje Gorana Grlića Radmana o konstitutivnosti naroda u BiH uz zanemarivanje da je Hrvatska od identičnog modela odustala još prije 30 godina ustvari je pokazatelj i licemjerja i nepoznavanja konteksta“, dodaju.

 

Na kraju, u NiP-u vjeruju kako je pošten odnos spram Bosne i Hercegovine u najboljem interesu ne samo bosanskohercegovačkih Hrvata već i same Hrvatske.

 

"Najavama zvanične hrvatske politike da će se usprotiviti naporima nove američke administracije na čelu sa predsjednikom Bidenom gura Hrvatsku u stanje potpuno izolacije u kakvom se već jednom našla zbog agresivne politike spram Bosne i Hercegovine tokom 1993. godine. Samo građenje dobrosusjedskih odnosa sa Bosnom i Hercegovinom, punim priznavanjem njene nezavisnosti i suvereniteta i poštivanjem njenih institucija, Hrvatska osigurava vlastiti legitimitet na evropskoj i svjetskoj političkoj sceni“, stoji na kraju saopćenja NiP-a.