16
Decembar

Kada raditi PCR, kada antigenski, a kada serološki test i da li osobe s antitijelima trebaju vakcinu

Kada raditi PCR, kada antigenski, a kada serološki test i da li osobe s antitijelima trebaju vakcinuI dalje postoje brojne nepoznanice iako je korona već mjesecima prisutna (Foto: EPA-EFE)
 
Bez obzira na to što smo došli do vakcina, još uvijek postoje brojne nejasnoće koje se tiču samog testiranja na koronavirus. Tako veliki broj ljudi još uvijek nije siguran kada uraditi PCR, a kada antigenski test. Iako oba potvrđuju prisustvo koronavirusa u organizmu, važno je istaći da nisu iste specifičnosti ni osjetljivosti.


"PCR test podrazumijeva dokazivanje prisustva virusa u obrisku sluznice nosa/grla kod ispitanika. To je test visoke specifičnosti i osjetljivosti, kako bi se uradio potrebno je najmanje 7 sati. Brzi antigenski test se koristi u situacijama kad je potrebno brzo odrediti da li se radi o COVID-u ili nekoj drugoj respiratornoj infekciji, a očitava se od nekoliko minuta do pola sata", objašnjava Krkić-Dautović.


 
Sajma Krkić-DautovićSajma Krkić-Dautović


Ističe da se ovaj test radi u prvih pet dana bolesti kod pacijenata s izraženim simptomima.


"On dokazuje prisustvo specifičnog nukleokapsidnog proteina SARS-CoV-2 i manje je osjetljivosti od PCR-a. Ako je negativan nalaz brzog antigenskog testa, a klinička slika odgovara koronavirus infekciji, mora se uraditi dodatno PCR tesriranje radi isključivanja ili potvrde COVID infekcije", kaže Krkić-Dautović.


No, važno je napomenuti da postoje male šanse da pozitivan antigenski test pokaže netačne rezultate, što znači da uglavnom nema potrebe raditi PCR test ukoliko je antigenskim dokazano prisustvo virusa.


Kada je riječ o serološkim testovima, oni otkrivaju antitijela na antigen koronavirusa iz klase IgM i IgG. Riječ je o proteinskim molekulama koje stvara imunološki sistem kao reakciju na ulazak neke strane supstance u organizam.


"Kod drugih virusa IgM antitijela upućuju na aktuelnu bolest i počinju se rano stvarati kod ispoljenih simptoma bolesti u normalnom imunološki-kompetentnom organizmu. IgG antitijela ili tzv. zaštitna antitijela ili stara antitijela, kod imunokompetentnih osoba se počinju stvarati kasnije, poslije 7-14 dana bolesti. Poredeći s drugim virusima, IgM antitijela bi se trebala javiti prvi ili drugi dan bolesti u niskom titru, i nastaviti rasti još jedno vrijeme uporedo kad se počinju stvarati IgG antitijela poslije sedmog dana bolest", navodi naša sagovornica.


 
Serološki testovi otkrivaju stvorena antitijela na antigen iz klase IgM i IgG (Ilustracija: Shutterstock)Serološki testovi otkrivaju stvorena antitijela na antigen iz klase IgM i IgG (Ilustracija: Shutterstock)


Međutim, napominje da korona nije klasičan virus i da o njemu još puno stvari ne znamo, pa je tako nepoznanica kakvo je stvaranje, održavanje i uloga antitijela.


"Svjedoci smo da se kod jednog broja pacijenata IgM antitijela održavaju u značajnom titru po 4-5 sedmica, a nema formiranja IgG antitijela. Kod COVID-a još nije sigurno koliko su stvorena IgG antitijela zaštitna, niti koliko tačno ostaju u cirkulaciji. U svakom slučaju, prije desetog ili čak 14. dana bolesti ih ne treba raditi", zaključuje infektologinja.


O vakcinaciji


S obzirom na to da smo sve bliže vakcinaciji, najčešće pitanje među onima koji su prebolovali koronavirus, a kojima je serološkim testiranjem utvrđeno prisustvo antitijela, jeste ima li potrebe da se vakcinišu. Pri tome se postavlja dodatno pitanje kako će u slučaju vakcinacije reagirati imuni sistem čovjeka koji je prirodno razvio antitijela.


"Kako se ne zna tačno koliko stvorena IgG antitijela ostaju u cirkulaciji i kako opadaju, ne može se tačno reći ni kad bi se ljudi koji imaju antitijela IgG klase mogli vakcinisati. Za druge viruse se ne vakciniše kada u cirkulaciji imaju titar antitijela na taj virus. Organizam s kompetentnim imunim odgovorom reagira dodatnim stvaranjem antitjela na tzv. Buster-dozu vakcine. Zato se rade revakcinacije kod dječijih bolesti, kod hepatitisa B i slično", navodi Krkić-Dautović.


Osim što antitijela štite čovjeka od ponovne zaraze koronavirusom, barem neko vrijeme, ona su veoma važna i kada je riječ o prijenosu virusa drugima. Doktorica Krkić-Dautbegović ističe da osoba koja je preboljela koronavirus i ima IgG antitijela ne bi trebala prenijeti zarazu na drugu osobu.